Ako netko donese više od 105 tisuća i ne može objasniti odakle mu novac, država će mu uzeti i dvije trećine iznosa…
Ivan Knežić iz Zagreba, komentirao je: ‘Nema se što štedjeti, po mojemu. Nema novca da bi se moglo štedjeti, kriza je velika i moraš kupiti što sve što je potrebno.’
Osim novca u bankama, procjena HNB-a je da Hrvati i „u čarapama“ drže gotovo 36 milijardi kuna, objavilo je RTL.
Mirela Maršanić iz Zagreba također kaže: ‘Taj osjećaj da imate makar jednu kunu negdje u džepu ili čarapi puno znači.’
Sav taj novac prelaskom na euro morat će proći kroz sustav, pa će građani posebnom odjelu Porezne uprave morati objašnjavati njegovo porijeklo, odnosno kako su ga stekli.
Izvršni direktor Sektora za gotov novac Hrvatske narodne banke Tihomir Mavriček kaže: ‘Ako građani imaju podlogu, odnosno dokaze kako su došli do tih novaca, neće biti nikakvih problema. Tako da sve institucije koje će to raditi, a to su banke, pošta i FINA, morat će postupiti sukladno važećoj regulativi koja uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma.’
Drugim riječima, koliko svojim radom zaradite, toliko biste otprilike trebali i imati. Nerazmjer između imovine i prihoda za iznose veće od 105.000 kuna prijavljivat će i banke.
Porezni savjetnik Ivan Čevizović kaže: ‘Teoretski, ako bi danas otišli u banku i položili 50 tisuća kuna, sutra 50.000 i za dva dana opet 50.000, to bi mogli promatrati na agregatnoj razini. Kad je premašen iznos od 105.000 kuna i tad je potrebno provoditi dubinsku analizu.’
Utvrdi li Porezna da imate, primjerice, 100 tisuća kuna koje ne možete opravdati, država će vam uzeti više od dvije trećine toga iznosa.
Čevizović dalje objašnjava: ‘Od tih 100 tisuća kuna, obračunat će se 60 posto poreza na dohodak. Na to će se obračunati i prirez. Ovisno o tome gdje je vaše prebivalište – ako je u Zagrebu to je 18 posto na tih 60 tisuća, pa će to biti dodatnih 10 tisuća kuna poreza. Dakle, morat ćete platiti oko 70 tisuća kuna na ime poreza, a onih 30 će ostati vama.’
Pogleda li se prosjek, ispada da je svaki stanovnik Hrvatske mjesečno uštedio više od 4500 kuna. No štednja danas, uvjeravaju stručnjaci, i nema nekog smisla.
Ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus Mladen Vedriš kaže: ‘Niti izdaleka nije dobro kada štedni ulozi gube vrijednost, jer štednja jednih kredit je vrlo često, ne samo za stanovanje, nego i investicije i ulaganje za druge. U ovom času su to negativni prinosi – ako štedite gubite. Ali naravno, isto je i pitanje što je alternativa.’
Pa alternativu mnogi vide ulaganjem u nekretnine, ili u kupnji zlata – jer novac, bio na računu ili u čarapi zbog inflacije vrijedi sve manje.
