Zbog mogućeg prisustva komadića metala Državni inspektorat izvijestio je u četvrtak kako s tržišta povlači kobasice PIK Vrbovca Plus – “RAW-STILJ BBQ Kobasica, Suđukica 540 g”.
Riječ je o proizvodu LOT broja 220122., proizvedenom 22. siječnja. 2022., s rokom upotrebe do 28. siječnja 2022..
Proizvod nije u skladu s uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
U srijedu 26. siječnja završeni su svi građevinski radovi na mostu Pelješac, a danas je započeo tehnički pregled mosta. U Hrvatskim cestama su za Jutarnji list potvrdili kako je danas započeo tehnički pregled mosta koji bi trebao završiti do 31. siječnja. Iako se formalni završetak radova računa nakon završetka tehničkog pregleda, jer se tijekom pregleda mogu utvrditi neki nedostaci koje treba dodatno ispraviti već danas se zapravo može kazati kako su radovi završili.
Kineska tvrtka CRBC izgradnju mosta Pelješac započela je 30. srpnja 2018. Godine. Tog dana je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić predstavnicima CRBC-a u Stonu predao svu dokumentaciju, otvoren je dnevnik radova i potpisan zapisnik o uvođenju kineskog izvođača u posao. Rok za završetak radova bio je 36 mjeseci i 29 dana. Iako u taj rok ulazi i obavljanje tehničkog pregleda može reći da je izgradnja mosta trajala 52 dana duže od planiranog.
No, kada se uzme u obzir da su radovi nekoliko mjeseci stajali zbog epidemije koronavirusa može se reći kako je most završen prije utvrđenog roka. Nakon uspješnog završetka tehničkog pregleda slijedi postupak ishođenja svih potrebnih dozvola za most.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs prije sjednice Vlade razgovarao je s novinarima. Odgovarao je na pitanja o testiranju učenika.
On naglašava da je glavni i osnovni cilj ove mjere ukidanje samoizolacije i da se učenici vrate u škole. “Učenici koji su pozitivni da ostanu kod kuće, a svi ostali su u školi”, rekao je ministar. “Zemlja smo s najmanje sati i dana provedenih u online nastavi”, kaže Fuchs a prenosi N1.
Dodaje i kako je više od 10.000 učenika u samoizolacijama, a vjeruje kako je broj i puno veći od toga jer je broj toliko velik da se ne može pratiti.
Ministar kaže kako se mjera uvodi kako bi “djeca bila što manje na online nastavi. Mislimo da je ovo dobra mjera. Radi se o ukidanju praktički samoizolacije za učenike. To nije mjera sprečavanja širenja zaraze, nego ukidanje samoizloacije u školma”, rekao je.
Prema Fuchsovim riječima, “primijenili smo originalnu metodu”, a ministar dodaje i kako je dobra ideja da škole roditeljima dijele testove i da se djeca testiraju kod kuće te oni koji budu pozitivni ostanu kod kuće. Moguće je da netko bude pozitivan i sredinom tjedna, a u tom slučaju razdrednik ili učitelj obavještava roditelje da se i ostali učenici iz tog razreda testiraju.
Ministar je objasnio i da se neće uzimati bris duboko iz nosa nego negdje s polovice nosa, ali da će se informacije o tome dobiti od HZJZ-a. “Kreće onog časa kad budemo imali raspoloživu količinu koja se može distribuirati. Radi se o nabavci 3 milijuna testova”, kaže ministar dodajući da cijeli postupak ide preko Robnih rezervi.
“Ne postoji ta mjera, ali ja vjerujem u roditelje. Vjerujem da će svi u interesu djece, da djeca idu u školu… Tko želi lagati, vjerojatno će lagati. To je na štetu samog djeteta i na njihovu vlastitu sramotu”, rekao je ministar na pitanje hoće li biti moguće kontrolirati rezultate testova, a dodao je i kako vjeruje da će većina roditelja postupati pošteno.
Što se tiče dječjih vrtića, Fuchs kaže kako je ovo “poprilično opsežna operacija” te da u prvom koraku nije bilo mogućnosti da se pokriju i vrtići. “Kompliciranije je i uzimanje uzoraka s tako malom djecom. Ajmo vidjeti hoće li cijela pričla donijeti rezultate”, kaže.
Ministar kaže kako još ne zna koliko će mjera u konačnici koštati. Prema procjenama testovi će biti oko 10 milijuna kuna, a ukupno bi na mjeru moglo otići i do 20 milijuna kuna. “Vjerujemo da će to biti bitno manje”, kaže Fuchs. Na pitanje hoće li biti natječaja za nabavu testova, ministar odgovara kako se to pitanje treba postaviti Robnim rezervama. “Ne nabavlja Ministarstvo, to su strateški materijali koji se nabavljaju kroz sustav Robnih rezervi”, kaže.
Još ne zna kada će početi testiranja, ali se zna da će roditelji ponedjeljkom prije nastave testirati djecu i bilježiti rezultate.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 377 novih slučajeva zaraze koronavirusom, obrađeno je 897 uzoraka.
Radi se o 163 osobe iz Dubrovnika, 58 iz Metkovića, 42 iz Župe dubrovačke, 26 iz Ploča, 23 iz Konavala, 21 iz Korčule, 12 iz Opuzena, 9 iz Stona, 6 iz Dubrovačkog primorja, 5 iz Lumbarde, 4 iz Kule Norinske, 3 iz Smokvice, po 2 s Mljeta i iz Pojezerja te 1 osobi iz Janjine.
Preminula je ženska osoba iz Metkovića (rođ. 1936.g.).
U OB Dubrovnik hospitalizirane su 62 osobe pozitivne na koronavirus, sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, šest je na respiratoru, a jedan pacijent je na kisiku. U samoizolaciji je 2558 osoba.
Grad Metković je iz gradskoga proračuna osigurao pola milijuna kuna za ulaganje u poboljšanje zdravstvene zaštite građana, piše Dubrovački vjesnik
Sredstva su, kao i dosada raspoređena zdravstvenim ustanovama na području grada, pa je gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan s ravnateljem županijskoga Zavoda za hitnu medicinu g. Lukom Lulićem potpisao Ugovor o financiranju nadstandarda zdravstvene zaštite u vrijednosti od 250.000,00 kuna. Ostatak sredstava namijenjen je Domu zdravlja Metković.
– Uz pomoć naših sredstava ustanove su uspjele nabaviti prijeko potrebnu opremu te riješiti neke goruće probleme. Smatramo kako u poboljšanje zdravstvene zaštite trebamo ulagati kontinuirano. Stoga se trudimo pomoći u i u rješavanju problema nedostatka liječnika i zdravstvenog osoblja u Metkoviću, pa tako financiramo i smještaj voditelju medicinsko-biokemijskog laboratorija Doma zdravlja Metković, financiramo jednu specijalizaciju iz pulmologije, a osigurali smo i prijeko potrebnoga ginekologa, isplativši troškove specijalizacije Domu zdravlja Virovitica u iznosu od 300 tisuća kn, istaknuo je gradonačelnik Milan.
MUP je objavio priopćenje o akciji u kojoj je razbijen lanac krijumčara cigareta. U nastavku prenosimo njihovo priopćenje:
“Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Služba Zagreb, u suradnji s policijskim službenicima Ravnateljstva policije i Carinskom upravom Ministarstva financija RH te u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, proveli su kriminalističko istraživanje nad šest osoba (41, 44, 34, 51, 51, 40) svi strani državljani od kojih prvoosumnjičeni ima i hrvatsko državljanstvo zbog osnova sumnje u počinjenje kaznenih djela zločinačko udruženje, te nedozvoljena trgovina i davanje mita, oboje u svezi kaznenog djela počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja.
Kriminalističko istraživanje se provelo zbog osnova sumnje kako kriminalna skupina okupljena oko prvoosumnjičenog 41-godišnjaka povezana u zločinačko udruženje, planira organizirati i realizirati kontinuirano krijumčarenje velikih količina cigareta iz Ujedinjenih Arapskih Emirata preko teritorija Republike Hrvatske te dalje u druge zemlje članice Europske Unije.
Članovi ovog zločinačkog udruženja nastojali su osigurati neometani transfer krijumčarenih cigareta iz Luke Ploče, kamo bi cigarete pristigle u kontejneru brodskim putem, transportom do Zagreba, gdje bi prateća dokumentacija glasila na drugu vrstu robe od one koja se stvarno nalazi u kontejneru, s time da bi u kontejneru u prva dva reda bila postavljena deklarirana roba, dok su se u preostalom prostoru kontejnera nalazile cigarete.
Kako bi osigurali prethodno navedenu tzv. zelenu rutu članovi zločinačkog udruženja su koristeći se koruptivnim aktivnostima nastojali „prodrijeti“ u carinsku službu te su imali za cilj koruptivno djelovati prema carinskim službenicima, a sve u svrhu ostvarivanja protuzakonite nepripadne imovinske koristi.
Dakle, sumnja se da je 41-godišnjak od ožujka 2021. do siječnja 2022., u Zagrebu i Pločama, Dubaiju te na području Republike Slovenije, Mađarske, Poljske i drugih država članica Europske Unije, povezao u zajedničko djelovanje ostale osumnjičene, kao i više drugih zasad nepoznatih osoba, a kao cilj djelovanja odredio je krijumčarenje velikih količina cigareta bez trošarinskih markica prikrivenim uvozom iz Dubaija u Republiku Hrvatsku i Europsku uniju te njihovu prodaju na ilegalnom tržištu radi ostvarenja znatne nepripadne materijalne koristi.
Drugoosumnjičenom je 44-godišnjaku povjerena organizacija cjelokupnog transporta krijumčarenih cigareta iz Dubaija preko luke Ploče u druge države članice Europske unije radi prodaje krajnjim kupcima, pronalazak skladišta na području Zagreba, kao i da osigura neometan prolaz kontejnera kroz Luku Ploče tj. da izbjegne carinsku kontrolu.
Sumnja se da su iz Dubaija brodovima organizirali otpremu ukupno sedam kontejnera s najmanje 90 tona odnosno 5.798.400 kutija krijumčarenih cigareta bez trošarinskih markica, dok su preko carinske i granične crte u Republiku Hrvatsku bez prijave carinskim službenicima ilegalno do sada dopremili tri kontejnera s ukupno najmanje 35 tona odnosno 2.539.200 kutija krijumčarenih cigareta.
Cigarete su teretnim vozilima prevezli u Republiku Sloveniju, Mađarsku, Poljsku i druge države Europske unije gdje su ih prodali na ilegalnom tržištu po minimalnoj cijeni od 11,25 kuna po kutiji te time ostvarili nepripadnu materijalnu korist u iznosu od najmanje 28.566.000 kuna. Novac su međusobno podijelili i zadržali za sebe.
Na isti način planirali su i krijumčarenje kokaina, no do realizacije i ostvarenja tog plana nije došlo. U daljnjoj ilegalnoj distribuciji i prodaji krijumčarenih cigareta spriječeni su intervencijom policijskih službenika u Republici Hrvatskoj.
Dakle, sumnja se da je 41-godišnjak organizirao zločinačko udruženje, a 44-godišnjak ga vodio te su zajedno s 34-godišnjakom neovlašteno kupili, prodali i prenijeli robu čiji je promet ograničen, dok je službena osoba simulirano primila potkupninu. Ostali osumnjičeni su u sastavu zločinačkog udruženja neovlašteno kupili, prodali i prenijeli robu čiji je promet ograničen, tj. bili su zaduženi za prepakiravanje i prijevoz cigareta.
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja policijski službenici su dostupne prvoosumnjičenika i drugoosumnjičenika predali pritvorskom nadzorniku, a kaznenu prijavu su dostavili Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.”
Foto: Ilustracija
Hotelske kuće i ugostitelji u Dubrovniku u potrazi su za nedostajućom radnom snagom uoči turističke sezone 2022. godine. Burza rada zatrpana je natječajima, radnici se traže izvan granica Hrvatske, nitko ne želi ponoviti lanjsku grešku u koracima kad se zbog straha od zatvaranja emitivnih tržišta zakasnilo u zapošljavanju. Dio sezonaca je otišao u inozemstvo, dio je regrutiran na sjevernom Jadranu, a kolike su to plaće koje bi trebale privući radnu snagu?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća u Hrvatskoj za studeni 2021. iznosila je 7.333 kune. Medijalna neto primanja bila su 6.149 kuna, što znači da je polovica zaposlenih imala manji, a polovica veći dohodak od tog iznosa. Primanja u tzv. ‘realnom sektoru’ u turizmu su uvijek bila manja od državnog prosjeka, piše Dubrovački vjesnik.
Najniže plaće u turizmu primaju čistačice, spremačice i pomoćno osoblje u kuhinji, oko 5.000 kuna neto mjesečno, prosječna plaća konobara u nekom dubrovačkom hotelu je između 6.000 i 7.500 kuna, kaže Dolores Lujić, povjerenica Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske. Podatke za restorane nema, ali s obzirom na veliku potražnju za konobarima, uvjerenja je kako ni tamo nisu niže. Recepcionari su u rangu konobara, dok su plaće kuhara, osobito kuhara 1 i šefa kuhinje, neka sasvim druga priča.
– Na njih se uglavnom ne primjenjuju koeficijenti. Kuhari i šefovi kuhinje u vrhunskom restoranu u Dubrovniku primaju po 12.000, 15.000 do 20.000 kuna – kaže Lujić.
Sudeći po oglasima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, najtraženija zanimanja su kuhar i konobar. Na čitavom području Dubrovačko-neretvanske županije otvoreno je 67 oglasa za kuhara i 52 za konobara. Julijo Srgota, predstojnik Područnog ureda Zavoda za zapošljavanje u Dubrovniku, kaže kako se poslodavci ne odmaraju, oglasi stižu svakodnevno od početka godine.
Po Zakonu o strancima, za neke poslove poslodavci moraju dobiti pozitivno mišljenje HZZ-a i tzv. ‘test tržišta rada’, a tek onda MUP-u podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad stranog radnika. Turistički sektor može ishoditi radne dozvole za svoje radnike iz trećih zemalja i bez testa tržišta rada, ali samo u trajanju do 90 dana tijekom kalendarske godine.
Područna služba HZZ-a u Dubrovniku, u 2021. godini primila je 1.887 zahtjeva za zapošljavanje državljana trećih zemalja. Na području Dubrovačko-neretvanske županije, HZZ je u prošloj godini izdao 286 pozitivnih mišljenja, deset je u obradi te je izdano 1.070 radnih dozvola. zavod je odbio 71, a 361 radnu dozvolu obustavio. Najveći broj zahtjeva odnosio se na poslove u graditeljstvu te ugostiteljstvu i turizmu, kao što su: radnik visokogradnje, kuhar, konobar, pomoćni kuhar, tesar, zidar, sobar, armirač, radnik niskogradnje i fasader.
Kako su poslodavci u svom zahtjevu za mišljenje HZZ-a pri zapošljavanju stranaca dužni priložiti i podatak o dohotku, ispada da je prosječna plaća radnika koji je iz trećih zemalja ovdje došao raditi kao kuhar 5.506,9 kuna, konobar 5.462,6 kune, pekar 4.631,8 kunu, dok su poslodavci za sobaricu u prosjeku prijavljivali plaću od 4876,03 kuna ili za čistača 4.461 kunu bruto.
Prosječna plaća zaposlenih u Turističkoj zajednici grada Dubrovnika u 2019. bila je 7.724 kuna neto. Precizne podatke o prosječnoj plaći za pojedina zanimanja u tzv. ‘realnom sektoru’ u turizmu na dubrovačkom području teško je pronaći.
Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Dubrovnik radila je analizu plaća u trgovačkim društvima Dubrovačko-neretvanske županije za 2020. godinu. Po njihovim podacima, prosječna plaća u djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme hrane ovdje je 4.971 kunu neto, u trgovini 4.743 kune, u prijevozu 6.276 kuna te u djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, a 90 posto društava u ovoj kategoriji čine putničke agencije, 5.166 kuna.
U odnosu na 2019. godinu, najveći pad mjesečne plaće zabilježen je upravo u djelatnostima usluga smještaja turizmu i pripreme hrane (22 posto), najmanji u prijevozu, dok je u građevinarstvu porasla za pet posto i u prosjeku je iznosila 4.552 kune neto.
– Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, 6.811 kuna. Paradoksalno, najniža prosječna plaća u županiji je u djelatnosti obrazovanja, 3.890 kuna. To se odnosi na privatne ustanove i trgovačka društva, a ne na škole koje su financirane iz proračuna, ali govori kako se kao društvo odnosimo prema toj djelatnosti. Podaci su egzaktni, temeljeni na podacima koje su poduzetnici iskazali u svojim završnim financijskim izvješćima Fini – kaže Nikolina Trojić, predsjednik Županijske komore Dubrovnik.
Komentirajući činjenicu kako su prosječna primanja na dubrovačkom području niža od državnoga, Trojić napominje da je koronavirus ovdje mnogo teže pogodio veliki dio poslovnih subjekata i da je veliki broj zaposlenih ovisio o Vladinoj potpori za očuvanje radnih mjesta u iznosu četiri tisuće kuna.
Dok hrvatske vlasti još službeno nisu reagirale na nastavak radova na izgradnji HE Dabar, ključne za Gornje horizonte, hidroenergetski projekt koji se postupno realizira još od vremena negdašnje Jugoslavije, zastupnik Dodikovog SNSD -a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ilija Tamindžija za tamošnje medije izjavljuje kako ne vjeruje da će se hrvatski premijer Andrej Plenković uključiti u priču oko Gornjih horizonata, odnosno kako ne vjeruje da će Plenković službeno reagirati, piše Južni.hr.
Tamindžija inače nije samo zastupnik SNSD -a Milorada Dodika u Skupštini RS -a. Kao izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove Hidroelektrana na Trebišnjici, Tamindžija itekako zna kakav su projekt Gornji horizonti.
I dok bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koji je nakon dubrovačkog sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem između ostalog izjavio kako će preko svojih ministara raditi na zaustavljanju projekta Gornji horizonti, Tamindžija proziva za političku opstrukciju, ističe kako ga ne čudi što Plenković o Gornjim horizontima ništa ne govori.
– Znam za sastanak Bakira Izetbegovića i Plenkovića. Od Plenkovića nisam ništa čuo jer sve što bi rekao protiv Gornjih horizonata bilo bi protiv interesa HEP -a i HE Dubrovnik i ne vjerujem da će se Plenković uključiti u tu priču. – kazao je Tamindžija, naglasivši kako je hrvatska strana upoznata s događanjima u svom susjedstvu.
– HEP i hrvatska strana su upoznate sa svim aktivnostima koje se događaju na Gornjim horizontima i to je njihov interes jer je to naš zajednički sliv. – rekao je Tamindžija.
Kad je u pitanju HE Dabar, Tamindžija ističe kako je to projekt koji ima sve potrebne dozvole.
– Svjedoci ste, vidite da je izgrađen tunel od 12 kilometara i to bi bio poduhvat i za bivšu državu, a ne ovu našu malu RS. Izjave dužnosnika iz Federacije nisu zasnovane na struci. – ističe Tamindžija.
Dio Hercegovine kao i dolina Neretve u Dubrovačko – neretvanskoj županiji strahuju od loših efekata hidroenergetskog projekta Gornji horizonti, koji će ugroziti daljnji razvoj poljoprivrede, ali i dovesti do nestašice pitke vode, a Tamindžija u jednoj od svojih nedavnih izjava ističe kako bi do manjeg dotoka vode ipak moglo doći.
– Nastoje zaustaviti HE Dabar pričajući o pretvaranju doline Neretve u neku pustinju kao da će se projektom Gornji horizonti nešto smanjiti dole, možda će se smanjiti količina vode, kao što je studija i pokazala, ali u režimima velikih voda kada dole u dolini Neretve one prave problem, prave poplave, tako da će izgradnja Gornjih horizonata imati samo pozitivne utjecaje što je pokazala ekološka studija koja je bila predmet sudskog spora, koja je bila na sudu tri godine i poslije tri godine se pokazalo da nema elemenata ugroze, ona je prošla sve instance i nema nikakve mogućnosti za bilo kakvim špekulacijama ili bilo čim i to zna i opozicija, ali vjerojatno im je to zgodna tema da bi uzbunili javnost. – rekao je nedavno Tamindžija.
Inače, da će nastavak projekta Gornji horizonti biti poguban za dolinu Neretve, Malostonski zaljev, ali i opskrbu velikog dijela Županije pitkom vodom, stručnjaci i političari s hrvatske strane upozoravaju već duži niz godina.
Piše: Nikolina Metković / Južni.hr
Foto: Južni.hr
– Kao što je spomenuto par puta u videu, spust kajakom kroz tunel Maričevac je potencijalno opasnija aktivnost, a ovom prilikom smo koristili svu potrebnu zaštitnu opremu te spust odradili tijekom minimalnog vodostaja. Sigurnost na prvom mjestu, objavila je danas o svom novom poduhvatu ekipa Life&Ventures koju čine Andrea Franić i Mario Čuljak.
Spust su započeli u predjelu zvanom Krotuša, gdje se nalazi ulazni portal tunela, a završili su ga u mjestu Peračko Blato na Baćinskim jezerima…
Life&Ventures je već napravila dva zasebna priloga tunelu Maričevac, a mi smo u travnju prošle godine objavili njihov pješački prolazak kroz tunel…
Riječ je o tunelu prokopanom prije malo manje od 100 godina, a čija je primarna namjena bila odvesti vodu iz polja Jezero (Vrgorsko polje) dalje u Baćinska jezera, a nakon njih u more.
Tunel Maričevac dug je nešto više od 2 kilometra i vodostaj u njemu varira kroz godinu. Za kišnih razdoblja tunel je u potpunosti pod vodom dok je tijekom ljetnih mjeseci uglavnom suh.
Luka Panza rukometni je stručnjak koji radi u dalekoj Norveškoj – trener je muške momčadi Arendala, a ujedno vodi i žensku ekipu. Iako je široj sportskoj javnosti nepoznat, upravo je on jedan od najzaslužnijih za razvoj mnogih mladića koji su danas udarne igle Kauboja. Panza je svojedobno formirao generaciju koja je četiri godine kasnije s Davorom Dominikovićem bila na svjetskom juniorskom postolju kao srebrna, piše Sportklub.
Prava je šteta što se Luka Panza rijetko pojavljuje u medijima. Riječ je istinskom rukometnom fanatiku koji je ujedno i vrlo elokventan, a cijeli razgovor je protekao u ugodnom tonu.
“Trener sam muške i ženske ekipe Arendala. Muška momčad igra u Elitnoj seriji – riječ je o najvišem rangu natjecanja. Ovo mi je peta sezona ovdje, a u pravilu smo uvijek drugi, odmah iza Elveruma. Trenutno smo četvrti, no puno je faktora koji su utjecali na to. Ipak, uspjeli smo izboriti finale kupa. Da sumiram, rezultati su korektni, ali ne onako dobri kao što smo navikli. Što se tiče ženske ekipe, posljednji smo u Prvoj diviziji, a to je druga norveška liga. No, tu nam nije bitan rezultat, fokus smo stavili na razvoj igračica,” započeo je Panza pa dodao:
“Imamo jednog reprezentativca Norveške. Točnije, član je B reprezentacije. Riječ je o igraču hrvatskih korijena Mariju Matiću koji igra na poziciji srednjeg vanjskog. Uz njega imamo još dosta igrača koji imaju potencijal da jednog dana zaigraju za seniorsku vrstu.”
Osvrnuo se zatim na život u Norveškoj i usporedio njihov i naš mentalitet.
“Drugačije je, moram priznati da sam doživio kulturološki šok kad sam došao u Norvešku. Glavna razlika je što nema ni euforije ni depresije – svemu se pristupa analitički i izvlače se pouke. Također, navike su potpuno drugačije – ovdje nema sjedenja na kavama u kafićima, već ljudi idu u šetnje, na planinarenja. Djeca su mi zadovoljna školom i školskim sustavom općenito. U Norveškoj nema ocjena do sedmog razreda – uči se za znanje, a ne za ocjenu,” rekao je hrvatski trener.
Prebacili smo se zatim na ono što je aktualno – Europsko prvenstvo. Prokomentirao je Panza dosadašnje nastupa Kauboja.
“Zasad je sve u skladu s očekivanjima. Znali smo da će biti jako teško protiv Francuske, cilj je bio ‘potući’ se s njima, no kvaliteta je presudila. Nekako smo svi utakmicu sa Srbijom vidjeli kao ključnu, a tako je i bilo. Kao što sam rekao, rezultati su u skladu s očekivanjima, a igra je mogla biti bolja. No, lako je sada govoriti, puno je objektivnih problema koji su na to utjecali“, izjavio je Panza pa se osvrnuo na ‘svoje’ igrače.
„Kroz mlade reprezentacije vodio sam Lučina, Martinovića, Jaganjca, Grahovca i Ivića. Martinović se potvrđuje kao kvaliteta, iza njega je već par ozbiljnih sezona u Bundesligi. No, i dalje vidim prostor za napredak kod njega, može on i bolje od ovoga. Što se tiče Lučina, on je nenadano ušao u reprezentaciju, a odmah je pokazao ono što ga krasi – prodornost, drskost i hrabrost. Nije me iznenadio nivo na kojem igra, već kontinuitet igara. Jaganjac, s druge strane, je jako samokritičan, vjerujte da je on i sam svjestan da može puno bolje,” rekao je Panza pa se osvrnuo na njihove izvedbe u mlađim kategorijama.
“Već se tada vidjelo da imaju ogroman potencijal – Jaganjac je bio motiviran i fokusiran kako doći do uspjeha. Bio je poput buldoždera koji kroči put prema uspjehu. Što se tiče Martinovića, njega smo naknadno pozvali u reprezentaciju samo zato što je imao poziv Austrije. Zvali smo ga da ga ne izgubimo, iskreno nismo znali kakav je. Kada je jednom došao, više nije otišao. Za njega bih rekao da ima austrijsku disciplinu i hrvatsko srce – fantastičan spoj. A Lučin je bio godinu dana mlađi u toj selekciji, a jedna godina puno znači kada imate 15, 16. Ali da, vidjeli smo i tada talent koji je s godinama razvijao,” rekao je Panza te je ispričao jednu anegdotu.
“Igralo se Europsko prvenstvo u Hrvatskoj, a dečki su mi jedan dan došli ošišani na kockice. Svi do jednoga – time su pokazali timski duh. Na kraju smo završili drugi, finale smo izgubili od Francuske,” prisjetio se Panza.
Dotakli smo se i naših glavnih uzdanica koje je pokosila korona – Cindrić je zaigrao već protiv Srbije, dok je Duvnjak upitan i za drugi krug natjecanja.
“Bespredmetno je uopće pričati koliko oni znače Hrvatskoj. Cindra je donio novu dimeziju, okomitost, svi ostali odmah su postali opasniji. O Duvnjaku ne treba ni pričati – on puno donosi samo ako sjedi na klupi, a kamoli ako zaigra. Uz odličnu napadačku igru, Duvnjak nam puno znači i kao prednji u 5-1 obrani. Golica mi maštu obrana na čelu s Gojunom i Musom, a s Duvnjakom na prednjem. Ta obrana plus Mirko na golu donijeli su nam najveće pobjede,” rekao je hrvatski trener.
Više o Luki možete pročitati na portalu Sportklub…
Piše: Luka Matajčić
