Jedna osoba je ranjena u pucnjavi koja se u noći s četvrtka na petak dogodila u Neumu.
Kako je Dnevnom avaza potvrđeno iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije, u Policijsku postaju Neum pet minuta nakon ponoći prijavljeno da je ispred jednog hotela došlo do upotrebe vatrenog oružja.
Policajci su odmah izašli na lice mjesta i utvrdili da je S. Ć. (39) iz Neuma pucao iz pištolja prema I. M. (35), također, iz Neuma te ga ranio u predjelu noge.
Ekipa Hitne pomoći Doma zdravlja Neum je I. M. prevezla na CUM SKB Mostar.
Jutros, malo prije 11 sati, je nakon devet godina na željeznički kolodvor u Metkoviću stigao putnički vlak iz Sarajeva čiji je krajnji cilj kolodvor u Pločama gdje će biti upriličen svečani doček.
Vlak je kasnio oko pola sata, a Ploče je stigao oko 11:15 gdje su izjave za medije dali Joško Cebalo, zamjenik župana DNŽ, Ivan Marević, zamjenik gradonačelnika Grada Ploča, Enis Džafić, predsjednik Uprave-generalni direktor ŽFBH, Mario Zubak, član Uprave HŽ Putničkog prijevoza (HŽPP) i Salem Marić, predsjednik Gradskog vijeća Mostara.
HŽ-ovom lokomotivom od Čapljine do Ploča je upravljao strojovođa Andrija Dropulić, a potegla je na pojedinim dionicama i preko 110 km/h.
Prvim vlakom je stiglo nešto više od 100 putnika među kojima su i uzvanici te predstavnici medija. Prema dogovoru Hrvatskih željeznica i Željeznica FBiH, riječ je sezonskoj liniji koja će prometovati petkom, subotom i nedjeljom od 1. srpanja do 11. rujna.
Polazak iz Sarajeva je u 7 sati i 15 minuta, dolazak u Čapljinu u 9 i 52., a poslije Metkovića (10 i 18) dolazak u Ploče planiran je u 10 sati i 36 minuta.
Polazak iz Ploča predviđen je u 18 sati i 26 minuta, a dolazak u Sarajevo u 21 sati i 51 minuta.
1 of 8
Prisjetimo se, 24. travnja 2014. je s metkovskog željezničkoga kolodvora krenuo posljednji putnički vlak na relaciji Metković-Ploče, a još 2013. godine je bila ukinuta međunarodna linija Sarajevo-Ploče.
Prikupljaju se donacije za izradu župnog barjaka sv. Franje povodom 40 godina od gradnje crkve na Kladi. Tim povodom je Ivan Popović Popa, jedan od inicijatora ovoga projekta, objavio poziv ponajprije ljudima s Klade kojega prenosimo u cijelosti:
Već dugi niz godina slušamo kako se na Kladi ništa ne događa i nitko ništa ne pokreće. Na inicijativu nas par u suradnji sa župnikom fra Ante Bilokapić krenuli smo u realizaciju projekta nazvan BARJAK SV. FRANJE.
Osmislili smo zajedno i izgled samoga barjaka te želimo da što veći broj ljudi sudjeluje u našem zajedničkom projektu. Ideja je da kad se barjak napravi da isti i stoji u crkvi sv. Franje na Kladi u blizini samoga kipa. Barjak će se nositi na blagdan sv. Franje četvrtoga dana mjeseca listopada kada je i procesija oko crkve kao i na Tijelovo te na Veliki Petak kad je i procesija kroz grad. Napraviti će se popis i redoslijed za narednih 5-6 godina tako da ljudi iz svih dijelova Klade budu pokriveni i da što veći broj ljudi i obitelji sudjeluje u samim procesijama.
Nadamo se da ćete se odazvati ovoj hvalevrijednoj akciji u kojoj svi zajedno sudjelujemo u nečemu što ostaje za buduće naraštaje, a samim tim crkvu sv. Franje krasit će i jedna prekrasna zastava na ponos svih nas koji smo na bilo koji način i vezani za ovaj kraj.
Ove godine je i jedna obljetnica – 40 godina crkve (1982-2022), barjak će se svečano donijeti i blagosloviti i te će biti na ponos svih nas stanovnika koji smo sudjelovali na bilo koji način u izradi barjaka koji svi zajedno poklanjamo crkvi sv. Franje.
Informacije o donacijama i kako ih realizirati možete dobiti na brojeve:
IVAN POPOVIĆ POPA 099/829-7774, JOSIP KEVO 099/768-7254, ZVONKO BULUM 098/183-9479 ili IBAN Župe sv. Ilije proroka Metković HR9524070001100639204 uz napomenu DONACIJA BARJAK SV. FRANJE.
Zbog zaraze koronavirusom unutar tima produkcije koji je angažiran za sva tri koncerta najavljena u Matkoviću (Urban&4, Amira Medunjanin, Marko Kutlic & Matija Cvek), izuzetno nam je zao da iste moramo otkazati.
U nadi za ostvarivanjem suradnje u nekom drugom terminu, objavio je Cepelin Media, organizator koncerata koji su se trebali održati na Ljetnoj sceni GKS-a u sklopu Metkovskoga ljeta.
Više od polovice poljoprivrednika u Europskoj uniji stariji su od 55 godina, mladi su u manjini, no naš sugovornik 26 godišnji Mirko Knežić iz Metkovića uspješan je mladi poljoprivrednik koji se bavi intenzivnom proizvodnjom povrća i ne uklapa se u takve statistike. Njegovi plastenici su tvornice koje su u pogonu tijekom čitave kalendarske godine, zimi je u njima salata, ljeti rajčice, krastavci, paprike, piše Dubrovački vjesnik.
Na otvorenim površinama sadi kupusnjače i lubenice, koje su upravo dozrele za berbu. U radu mu pomažu roditelji, brat i stric. Posla ima i previše pa često angažiraju i sezonsku radnu snagu na dnevnice. Međutim, problem je što je svakim danom sve manje radnika pa se Mirko i njegovi ukućani oslanjanju na vlastite snage. Već od malih nogu Mirko je znao da će biti poljoprivrednik, jer se njegova obitelj generacijama uspješno bavi proizvodnjom povrća. Išao je taj posao od njegova djeda, preko oca pa danas ovaj mladi poljoprivrednik nastavlja uspješnu obiteljsku tradiciju. Završio je i srednju poljoprivrednu školu stekavši zvanje poljoprivredni tehničar pa sada u praksi uspješno primjenjuje ono o čemu je učio u školi.
– Ne može se živjeti u dolini Neretve a da se ne baviš poljoprivredom. To je jednostavno tako. Nekada se više sadilo na otvorenom a sada imamo i plastenike – reći će Knežić koji je skupa sa bratom poljoprivrednu proizvodnju podigao na veću razinu.
Za izgradnju plastenika koristio je djelomično sredstva iz EU fondova ali je ipak većinu izgradio vlastitim novcem.
OPG Mirko Knežić je je 2019 godine apliciralo na mjeru “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja ” tip operacije 6.1.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020.
Cilj projekta je povećanje proizvodnog kapaciteta iskazano kroz povećanje ukupnog standardnog ekonomskog rezultata. Izgradnjom plastenika ostvario se taj cilj jer je oranica koja je dio OPG većim dijelom prenamijenila u parcelu pod plastenicima čime će se povećao ukupni prinos gospodarstva. Površina objekata je usklađena sa dimenzijama i karakteristikama parcele. Kroz projekt je bilo sufinancirano izgradnja 2.500 m2 a samostalni sredstvima OPG je još dodatno napravio 3.500 m2. Objekti su izgrađeni sa bočnom ventilacijom i prilagođeni povrtlarskoj proizvodnji. Parcela je u vlasništvu nositelja OPG-a.
Danas tri godine kasnije na ukupno 9.100 m2 (3.100 starih i 6.000 novih) plastenika proizvodi se ukupno preko 200 tona povrtlarskih kultura kroz cijelu godinu što je tri puta više nego li prije realizacije ovog projekta.
OPG želi i dalje širiti svoju proizvodnju i ulagati u nove tehnologije kako bi ostvario što bolje rezultate pa ozbiljno razmišlja o izgradnji novih plastenika i nastavku apliciranja prema EU fondovima.
Rad u plasteniku nije nimalo lagan, traži puno odricanja i zahtjeva stalni angažman. Nema tu odmora. Ako se ne bere povrće onda se zalijeva, prihranjuje, zaštićuje.
U plastenicima su trenutačno zasađene rajčice, paprike i krastavci. Sezona berbe je počela a ako sve bude teklo po planu iz Mirkovih plastenika ovog ljeta ubrati će se nekoliko stotina tona kvalitetnog povrća. A kad prođe sezona povrća u plastenicima onda slijedi berba mandarina tako da naš sugovornik ima zaokružen proizvodni ciklus tijekom čitave godine.
Naš sugovornik pripada mladoj generaciji uspješnih neretvanskih poljoprivrednika koji obrađuje petnaestak hektara plastenika. Da bi se bio uspješan u poljoprivredi treba pratiti nova saznanja oko proizvodnje, sortne liste i primjenu agrotehničkih mjera. Tako Mirko u plastenicima uglavnom sadi rajčicu sorte grapolo, koja do sada nije bila uobičajena u dolini Neretve. Riječ je o rajčici koja se bere u grozdovima i ima bolji plasman na tržištu.
– Grapolo se pokazao iznimno dobar. Urod je zadovoljavajući i otpornost biljke prema bolestima-priča nam Mirko dok obilazimo plastenike. Krastavci su podignuti na špagu jednako kao i paprike babure. Sve je zategnuo kao pod konac, nema nijedne travke. Već i poljoprivredni laik na prvi pogled može zaključiti koliko truda i rada obitelj Knežić ulaže u proizvodnju plasteničkog povrća.
S obzirom na kvalitetu povrća nije im problem naći kupca, premda glavninu svojih proizvoda plasiraju kao kooperant tvrtke Ennafruit d.o.o., stoga ozbiljno razmišljaju o povećanju proizvodnje.
U takvim uvjetima se otvaraju mogućnost proizvodnje pojedinih kultura u zimskim uvjetima kada su temperature dosta niske. Na taj način se produžuje poljoprivredna proizvodnja i otvara mogućnost rotacije više kultura u jednoj godini, pa plastenik postaje tvornica povrća.
Od svega toga korist bi imala i lokalna zajednica kroz povećanje prodaje mojih proizvoda na lokalnom tržištu. Također, sa povećanjem proizvodnje povećala se potreba za nabavkom ambalaže i repromaterijala koje kupujem od lokalnih tvrtki i na taj način ostvarujem dodatni prihod lokalnoj zajednici, ističe Knežić, koji je praktičan primjer mladim poljoprivrednicima koji se namjeravaju baviti intenzivnom proizvodnjom povrća.
Dok njegovi vršnjaci maštaju o odlasku u Irsku ili Njemačku, Mirku to ne pada na pamet. Pronašao se u obiteljskom biznisu proizvodnje povrća koja mu itekako dobro ide od ruke.
Već dugi niz godina na kraju školske godine Župa sv. Nikole biskupa Metković organizira za djecu duhovno-zabavne dane u Italiji.
– Ovaj put je to bilo obiteljski. Slavili smo svetu misu u svetištu Gospe od Jasena, uživali u zabavnim parkovima Gardaland, Aqualand i Movieland. Bilo je puno zabave, smijeha, igre, druženja i pustolovina, objavili su.
Poljanica Mate Pečića, ulica što od opuzenske Pjace vodi prema Rivi, i ove je godine postala ulica kišobrana…
Prošle godine je to bilo prvi put u vrijeme održavanja festivala ulične umjetnosti Zen Opuzen. Za instalaciju su zaslužna skupina kreativnih Opuzenaca koji vole svoje Misto…
Načelnik Općine Neum Dragan Jurković, gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković i direktor JP Ceste FBiH Ljubo Pravdić danas su svečano otvorili magistralnu cestu M17.3 Stolac – Neum.
Pravdić je zahvalio Vladi FBiH koja je prepoznala važnost tog projekta, kao i lokalnim zajednicama Neumu i Stocu koje su provodile postupke eksproprijacije.
– Ova dionica koštala je 2,65 milijuna KM po kilometru, što je vrlo povoljno s obzirom na njen značaj – rekao je Pravdić. Jurković je izjavio je da otvorena cesta koju su u Neumu čekali 40 godina i zahvaljujući kojoj su povezani sa unutrašnjosti zemlje i mogu razmišljati o revitalizaciji zaleđa i privrednom razvoju.
Dodao je da u budućem periodu namjeravaju izgradnju dvije industrijske zone, kako bi smanjili oslanjanje na turizam koji čini 90 posto gospodarstva Neuma.
Bošković je podsjetio da je izgradnja te ceste započeta još 1987. za vrijeme Jugoslavije, te da je do početka rata završena dionica Buna – Masline.
– Za stanovnike Stoca ova cesta znači život jer ih spaja s morem i pruža šansu za razvoj – naglasio je Bošković. Ukupna dužina izgrađene dionice je 36,47 kilometara. Vrijednost projekta iznosi 96,5 milijuna KM, a sredstva je osigurala Vlada Federacije BiH, i to 20,1 milijun KM iz vlastitih sredstava, a ostatak kreditnim aranžmanima s međunarodnim financijskim institucijama.
Otvaranju ceste nazočili su premijer Federacije BiH Fadil Novalić, zamjenici premijera Jelka Milićević i Vesko Drljača i ostali članovi Federalne vlade, te drugi federalni i državni dužnosnici.
Grad Metković u suradnji sa plesnom školom Calypso i ovo ljeto poziva sve malene i velike, muškarce i djevojke, ljubitelje plesa i one koji će to tek postati na ugodna večernja druženja uz glazbu i ples.
Plesne radionice će se održavati jednom tjedno tijekom srpnja i kolovoza u večernjim terminima na Trgu kralja Tomislava u Metkoviću.
Ovogodišnji program, osim dobrih starih plesnih hitova, donosi i najnovije i najveselije latino, afro, hip hop, rock’n’roll i ostale plesne koreografije za djecu, mlade i odrasle.
Prva radionica će se održati u srijedu, 6. srpnja, s početkom u 21 sat na Trgu kralja Tomislava.
Jučer je u Galeriji Gradskoga kulturnog središta Metković sinoć je otvorena izložba slika Bonace i cime i još ponešto autora Ede Unkovića.
Uz autora, izložbu su otvorili ravnateljica Ustanove za kulturu i sport Metković Zrinka Mijoč i opuzenski slikar Ante Dragobratović. Unković se metkovskoj publici predstavio s 21 slikom na kojima dominiraju motivi tradicionalnih drvenih brodova te mediteranski i dalmatinski pejzaži.
