Protekla dva tjedna cijene goriva su padale, no od ponoći cijene dizela i benzina idu gore. Očekuje se da poskupljenje neće biti veliko.
Portal cijenegoriva.info javlja da će spremnik od 50 litara benzina poskupiti 11 kuna, što bi značilo da će litra benzina od sutra u prosjeku biti skuplja 22 lipe.
Prosječni spremnik dizela mogao bi poskupiti 14 kuna, što bi značilo da će litra dizela od sutra u prosjeku biti skuplja 28 lipa.
Sustav ETIAS u funkciju bi trebao biti pušten iduće godine što će značiti nova pravila za ulazak u Hrvatsku, odnosno Europsku uniju za stanovnike Bosne i Hercegovine. Primjena Europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) tako će stanovnike BiH obvezati da prije putovanja u Europsku uniju popune elektronski obrazac i plate jednokratnu naknadu od sedam eura, piše Večernji list.
– Putnici će morati ispuniti internetski obrazac zahtjeva preko namjenske stranice ili mobilne aplikacije. Ispunjavanje obrasca zahtjeva ne bi trebalo trajati dulje od 10 minuta te za njega ne bi trebala biti potrebna nikakva dokumentacija osim putne isprave (putovnice ili jednakovrijedne isprave). Ako predmetna osoba nije u mogućnosti podnijeti zahtjev (zbog dobi, razine pismenosti, informatičke pismenosti ili pristupa potrebnom uređaju), zahtjev može podnijeti treća osoba. Svi podnositelji zahtjeva u dobi između 18 i 70 godina morat će elektronički platiti naknadu u iznosu od 7 eura po zahtjevu. Za elektroničke načine plaćanja uzet će se u obzir tehnološki napredak u zemljama čijim državljanima nije potrebna viza kako se ne bi stvarale prepreke tim državljanima, koji možda nemaju pristup određenim načinima plaćanja, stoji na službenoj stranici EU-a u BiH.
Odobrenje za putovanje bez kojeg se neće moći prijeći granica u najvećem broju slučajeva bit će izdano unutar nekoliko minuta od podnošenja zahtjeva, a u rijetkim slučajevima, kada su potrebne dodatne provjere, izdavanje dozvole može potrajati do 30 dana, objasnili su iz Ureda specijalnog predstavnika EU-a u BiH te su za portal akta.ba potvrdili da je sustav ETIAS postati operativan 2023. godine.
Podnositelj zahtjeva ima pravo na podnošenje žalbe ako mu se odbije izdati odobrenje putovanja. Žalbe se mogu podnijeti u državi članici u kojoj je donesena odluka o zahtjevu i u skladu s nacionalnim zakonodavstvom te države članice. Podnositelj zahtjeva obavijestit će se o tome koje je nacionalno nadležno tijelo bilo odgovorno za obradu i donošenje odluke o njegovu odobrenju putovanja te će mu se dostaviti informacije o postupku u slučaju žalbe.
Ako putnik smatra da se s njime nije pošteno postupalo, ima pravo zatražiti pravnu zaštitu ili pristup informacijama preko nacionalnog tijela. Važno je naglasiti kako se spomenuti zahtjev neće morati ispunjavati prilikom svakog prelaska granice, nego jednom u tri godine ili do isteka putne isprave (u slučaju da ona ističe u roku kraćem od tri godine).
– Po dolasku na schengenski granični prijelaz, službenik graničnog nadzora elektronički će očitati podatke o putnoj ispravi, čime će se pokrenuti pretraživanje različitih baza podataka, uključujući pretraživanje ETIAS-a u slučaju putnika izuzetih od obveze posjedovanja vize. Ako ne postoji valjano odobrenje putovanja iz sustava ETIAS, službenici graničnog nadzora putniku će odbiti ulazak i u sustav ulaska/izlaska evidentirati putnika i odbijanje ulaska.
Ako putnik ima valjano odobrenje putovanja, provest će se postupak granične kontrole i putniku će se moći odobriti ulazak u schengensko područje ako su ispunjeni svi uvjeti za ulazak, ili odbiti ulazak u skladu sa Zakonikom o schengenskim granicama”, objašnjeno je na službenoj stranici europa.ba.
Također se ističe da, iako je valjanost odobrenja putovanja tri godine, ono se može opozvati ili poništiti ako se uvjeti pod kojima je putovanje odobreno više ne primjenjuju. ETIAS će pomoći u utvrđivanju mogućih sigurnosnih i migracijskih rizika prije nego što putnici bez vize stignu na granice te će pridonijeti boljem praćenju prelazaka granica EU-a, zaključeno je na spomenutoj stranici.
Inače, ETIAS je nastao tako što je u studenome 2016. predložena uspostava europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja radi jačanja sigurnosnih kontrola osoba koje bez vize putuju u EU, što se trenutačno odnosi na državljane više od 60 zemalja.
U sklopu manifestacije Uskrs u Pločama 2022., na pločanskoj rivi ispred crkve Kraljice neba i zemlje, upriličen je tradicionalni uskršnji doručak, koji organizira Udruženje obrtnika Ploča. Uz to je organiziran i bogat program koji je okupio veliki broj posjetitelja, posebice djece.
Održano je, tako, Svjetsko prvenstvo u gađanju jaja, natjecanje kulinarskih ekipa, igre za djecu i mlade, a nastupili su KUD Ploče, te klape Kolajna, Stina i VIS Krila ljubavi.
Fotogaleriju možete pogledati na portalu Rogotin.hr.
Video: Jure Zovko
Za zbrinjavanje napuštenih domaćih životinja Ministarstvo poljoprivrede gradovima i općinama u ovoj godini osiguralo je tri milijuna kuna. Napuštene, izgubljene ili zanemarene domaće životinje predstavljaju veliki problem za lokalno stanovništvo, prvenstveno zbog straha od ozljeda koje te životinje mogu nanijeti ljudima, šteta koje nanose njihovim poljoprivrednim kulturama, mogućnosti uzrokovanja prometnih nezgoda, kao i drugih neželjenih situacija. Riječ je o bespovratnim sredstvima od maksimalno 300 tisuća kuna po korisniku, piše Dubrovački vjesnik.
Posljednjih godina zapažena je sve veća pojava slučajeva napuštenih, izgubljenih i zanemarenih domaćih životinja koje su opasnost za širu zajednicu, jer boravkom na neprimjerenim površinama te nekontroliranim kretanjem predstavljaju potencijalnu opasnost po sigurnost ljudi zbog mogućnosti nanošenja ozljeda ili uzrokovanja prometnih nezgoda te nanose značajne štete poljoprivrednim kulturama. Takve životinje nemaju primjerenu i pravovremenu skrb kako bi mogle živjeti bez nepotrebne boli i patnje.
Zakonom o zaštiti životinja uređena je odgovornost, obveze i dužnosti fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, što uključuje zaštitu njihovog života, zdravlja i dobrobiti, način postupanja sa životinjama; uvjete koji su potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, prijevozu, obavljanju pokusa, klanju i usmrćivanju životinja, držanju životinja u zoološkim vrtovima, na predstavama i natjecanjima životinja, prilikom prodaje kućnih ljubimaca te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama. Prema Zakonu posjednik životinje je svaka fizička ili pravna osoba koja je kao vlasnik korisnik ili skrbnik odgovorna za zdravlje i dobrobit životinje te ne smije napustiti domaću životinju koju drži pod nadzorom, a napuštena životinja je životinja koju je vlasnik svjesno napustio, kao i životinja koju je napustio zbog više sile kao što su bolest, smrt ili gubitak slobode te životinja koje se vlasnik svjesno odrekao.
Privremeno zbrinjavanje oduzetih ili napuštenih, izgubljenih i zanemarenih domaćih životinja, predstavlja za jedinice lokalne samouprave organizacijski, a time i financijski zahtjevnu aktivnost, ovim Programom će se osigurati financijska pomoć jedinicama lokalne samouprave nadoknadom dijela troškova za privremeno zbrinjavanje kopitara, goveda, ovaca, koza i svinja.
Također zbog nepoznatog zdravstvenog statusa predstavljaju rizik za moguće širenje zaraznih i nametničkih bolesti životinja i zoonoza. Napuštenim, izgubljenim ili zanemarenim domaćim životinjama potrebno je osigurati adekvatan privremeni smještaj i skrb, a što predstavlja financijski i organizacijski problem jedinicama lokalne samouprave koji su zakonski obavezni osigurati skloništa za napuštene životinje, te obavljati poslove sakupljanja i davanja smještaja i skrbi.
Najveći iznos bespovratnih sredstava po prihvatljivom korisniku iznosi do najviše 300.000,00 kuna godišnje.
U okviru ovoga Programa prihvatljivi troškovi nastali zbrinjavanjem domaćih životinja uz intenzitet potpore od 100 % su:
U okviru ovog Programa prihvatljivi su veterinarski troškovi liječenja uz intenzitet potpore od 50 %.
Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik
Kuhana jaja su ukusna i hranljiva namirnica koju možete jesti za doručak, ručak i večeru tijekom cijele godine, samo ako vam ne dosade. Ipak, važno je znati koliko ona zapravo mogu izdržati prije nego što se pokvare.
Mnogi se sjete kuhanih jaja tek kada se približi Uskrs, ali bilo bi dobro da barem dva puta tjedno unosite ovu namirnicu u svoj organizam zbog proteina koji se u njoj nalaze.
Ono što vam konkretno za ovaj blagdan treba biti važno je upravo informacija koliko dugo mogu izdržati kuhana jaja prije nego što se pokvare.
Koliko kuhana jaja mogu da izdržati ako ih držimo u hladnjaku?
Najbolja opcija je da tvrdo kuhana jaja držite u hladnjaku. Ukoliko ih tako čuvate i u ljusci, mogla bi da izdržati cijeli tjedan dana. Međutim, ukoliko oljuštite jaje, bez obzira kako ga čuvate, bilo bi poželjno da ga pojedete istog dana.
Jaja se čuvaju na temperaturi od četiri stupnja ili na manjoj u originalnoj (kartonskoj) kutiji, na polici koja je unutar hladnjaka, a ne u vratima, i što dalje od hrane jakog mirisa.
Ne preporučuje se zamrzavanje kuhanih jaja.
Koliko kuhana jaja mogu izdržati na sobnoj temperaturi?
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti jasno ističe da je sva hrana koja se drži dva sata izvan hladnjaka već pokvarena, a to vrijedi i za kuhana jaja. Štoviše ukoliko se kuhana jaja nalaze u jako toplim prostorijama ili negdje blizu roštilja ili nekog drugog izvora topline, onda se smatraju pokvarenim poslije svega jednog sata, piše Telegraf.rs.
Naime, kad budete služili išarana i obojena kuhana jaja za Uskrs morate voditi računa da ih na trpezi ne držite duže od dva sata i da ih poslije toga vratite u hladnjak.
Gradonačelnik Dalibor Milan, zajedno sa zamjenikom Robertom Dokom i predsjednikom Gradskoga vijeća Grada Metkovića Hrvojem Bebićem, uputio je uskrsnu čestitku:
Drage Metkovke i Metkovci,
Pred nama je Uskrs – najveći kršćanski blagdan. Veliki tjedan te blagdan Uskrsa pokazuju nam da život sa sobom donosi dobro i loše. Ali, istovremeno, podsjećaju nas kako vjera, nada, međusobna povezanost i poštovanje, kao istinske životne vrijednosti, uvijek omogućavaju da dobro nadjača sve ono što je loše.
Neka nam simbolika Uskrsa bude vječni podsjetnik da svakodnevno težimo zajedničkom dobru, miru, međusobnom poštovanju i povezanosti jer je to jedini pravi put kojim trebamo koračati te kojim zajedno stvaramo bolji i ljepši grad.
Od srca vam želimo sretan i blagoslovljen Uskrs. Provedite ga ispunjena srca, u miru i radosti te najvažnije – s vašim obiteljima i prijateljima.
Noćas su kršćani diljem svijeta slavili najsvečaniju liturgiju, Misu uskrsnoga bdijenja, koja počinje paljenjem i blagoslovom uskrsne svijeće koja se potom unosi u mrakom ispunjenu crkvu. To je simbol Uskrsa – pobjede života nad smrću u osobi Isusa Krista.
U crkvi sv. Ilije u Metkoviću Misa uskrsnoga bdijenja je počela u 23 sata i predslavio ju je župnik fra Ante Bilokapić a pjevanje je predvodio Mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Mile Deak.
Na kraju mise je bio blagoslov hrane koja je prema običaju prvi obrok na Uskrs.
Ovo što privlači posebnu pozornost je padanje žudija, čuvara Kristova groba u trenutku kada se zapjeva Slava Bogu na visini.
Neka vam je sretan i blagoslovljen Uskrs!
Odigrano je svih devet utakmica 27. kola 3. HNL jug. RNK Split je u slavljeničkom raspoloženju došao do pobjede protiv Neretve (2:1). Naime, Splićani danas obilježavaju 110 godina kluba.
Vitezovi su prohujali kroz Makarsku. Karlo Torbarina postigao je tri gola u razmaku od 13 minuta za pjesmu u autobusu do Posedarja.
Neretvanac je doživio novi neuspjeh, dva puta su gađali okvir gola, imali igrača više, ali Marović je visoko skočio u 93. minuti za pobjedu, objavio je Dalmatinski nogomet.
Urania je upisala novu pobjedu i važne bodove za ostanak u ligi, a Kamen je minimalno bio bolji od Zagore. Hrvace su u derbiju Cetinske krajine zasluženo došle do tri boda protiv Junaka u Sinju. Kliška bura otpuhala je Primorac, dva gola Teklića iz slobodnih udaraca, po jedan Maretića i Grubišića za uvjerljivu pobjedu.
Zadar je rutinski došao do tri nova boda, 17. utakmica bez poraza za momčad Želimira Terkeša. Lider je s četiri gola ispratio posljednji OSK, Jadran LP je i dalje prvi.
Rezultati:
Nakon dvogodišnje odgode zbog pandemije sinoć je u Župi sv. Nikole biskupa Metković održana procesija s Presvetim u kojoj je u pratnji žudija bio i Šimun.
Obrede Velikoga petka, koji su počeli prostracijom svećenika obredna gesta (ležanjem potrbuške cijelim tijelom na tlu u znak poštovanja) pred oltarom, predvodio je župnik don Davor Bodrožić. Umjesto uobičajenoga ljubljenja bio je poklon križu nakon čega je uslijedila procesija koja je završila blagoslovom puka i grada.
Fotogaleriju možete pogledati na FB stranici Župe sv. Nikle biskupa…
Jeste li znali da je liska posna hrana ? Njezino meso se jede na sve zapovjedne postove, Badnji dan, Čistu srijedu, Veliki petak. Uvriježen je običaj da se za post priprema riba a u dolini Neretve uz ribu na stolu je nazaobilazna i liska, naravno u onoga tko je ima.
Tri vremešne Kominke, Senka Vlatković, Jadranka Medak i Marija Čupić, prisjetile su se starih vremena, svog djetinjstva i mladosti, kada se oko Ušća Neretve lovila liska na lađe. Sezona lisaka bila je baš prije Božića pa se za Badnji dan se jela svježa liska ali do proljeća i Velikog petka već nije sezona pa su je naše sugovornice usoljavale da im što duže trajala, piše Slobodna Dalmacija.
Liska postaje riba u gastronomskom smislu samo na dan posta u dolini Neretve i južnoj Hercegovini gdje je jedu pripremljenu na različite načine.
Kako se na stolu tijekom korizmenoga vremena našla liska, danas delicija za kojom uzdišu gastronomi željni dobrih tradicionalnih jela?
Tako se 90-godišnja Marija sjeća da je njen djed Stanko Čupić Bućin, inače bratim u crkvi svetoga Ante, dobivao katoličku literaturu u kojoj je bio i kalendar, kojega su tada rijetki imali, pa je ljudima govorio kada je mala, srednja ili velika mesoiđa, odnosno period od Božića do čiste srijede i kada se moglo jesti meso.
“Morate znati da je liska nekada bila sirotinjska hrana, ali opet, nije je svatko imao, i jeli su je oni koji su to mogli priuštiti”, govore nam naše domaćice, a Senka se prisjeća da je njen otac, koji je bio lovac, znao uhvatiti punu lađu jegulje, što se danas čini nezamislivim. Senka, Jadranka i Marija ističu kako se i danas prenosi predaja u Kominu, teško je utvrditi od kada datira, da je liska, u stvari riba, i kao takva može se konzumirati tijekom korizme.
Liska se, u stvari, najviše jela do Božića i nešto kasnije, a da bi se konzumirala tijekom korizme, trebalo je uložiti dodatni napor. U stara vremena nije bilo hladnjaka, pa su ljudi liske očistili, posolili i sušili u “maškadurima”, gdje je bilo osigurano provjetravanje i zaštita od insekata.
A kada se liska pripremala za objed, trebalo je voditi računa o tome je li “debela” ili “mršava”. “Mršava” se znala pripremati na brudet, uz zelje ili puru. Kuhala se oko sat vremena, a onda bi se vilicom probila prsa. Ako ne bi pustila krv, znači da je bila spremna za jelo, u suprotnom, nastavilo bi se s kuhanjem. Manistra (tjestenina) je, potvrđuju nam to svjedokinje tih vremena, bila pravi luksuz, kao i rizi, koje su “jela samo gospoda”, a kilogram šećera u kocki vrijedio je kao dva kilograma mesa. Ljudi su zato, kaže nam Senka, uzgajali pčele, kako bi došli do meda.
Nakon korizme, dolazi Uskrs i tada bi se pripremala posebna jela. U Kominu to bi najčešće bila kokoš, jer se često nije moglo kupiti drugo meso. Kokoši su uzgajale gotovo sve obitelji i pripremale su se za blagdane, a od njih su se dobivala i jaja. O kolačima se moglo samo maštati. Zato se u Marijinom sjećanju posebno urezala njena tadašnja učiteljica, Tereza Simunović iz Orebića, koja je imala štednjak. Na njemu je, na oduševljenje djece, pekla kolače.
“Krajem četrdesetih godina prošloga stoljeća, pojavile su se svilene čarape kroz koje smo prosijavale pšenično brašno, a onda dodavale vodu i jaja. Nakon kuhanja dobivala se tjestenina koju smo rezali na tanke komade”, prisjeća se Marija tih vremena neimaštine, ali i maštovitosti i snalažljivosti vrijednih kominskih djevojaka i žena.
Na Veliki petak, Čistu srijedu i Badnji dan u Neretvi liska postaje riba-posna hrana koja se može jesti unatoč strogom postu i nemrsu i priprema se na nekoliko načina.
Liska s raštikom
3-4 liske
1 kilogram raštike (mlada sredina)
300 grama krumpira
maslinovo ulje, sol, ljuta paprika
Prokuhati raštiku, dodati začine te krumpire narezane na kockice. Prethodno liske kuhati pola sata i tek ih onda spojiti s raštikom i krumpirom. Kuhati dok liska ne omekša.
Liska na lovački
2 liske
kapula, sol, papar, lovorov list, ljuta paprika, crno vino
U teći, na maslinovu ulju, prodinstati kapulu s lovorovim listom i ljutom paprikom. Kada se sve dobro udinsta, dodati izrezanu lisku na sitnije komade. Sve skupa pirjati oko pola sata na laganoj vatri. Zatim dodati koncentrat rajčice, sve zaliti crnim vinom i kuhati još pola sata. Poslužuje se s kuhanom palentom.
Liska s kiselim kupusom
2 liske
2 srednje kapule
3 krumpira
1 kilogram ribanog kiselog kupusa
sol, peršin, češnjak
Liske staviti u lonac, dodati krumpir, kapulu izrezanu na kolutove, soli prema potrebi i kuhati oko sat vremena.
Kiseli kupus lagano dinstati podlijevajući juhom od lisaka. Složiti na tanjur i poslužiti.
Pišu: Ante Šunjić i Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
Foto: Ante Šunjić
