-

U punoj katedrali Gospe Velike, sveti red prezbiterata primili su Ivo Markić, Jure Paponja i Mišo Pecotić

Dubrovačka biskupija u subotu je slavila svećeničko ređenje i postala bogatija za tri nova svećenika. U punoj katedrali Gospe Velike, po rukama dubrovačkog biskupa monsinjora Roka Glasnovića, sveti red prezbiterata primili su Ivo Markić, Jure Paponja i Mišo Pecotić.

-Miješaju se emocije straha i neizvjesnosti, ali i sreće te zadovoljstva kakvo je prisutno samo onda kad možemo osjetiti našega Gospodina. Smisao našega života je vjerovati onome koji nas drži na ovome svijetu. Moja životna odluka se zatvarala i dugo nije htjela izaći na vidjelo. Bog me pozivao a ja sam stajao u kutu, iako sam još kao dijete na pitanje što želim biti kad odrastem, uvijek odgovarao: Bit ću svećenik! Rekli bi u Smokvici: Mali će biti pop! I eto me sad tu u poznim godinama – smije se don Mišo Pecotić, najstariji bogoslov zaređen u subotu u dubrovačkoj katedrali, u 59. godini života. Još za njegova ređenja za đakona moglo se čuti kako je don Mišo dokaz da nikad nije kasno za odgovor na Božji poziv.

Rođen je 9. listopada 1963. u Splitu. Osnovnu školu završio je u Smokvici, a srednju upravnu školu u Splitu. Upisao je pravni fakultet u Splitu 1982. godine. Radio je u upravnim tijelima lokalne, županijske i državne vlasti na području otoka Korčule. Također je desetak godina radio u OTP banci. Teologiju je studirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu od 2016. godine. Za đakona je zaređen 4. prosinca u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike po rukama apostolskog upravitelja Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić, riječkog nadbiskupa koadjutora.

– Među ljudima nema toga tko je strpljiv koliko Bog. Njemu je jedan dan koliko nama tisućljeće tako da On čeka i nada se da ćemo Mu doći. Mnogo je znakova koji nekima prođu kroz uši, drugima ostaju. Imao sam sve, radio sam i u svemu tome ipak osjećao prazninu i nedostatak unutarnjeg mira. Odlaskom na teologiju i životom s bogoslovima, koji su bili itekako mlađi od mene, osjećao sam se dobrodošao, kao u njihovim godinama – prepričava svoj put.

Kako se odnosimo prema ljudima, tako se odnosimo prema Bogu. Taj je odnos identičan. Koliko volimo bližnjega toliko volimo Boga, kaže 58-godišnji bivši bankar pa iznosi detalj svoga života koji mu je ukazao kako ni u 50-tima nije kasno za bogosloviju i novi životni put.

– Imao sam iščašenje gležnja zbog čega sam završio u Zavodu za rehabilitaciju Kalos u Veloj Luci. U mjesec i pol dana sam imao vremena razmišljati: Zašto si nezadovoljan? Imaš sve, a nemaš ništa. Koji je tvoj put? S godinama sam se udaljavao od Boga, imao sam starog oca o kojem je valjalo brinuti. Na jedno uho ulazio je zov, a na drugo opravdanje zbog čega se nisam odazivao. U svemu tome sam u Kalosu susreo gospođu koja me ispitivala koliko znam o našim teolozima i u razgovoru mi otkrila kako je završila teologiju sa 70. godina, nakon odlaska u mirovinu. Inače je bila sudac Općinskog suda u Zagrebu. To mi je bio znak da sa štakama pođem u župnika i priopćim mu svoju odluku. On je odmah pozvao biskupa koji je bio umjeren i pričekao godinu formacije, a ja sam ostao čvrsto u svojoj namjeri da studiram teologiju i nakon toga više nikad nisam dvojio. Rekao sam biskupu da postoje samo dvije moguće prepreke, ako se razbolim ili umrem – govori don Mišo Pecotić koji je svojedobno čak bio dopisnik Slobode Dalmacije iz Smokvice!

Don Miša su došli podržati Ruža Tomašić te njezin prezimenjak Kuzma, načelnik Općine Smokvica. Zaželjeli su mu sreću i dugo služenje Bogu i vjernicima. Kako kaže načelnik Tomašić, Pecotić je uvijek bio aktivan u svom mjestu i nema toga sumještanina koji bi mogao reći lošu riječ o njemu.

Uz njega je u dubrovačkoj katedrali zaređen i Ivo Markić.

– Potaknut životom ujaka i strica koji su bili svećenici, najprije sam otišao u sjemenište u Splitu a kasnije odlučio slijediti Krista. U konačnici, odluku da budem svećenik donio sam na trećoj godini studija. Bilo je neodumica, znate kako to izgleda – Gospodin zove a mi zakompliciramo! Postojale su dvojbe je li to za mene, jesam li možda ipak za obiteljski poziv. Ipak, u molitvi sam osjetio da je Gospodin živ i da me on hoće. Uvijek sam imao podršku obitelji i prijatelja, u slobodi i ljubavi – priča Ivo Markić, inače rođen 3. siječnja 1997. u Zagrebu.

Osnovnu školu završio je u Janjini, nakon toga biva primljen kao kandidat Dubrovačke biskupije u Nadbiskupsko sjemenište u Splitu te upisuje Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju „Don Frane Bulić“. Svećeničku formaciju u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu nastavlja 2015., potom upisuje studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu te odlazi u Rim na nastavak studija teologije na Papinskom sveučilištu Gregorijani. Za đakona je zaređen 1. listopada u crkvi sv. Ignacija u Rimu po rukama predsjednika Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinala Kurta Kocha. Đakonski praktikum imao je u župi Svih svetih u Blatu, na otoku Korčuli.

– Još sam kroz djetinjstvo osjećao taj poziv, ali se on pomalo gubio s vremenom, kroz smrt majke u vrijeme kad sam bio učenik 7. razreda osnovne škole, i kasnije kroz srednju školu. Ne bih rekao da me Bog prestao zvati, ja sam se povukao. Međutim, poslije srednje počelo se ponavljati pitanje: Gdje si? Vratio sam se onome što je Bog gradio u meni kroz prve godine ministriranja, kroz vjeronauk, svetu pričest, krizmu, osobito kroz ispovijed i pohađanje svete mise. Uvijek je prevladavao taj strah da se odazovem i propitivanje je li svećeništvo za mene, ali Bog je djelovao i kroz druge ljude, prije svega svećenike. Pokazao mi je da to nije nedostižno, da kroz to neću niti trebam prolaziti sam – priča don Jure Paponja iz Gabela Polja, rođen 24. siječnja 1992.

Don Jure je osnovnu školu završio u Metkoviću, a srednju za hotelijersko turističkog komercijalista u Dubrovniku. Teologiju je studirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Za đakona je zaređen 4. prosinca u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike po rukama Mate Uzinića, riječkog nadbiskupa koadjutora. Na đakonskom praktikumu bio je u župi sv. Ilara, u Mlinima. Uživao je potporu pokojnog oca, brata i sestre, susjeda i župnika, a u subotu, nakon obreda zaređenja osjeća se zahvalno. Pripovijeda kako se za dvosatne mise jedva suzdržavao da ne zaplače. Za biskupove homilije u sebi je ponavljao: To je to! I sad čeka mladu misu i odluku kojoj će župi Dubrovačke biskupije najprije služiti.

Foto: Vedran Levi/Cropix

Što će biti s kunom kad Hrvatska uvede euro? Evo do kada će se moći koristiti

Darko Bukvić (Poslovni FM) i Ivan Hrstić (N1) komentirali su Točki na tjedan aktualne teme. Ministar financija Zdravko Marić rekao je prošlog tjedna kako će “biti novac” kada Hrvatska uđe u eurozonu. Uskoro počinje dvojno iskazivanje cijena, a od 1. siječnja Hrvatska prelazi na europsku valutu. Kako će se to odraziti na gradane?

Uvođenje eura, je li tajming u redu?

Bukvić: Kad pogledate cijeli postupak hrvatskog pristupanja eurozoni, možemo svi, bez obzira iz kojih političkih stranaka, reći da je inflacija u ovom trenutku hrvatska, ona je uvezena, zbog situacije na koju ne možete utjecati. Dio prize s eurom moramo gledati iz pozicije duboke euriziranosti našeg društva. Ako sve iskazujemo u eurima, mi smo dovoljno eurizirani, i taj prijelaz je daleko veći kod nas nego što je bio kod nekih drugih. Mi smo euro prihvatili davnih dana, nažalost, zbog zakonodavca imamo još uvijek kazne u DEM, ali nadamo se da ćemo i to riješiti. Sri od trenutka prelazimo s 1.9. na dvojno iskazivanje cijena. Ali, ako pogledamo, 90 posto stvari je već iskazano u eurima. … Ono o čemu se malo priča je činjenica da te dvojne cijene imaju izuzetne. U smjernicama za prihvaćanje eura lijepo stoji da totemi za benzinske, kiosci, ne moraju imati dvojne cijene nego na jednom mjestu izražene kao takve. Puno je labave komunikacije.

Mijenja li se uvođenjem eura išta osim valute?

Hrstić: Mislim da se ne mijenja s 1.1. nego tijekom ove godine, dramatično i dramatično, bez obzira na ulazak u eurozonu. Nas su uvjeravali da zemlje koje ulaze u eurozonu imale su neki porast cijena, minimalan, marginalan i da nema razloga vjerovati da će u Hrvatskoj biti drugačije. Sad je pitanje hoće li se nama dogoditi nešto sada. Mi nemamo razloga strahovati od konverzije u euro kad imamo cijelu godinu rasta cijena.

Rekli ste da je inflacija uvezena. Ima li ipak i utjecaja toga da se pod globalnom inflacijom skriva podizanje cijena prije monitoringa?

Bukvić: Naravno, splet okolnosti uvijek može biti dobar alibi. Mi smo procjenjivali da će BDP rasti za 4 postotna poena. U ovom trenutku inflacija može pojesti taj rast. … Činjenica je da će ljudi osvijestiti koliko malo novca dobiva. Uzmite samo situaciju koja će trebati velikoj količini ljudi objasniti da to nije manja vrijednost, ali taj psihološki učinak tisuća se sad stavlja ispod tisuću.

Ministar Marić je rekao da će biti novca. Što je mislio vrijeme?

Hrstić: On je vjerojatno mislio da će njemu biti lakše raditi. Ali nema dvojbe da su u zemljama koje su usle u euro plaće porasle i to će se vjerojatno dogoditi i u Hrvatskoj, samo ne tako brzo. Mene najviše zabrinjava taj psihološki efekt da mi sad uvedemo crne liste kako bismo u trenutku konverzije vidjeli tko nas vara. Mi smo trebali napraviti jučer. Trebali smo pratiti cijene u ključnim centrima kako bismo vidjeli što se radi i kakav je rast cijena da bude posve jasno kako se radi, gdje se radi, tko nas vara. Raditi to u trenutku konverzije je potpuno besmisleno.

Bukvić: Kuna će se moći koristiti isključivo do 15. siječnja, nakon toga više nije platino sredstvo. Ona se neće koristiti.

Krenule su vrućine, s ovom biljkom spriječite dehidraciju

Voda od metvice ili voda s metvicom napitak je koji postaje sve popularniji. Postoji mnogo razloga zašto je tako brzo ovo piće postalo mnogima omiljeno. Ukusno je, zahtijeva malo sastojaka, sadrži minimalne količine kalorija i šećera, a pomaže vam da ostanete hidrirani.

Metvica pripada rodu biljaka mente, grupi od oko 40 vrsta mirisnih višegodišnjih biljaka. Metvica se tisućama godina koristi kao kulinarsko bilje i u medicinske svrhe.

Voda od metvice je osvježavajući i zdrav napitak koji možete napraviti od samo dva sastojka – mente i vode. Ako kupite svježu mentu u trgovini, postoji velika šansa da će to biti metvica.

Pošto voda od metvice često sadrži samo mentu i vodu, pokazalo se da ima malo kalorija i šećera. Dvije žlice svježih listova metvice sadrže samo 5 kalorija.

Ovaj napitak je idealan osvježavajući način da ostanete hidrirani. Voda za piće podržava vaš metabolizam, tjelesnu temperaturu i cirkulaciju. Pored svega toga, ne unosimo vode koliko bi trebalo pa bi nas voda s metvicom mogla motivirati da pijemo više tekućine, piše N1.

Foto: Mae Mu/Unsplash/Ilustracija

Sklanjate auto od sunca pod drvo? Budite svjesni koristi i štete

Za vrućih dana koji su već stigli u Hrvatsku može se činiti logičnim auto ostavljati u hladu pod nekim stablom. Tako će se manje zagrijati, bit će se ugodnije u njemu voziti, a također će i gumeni i plastični dijelovi na njemu manje stradavati.

Osim toga, Sunčeva svjetlost sadrži zračenje u obliku UV zraka koje uzrokuju dvije vrste oštećenja boje automobila: foto-degradaciju i oksidaciju. Ovisno o kvaliteti laka i uvjetima, Sunčeve zrake vidljivo izbljeđuju boju kroz 5 do 10 godina.

Na UV zrake posebno su osjetljivi crveni automobili. Naime, valne duljine povezane s crvenom bojom nalaze se u dijelu spektra s najnižom energijom vidljive svjetlosti pa crvena boja, da bi nam izgledala crveno, mora apsorbirati valne duljine mnogo većih energija (koje će potom izračiti u crvenom dijelu spektra), što uzrokuje agresivniju degradaciju molekularnih veza u boji.

No stručnjaci upozoravaju da odluka da auto ostavite pod stablom ima svoje loše strane koje vas mogu skupo koštati. Postoje dva ključna razloga za to, piše Index.

S drveća padaju izlučevine kukaca

Izlučevine kukaca predstavljaju njihov izmet i mednu rosu. Vjerojatno ste primijetili da tijekom proljeća vaš limeni ljubimac već kroz dan ili dva stajanja pod stablom postaje prekriven milijunima sitnih, staklastih točkica. Možda ste se pitali odakle one dolaze. Te prozirne kuglice zovu se medna rosa. To su kapi ljepljive tekućine bogate šećerom i aminokiselinama koje sa stabla padaju na stakla i metalne površine na kojima se suše. Izlučuju ih lisne uši i drugi kukci koji se hrane biljnim sokovima.

Kada njihov usni dio prodre u biljku, iz stražnjeg dijela, odnosno anusa, visoki pritisak sokova istiskuje zašećerenu tekućinu. Ovom tekućinom često se hrane drugi kukci poput mrava i pčela, no veći dio završava zalijepljen na granama, lišću, tlu ili predmetima ispod krošnje.

Medljika se slavi u mitologijama

Zanimljivo je da se medna rosa slavi u brojnim mitologijama i pjesmama.

Primjerice, u nordijskoj mitologiji, ona pada na tlo s golemog svetog stabla jasena Igdrasila koje se nadvija nad cijelom kreacijom. Ono gornjim dijelom dopire do neba, a korijenjem do carstva ljudi i divova te do podzemlja u kojem borave mrtvi. Prema knjizi Prose Edda, medna rosa “je ono što ljudi zovu medljikom i iz nje se hrane pčele.”

U grčkoj mitologiji, méli, ili “med”, kaplje iz Manne-pepela kojim su Melije, ili “nimfe stabla jasena”, dojile malog boga Zeusa na otoku Kreti.

U Bibliji su Izraelci tijekom dugogodišnjeg lutanja pustinjom nakon izlaska iz Egipta čudesno blagoslovljeni manom koja pada s neba, a nalik je na zrna korijandera s okusom meda.

U svakodnevnom životu medna rosa je problem

Nažalost, u stvarnom životu medna rosa nije osobito poželjna. Luče je najčešće lisne uši i drugi kukci koji sišu biljne sokove, a pri sisanju prenose viruse. Također, u biljke luče slinu koja izaziva deformaciju biljnih organa. Medna rosa prekriva vrtni namještaj i automobile staklastim kuglicama na koje se lijepi prašina, a nije ih lako odstraniti. Odlična je podloga za razvoj gljiva čađavica koje se hrane šećerima. Cijeli taj proces s vremenom može oštetiti lak, odnosno boju automobila ili vrtnog namještaja.

Ove godine u Hrvatskoj, zbog blage zime, bilježimo iznimno veliku najezdu biljnih ušiju pa je za očekivati da će i medne rose biti više. Lisne uši su najaktivnije na proljeće i jesen.

Ptičji izmet

Drugi problem parkiranja pod stablom je ptičji izmet. U krošnjama drveća ima više ptica koje se ondje duže zadržavaju i obavljaju svoju karakterističnu nuždu 2 u 1. Naime, ptice nemaju mjehur tako da se njihov urin iz bubrega i izmet iz probavnog sustava miješaju i izbacuju zajedno kroz kloaku. Zbog urina, izmet ptica je tekuć, a zbog mokraćne kiseline, čiji su kristali bijeli, ima bjeličastu boju. Urin ptica vrlo je koncentriran jer sadrži malo vode budući da je ona teška pa predstavlja teret pri letenju.

Razine kiselosti ptičjeg izmeta mogu biti vrlo visoke; njihov pH kreće se od 3 do 4.5. Vrijednost pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) mjera je kiselosti, odnosno razine vodikovih iona (H+) i hidroksilnih iona (OH–) u otopini – što je pH manji, to je kiselost veća. U vodi (H2O) i u neutralnim vodenim otopinama broj pozitivno nabijenih iona (aniona) i negativno nabijenih iona (kationa) je jednak, a vrijednost pH je 7. Kada je broj vodikovih kationa veći od broja hidroksilnih aniona, nastaju kiseline.

Kiseline poput baterijskih ili mokraćne kiseline imaju pH vrijednosti između 0 i 7. Drugim riječima, kiseline imaju pH manji od 7, a lužine veći te on ide do 14. Otopine kao što je mokraćna kiselina, s viškom kationa vodika, imaju se tendenciju vratiti na uravnotežen, neutralan pH od 7 tako što oduzimaju hidroksilne ione gdje god ih mogu pronaći. Kada se nađu na laku automobila, dodatni kationi H+ koji se nalaze u mokraćnoj kiselini ptičjeg izmeta reagirat će s ugljikovodicima laka i boje te ih polako razgrađivati.

Jarko sunce dodatno povećava problem. Naime, kada se lak zagrije, molekule u njemu jače vibriraju zbog povećanja toplinske energije i međusobno se udaljavaju tako da postaje porozniji. Na taj način se rasteže živa u toplomjeru. Zbog povećanja poroznosti mokraćna kiselina prodire dublje u lak tako da su oštećenja veća. Poseban problem su velike količine izmeta velikih ptica kao što su galebovi ili vrane koji stoji dugo na užarenom laku. Što duže ostavite auto na suncu, te što su količine izmeta veće, to će oštećenja biti dublja i veća. Kada se auto tijekom noći ohladi, lak se ponovo steže. Na taj način, kroz rastezanje, djelovanje kiseline i stezanje, nastaju oštećenja laka i on može popucati.

Naravno, odluka da ne parkirate auto pod stablom neće vas spasiti od izmeta galebova, piše Index.

Smola drveta na limu

U problemima ćete se naći i ako parkirate auto ispod crnogoričnog drveća s kojeg često kaplje smola. U ovom slučaju također je ključno reagirati na vrijeme prije nego što se smola isuši na suncu i postane krutina jer bi njezino skidanje moglo oštetiti lak.

Vosak pomaže i u ovom slučaju.

U e-savjetovanju 20 milijuna kuna vrijedan Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

Ministarstvo poljoprivrede je u četvrtak, 2. lipnja 2022. godine, u postupak elektronskog savjetovanja s javnošću uputilo Nacrt Natječaja za provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ iz Programa ruralnog razvoja. Svrha Natječaja je dodjela potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnim i prirodnim nepogodama i katastrofalnim događajima kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje, a ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju iznosi 20 milijuna kuna.

Korisnici Natječaja će, između ostalog, moći sanirati poljoprivredno zemljište, nabaviti sjeme, domaće životinje, poboljšati kvalitetu zemljišta, podići nove ili obnoviti postojeće višegodišnje nasade i višegodišnje bilje, graditi ili opremiti objekte za domaće životinje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda s pripadajućom opremom i infrastrukturom, ali i popraviti ili nabaviti novu ili rabljenu poljoprivrednu mehanizaciju i opremu.

Na ovom natječaju ne dodjeljuje se potpora za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog potresom 22.3.2020. godine i potresima od 28.12.2020. godine, a u stopostotnom intenzitetu potpore pokriva se šteta nastala u ovoj godini.

Prihvatljivi korisnici Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i/ili registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu.

E-savjetovanju pristupite na poveznici.

PREMIJER LIGA | Metković Mehanika se vratila u elitno društvo nakon punih 13 godina

U uzvratnim susretima kvalifikacija za Paket24 Premijer ligu Metkovi Mehanici je i remi protiv Karlovca 22:22 bio dovoljan da se vrati u društvo najboljih. Sastav iz Metkovića je naime dobio prvi susret 35:33.

U paklenoj atmosferi Gradske dvorane u Metkoviću vodila se grčevita borba do posljednje minute. Bila je to atmosfera koja je u mnogome podsjećala na one slavne dane metkovskog rukometa kada je osvojen Kupa EHF-a.

Domaćin je od početka držao kontrolu nad rezultatom. Sredinom drugog dijela otišao je na plus tri (20:17) i činilo se da je sve gotovo. Ali Karlovac uzvraća serijom 0:4 i šest minuta prije kraja vodi 20:21. Metković uspijeva izjednačiti već u sljedećem napadu, a zatim i povesti 22:21. Jedino što je Karlovac nakon dva nerealizirana napada uspio napraviti do kraja jeste izjednačiti na 22:22. Ali to je za njih ravno porazu jer se opraštaju od Paket24 Premijer lige nakon samo jedne sezone.

Metković-Mehanika se pak vraća u elitno društvo nakon punih 13 godina.

.METKOVIĆ MEHANIKA: Milas, Ćužić, Cvitanović 2 (2), Vitić, Čutura 4, Radić, Kozina, Arapović 1, Marević, Čupić, Komazin, Raguž 6 (3), , Vujnić 1, Bezer 5, Goluža, Batinović 3. TRENER: Filip Romić.

KARLOVAC: Radočaj, Horvat, Capan, Domagoj Smojver, Janjanin 1, Crnković 1, Bosiljevac 1, Frketić, Prezelj, Bačić 2, Mrljak 4, Rukavina 6, Stipetić, Glumac, Negran, Dominik Smojver 7 (7). TRENERICA: Tatjana Rašić

U drugom kvalifikacijskom susretu Križevci su napravili pravi podvig i dostigli zaostatak od 6 pogodaka iz prvog susreta protiv Umaga.

Petar Šunjić donio brončanu medalju Hrvatskoj

Iza nas je i drugi dan međunarodnog natjecanja u Slovačkoj metropoli Bratislavi.

Fran Holjevac je kao i jučer solidno odradio svoje utrke, bio je blizu plasmana u B finale no u polufinalu je završio svoj nastup na 500m. Osim u jednosjedu, Fran je nastupio i u dvosjedu sa partnerom Karlom Pejićem iz KKK Oriolik gdje također u polufinalu završavaju svoj nastup.

Karla Buhač unatoč vjetru u prsa ponavlja svoje najbolje izveslano vrijeme na 500m, a nastup završava sa 9. mjestom u polufinalnoj utrci.

Petar Šunjić, najmlađi natjecatelj među kanuistima u jednokleku nastup završava u kvalifikacijskoj utrci dok u kanuu dvokleku na 500m sa partnerom Benediktom Kolundžićem iz KKK Oriolik osvaja brončanu medalju u direktnom A finalu.

Naša najmlađa natjecateljica Barbara Vučković u jednosjedu ostvaruje plasman u polufinalnu utrku gdje osvaja 9. mjesto, a u kajaku dvosjedu sa partnericom Miom Stojaković iz KK Belišće nastup završavaju u kvalifikacijskoj utrci.

Svi nabrojani po prvi puta nastupaju za reprezentaciju te im je ovo veliko iskustvo.

Sutra osim gore navedenih nastupa i naša Ana Funtak, Belišćanka u dresu našega kluba te joj želimo puno uspjeha i sreće.

Izvor: KKK Marsonia

U Hrvatskoj uvedena suluda mjera: zabranjena je motika! Tko okopava njome i snagom mišića rješava korov, ostaje bez novca

Kako smanjiti korištenje pesticida ? Pitanje je to koje postavljaju mnogi od europske pa do lokalne razine. Jedan od mogućih načina je i mehaničko uklanjanje korova u narodu poznatije kao okopavanje motikom, koja može biti različite veličine i oblika ovisno koristi li se u brdu ili u polju.

Njezina namjena je uvijek ista, na prirodan i ekološki način ukloniti korov snagom vlastitih mišića. Otuda je u narodu i nastala izreka “Nema kruva bez motike!”.

Ali nije sve tako jednostavno. Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) motiku nije predvidio kao potencijalno sredstvo za uklanjanje korova.

On poznaje samo mehanizaciju, pa svi oni koji budu kopali po svojim ekološkim maslinicima, vinogradima i vrtovima neće moći ostvariti pravo na novčane poticaje.

“Korove unutar redova u “zaštićenom prostoru” (dio prostora koji se nalazi između debla, čokota i armature) suzbijati mehanički odgovarajućom poljoprivrednom mehanizacijom i opremom” – tako stoji u ZPP, a Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i udruga Biovrt – u skladu s prirodom upozorava javnost da motka ne spada u takvu mehanizaciju, odnosno da je apsurdni propisi sa kojima živimo ne prepoznaju kao takvu.

Također je u “zaštićenom prostoru” zabranjeno je korištenje herbicida te treba težiti smanjenju upotrebe zaštitnih sredstava općenito, a svaki poljoprivrednik kao uvjet za potporu koja bi mogla iznositi i do 300 eura po hektaru u svojoj ekološkoj proizvodnji obvezan je voditi evidenciju svojih aktivnosti.

NEPROVEDIVO U PRAKSI

– Iako je ideja bila smanjiti upotrebu pesticida i motivirati poljoprivrednike da korove uklanjaju mehanički, umjesto da “špricaju”, mehaničko je protumačeno kao “mehanizirano”, tako da je dozvoljena isključivo upotreba mehanizacije.

U većini slučajeva to je u praksi neprovedivo, no administracija za to nema razumijevanja, te će se potpora za ovu mjeru moći ostvariti samo ako poljoprivrednici koristite mehanizaciju, ali ne i motiku – upozorava Silvija Kolar Fodor zagovornica ekološke poljoprivrede.

Drugim riječima, motika nije zabranjena, s njome se i dalje može kopati, ali bez prava na novčane poticaje iz EU fondova.

Iako je cilj Europske Unije ekološka budućnost i povećanje površine pod ekološkim uzgojem na 25% do 2030. godine, čini se da Hrvatska ne ide u tom smjeru, jer je najavljeno dodatno smanjivanje potpora ekološkoj proizvodnji.

Novi prijedlog plana ne rješava niti najapsurdnije probleme, poput zabrane korištenja motike u mehaničkom suzbijanju korova unutar redova višegodišnjih nasada, jer je “mehaničko” protumačeno kao “mehanizirano”.

Od poljoprivrednika se traži da koriste isključivo mehanizaciju, iako je to u mnogim slučajevima u praksi neprovedivo.

MALIMA JOŠ MANJE

Velikim proizvođačima ponovo će otvoriti priliku za povećanjem poticaja primjerice kroz mjeru za poticanje raznolikosti, dok će mali istinski ekološki proizvođači dobivati još manje..

U dosadašnjoj praksi ekološki proizvođači bili su sankcionirani za sadnju mješovitih nasada i stvarno povećanje raznolikosti poljoprivrednih površina, jer administracija nije prepoznavala takvu kategoriju pa gospodarstvo nije moglo ostvariti pravo na poticaje, ako su primjerice među redovima kukuruza uzgajali grah i tikve.

Nažalost, ekološka poljoprivredna proizvodnja rasla je u Hrvatskoj do 2019. godine, da bi u korona krizi počela stagnirati. Poskupljenje goriva, repromaterijala i svih ostalih inputa u proizvodnji uz istovremeni pad platežne moći kupaca čini ekološku proizvodnju posebno ranjivom s obzirom na nešto veće cijene ekoloških proizvoda.

Zabrinjavajući podaci o padu proizvodnje između 2013. i 2020. godine vidljivi su u sektoru ekološkog povrćarstva, kojeg je u 2020. proizvedeno 9 tona (13% manje) te mahunarki za suho zrno, kojih je proizvedeno 157 tona (43%) manje. U Hrvatskoj imamo registrirana samo 24 ekološka pčelara i 12 ekoloških akvakultura.

Usprkos tim činjenicama niti jednim strateškim dokumentom, barem u ovoj, fazi nisu predviđene dodatne potpore koje bi zaustavile trendove pada.

REŽU NA ŽITARICAMA

No u sektoru ekološke proizvodnje žitarica koja bilježi rast, planirano je smanjenje potpora sa dosadašnjih 289,82 EUR /ha na 235 €/ha, očito kako bi se taj rast ipak ograničio-nezadovoljni su u Hrvatskom savezu ekoloških proizvođača.

Preliminarni rezultati istraživanja koje među svojim članovima provode udruge Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i Biovrt – u skladu s prirodom govore o teškim uvjetima rada ekoloških proizvođača.

Većina ispitanika govori o financijskoj neisplativosti ekološke proizvodnje i potrebi da kućanstvo ima dodatne prihode da bi preživjelo. Na tržištu su ekološki proizvođači gotovo izjednačeni sa konvencionalnim i nemaju prednost čak niti na mnogim sajmovima koji se reklamiraju kao ekološki jer na njima ravnopravno sudjeluju i proizvođači bez eko certifikata.

Sve je značajno kompliciranije, od nabavke repromaterijala koji prodaju samo specijalizirane trgovine do organizacije žetve, berbe, skladištenja proizvoda.

Osim što nedostaje radne snage, nedostaje i specifične mehanizacije u ekološkoj proizvodnji. Svaki proizvođač prepušten je sam sebi u snalaženju od organizacije proizvodnje do marketinga i prodaje, a inovacije i rezultati znanstvenih istraživanja rijetko kad dolaze do njih.

Ekološke udruge na razini EU-a traže da se zabrani upotreba dvanaest pesticida, a među njima su i oni za suzbijanje korova. Jedan od načina smanjenja pa i potpune zamjene štetnih sredstava protiv korova u voćnjacima, vinogradima i maslinicima je upravo ručna obrada, čupanje trave odnosno okopavanje sa motikom.

Međutim, komplicirana administracija to ne priznaje. Autori takvih apsurdnih rješenja očito ne znaju da je motika u Dalmaciji “glavna” mehanizacija, jer traktori i freze teško mogu ući u vinograde i maslinike izrasle na kamenu.

NOVI OVRŠNI ZAKON U nacrtu više promjena, a najveća je ona koja se tiče ovrha nad plaćama i mirovinama

Zbog uvođenja eura morat će se promijeniti čitav niz zakona, a jedan od njih je Ovršni zakon, čije izmjene Ministarstvo pravosuđa i uprave upućuje u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.

Sve norme koje su spominjale kunu zamijenit će se tako da će se vrijednosti i vrijednosni pragovi prikazati u eurima. To, međutim, nisu jedine novosti. Zakonskim izmjenama rasteretit će se poslodavci, a potrošači dodatno zaštititi od ništetnih ugovora.

Prema sadašnjem sustavu glavninu ovrha na novčanim sredstvima provodi Financijska agencija (Fina), no osim nje izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima provode Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i poslodavci. Poslodavci već dulje negoduju na tu obavezu, ističu da im ona predstavlja velik administrativni teret, a isto to tvrde i u HZMO-u. Kao jedan od argumenata za ukidanje te njihove obaveze ističe se da je izrazito teško uspostaviti jedinstveni red prednosti naplate potraživanja.

U Ministarstvu pravosuđa su uvidjeli da su poslodavci nerijetko u nedoumici koji dio plaće treba isplatiti na takozvani zaštićeni račun, a koji na tekući.

– Analiza sustava pokazala je da postoje različita tumačenja o prednosnom redu ovrhovoditelja u postupcima izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima kada je provodi Fina i kada je provode poslodavci i HZMO. Kako bi se uspostavio jedinstven sustav, predlaže se da ovrhe na novčanim sredstvima ubuduće provodi samo Fina, a da se poslodavci i HZMO oslobode provođenja ovrhe na plaći i mirovini – kažu u Ministarstvu pravosuđa i dodaju da će jedina iznimka biti slučajevi u kojima se radi o naknadama za uzdržavanje djece.

Dobra vijest za potrošače, posebno one koji još uvijek vuku repove kredita u francima, odnosi se na to da će se ništetnost potrošačkog ugovora preispitivati tijekom cijelog postupka.

– Važeći Ovršni zakon propisuje da potrošač, da bi uspio ostvariti svoja potrošačka prava, mora u ovršnom postupku u relativno kratkim rokovima podnijeti veći broj pravnih lijekova (žalbu na rješenje o ovrsi, žalbu nakon proteka roka, prijedlog za odgodu ovrhe, tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom), a da unatoč tome ne može biti siguran da će ishoditi odgodu ili obustavu ovrhe na temelju ništetne ugovorne odredbe potrošačkog ugovora ili potrošačkog ugovora koji je ništetan u cijelosti – izložili su problem s kojim se u sadašnjim ovršnim postupcima susreću potrošači.

Polazeći od toga da sadašnje zakonsko uređenje ne jamči sigurnost da potrošač neće biti prisilno ovršen, čak i ako dobije odgodu ovrhe u postupcima koji se temelje na nepoštenom potrošačkom ugovoru, u izmjenama Ovršnog zakona predlaže se da sud po službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka preispituje sadrži li potrošački ugovor na temelju kojeg se provodi ovrha nepoštene odredbe. Utvrdi li sud da postoje, morat će odmah po službenoj dužnosti odbiti prijedlog za ovrhu, odgoditi je ili obustaviti u dijelu koji se temelji na ništetnim odredbama potrošačkog ugovora.

Gotovina za hitne slučajeve: Evo koliko novca uvijek treba imati kod kuće

Zadnje objavljeno