Srijeda je donijela prilično hladno jutro velikom dijelu zemlje. Dalmacija je zabilježila prohladno jutro s minimalnimtemperaturama u Zagori do 4 do 9°C, a uz obalu i na otocima od 14°C. Danju je znatno toplije s temperaturama u većini predjela od 14 do 20°C.
Posljednjih sedam dana bablje ljeto je naglo ustupilo pred pravom jeseni, a pojedini dani su se u Dalmaciji mogli klimatološki usporediti s krajem studenog. Stigle su i dugo očekivano obilne oborine u gotovo sva područja. Ipak, prva dekada listopada najviše kiše je donijela Zabiokovlju, preko 200 litara po kvadratnom metru, koliko je zabilježeno i u Neretvi.
Sljedećih desetak dana oborina uglavnom više neće biti. Hladno će biti još ovaj tjedan, a onda nas u sljedećem očekuje postupno zatopljenje koje ipak neće vratiti “bablje ljeto” u naše područje.
S istoka kontinenta danas je do jugoistočne Europe stigla nova količina hladnijeg kontinentalnog zraka. Sljedeća 24 sata formirat će se ciklona južnije od Italije, te će se centrom postupno premještati prema Grčkoj. Utjecaj na vrijeme kod nas bit će uglavnom u vidu vjetra, odnosno jake bure, ali i novog prolaznog zahlađenja.
Danas nas do kraja dana očekuje pretežno sunčano vrijeme. Bura će jačati iz sata u sat i već do kraja dana imat će olujne udare. Na Dinari i Kamešnici uz povremeno više oblaka može padati slab snijeg. Navečer osjetno hladnije, a vjetar će pojačavati osjet hladnoće.
U četvrtak pretežno sunčano. Uz granicu s BiH može biti i vrlo slabog snijega. Puhat će pojačana do jaka bura koja će povremeno imati olujne udare. Podno Velebita olujna bura koja će u prvom dijelu dana imati orkanske udare, a pokoji orkanski udar moguć je i ponegdje uz obalu Dalmacije. Minimalne jutarnje temperature zraka od 5°C u Zagori do 12°C ponegdje uz obalu i na otocima. Najviše dnevne temperature većinom od 12 do 19°C.
DHMZ je unutar sustava MeteoAlarm za područje Jadrana izdao žuto, narančasto i crveno upozorenje zbog olujne bure koja će ponegdje imati udare preko 120 km/h.
Petak donosi nastavak stabilnog vremena, ali i slabljenje bure. Još ujutro bit će umjerena do jaka, sve će više slabiti prema kraju dana. Jutro malo hladnije u odnosu na četvrtak, a najviše dnevne temperature zraka biti u porastu, od 15 do 21°C u najtoplijem dijelu dana.
Subota donosi pretežno sunčano vrijeme, ali će popodne i navečer biti promjenjive naoblake. Ujutro će puhati slaba bura, danju slab vjetar zapadnih smjerova. Jutro hladno, u nekim kotlinama Zagore moguć je slab mraz. Danju većinom od 16 do 21°C,
Djelomično sunčano i suho bit će u nedjelju. Ujutro i navečer slaba bura, danju će biti tiho ili uz slab vjetar s mora. Jutarnje temperature u manjem porastu, danju većinom od 17 do 22°C.
Prateći trendove europskog zelenog sporazuma gdje je glavni fokus na ekološkoj poljoprivredi kao proizvodnom sustavu čiji je cilj održati zdravlje tla, ekosustava i ljudi, Dubrovačko-neretvanska županija objedinjuje događanja u listopadu pod zajedničkim nazivom „Harmonija jeseni“.
Kao dio programskih događanja organiziramo radionice iz ekološke poljoprivrede – uvod u ekosustav. Stoga pozivamo sve zainteresirane poljoprivrednike, udruge poljoprivrednika, tehničare i stručnjake na području poljoprivrede i ekologije, predstavnike lokalne samouprave i poduzetničke udruge da prisustvuju radionicama.
Radionice će se održati:
21. listopada 2021. godine u hotelu Merlot, Podgradina 179/1, Općina Slivno s početkom u 18 sati
22. listopada 2021. godine u dvorani Općine Orebić, Obala pomoraca 24, s početkom u 17 sati.
Teme radionice su:
Regulativa ekološke poljoprivrede,
Prednosti ekološke poljoprivrede i proizvodnje,
Zahtjevi na proizvođače i proizvodnju,
Dokumentacija proizvodnje,
Kontrola i certifikacija ekološke poljoprivrede i proizvodnje,
Tržište: marketing, označavanje, nastup na tržištu.
Na radionicama će biti predstavljene Potpore male vrijednosti u poljoprivredi Dubrovačko-neretvanske županije za 2021. godinu.
Nastavno na epidemiološke mjere vezane za bolest COVID-19, broj sudionika će biti ograničen.
Iz tog razloga molimo da se zainteresirani proizvođači prijave najkasnije do 19. listopada 2021. godine.
Prijave se mogu poslati savjetniku u Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj Dubrovačko-neretvanske županije Čedi Vučkoviću na mail adresu cedo.vuckovic@dnz.hr ili pozivom na brojeve 020/351-482 i 098/344-998.
Tijekom školske godine 2020./2021., učenici 3.a i 3.b razreda sa svojim učiteljicama Anom Čužić, Ivanom Sršen i pedagoginjom Nikolinom Vugdelijom sudjelovali su u eTwinning projektu „Ja i sva moja lica“ (Me, Myself & I). Projekt je nastao je s ciljem promoviranja važnosti i brige za dobro mentalno zdravlje djece i mladih. Kroz projekt se je potaknulo učenike na prepoznavanje vlastitih emocionalnih stanja, kvalitetnu komunikaciju s bližnjima, suradnju i traženje podrške u vlastitoj zajednici. Učenici su učili o mentalnom zdravlju, primijenili trenutno iskustvo kao i učili o mentalnom zdravlju kroz različite i zanimljive aktivnosti, objavila je škola.
Također, imali su priliku surađivati s učenicima iz drugih škola, čuti primjere dobre prakse i prihvatljive obrasce ponašanja koji doprinose očuvanju mentalnog zdravlja.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 54 nova slučaja zaraze koronavirusom, a obrađeno je 330 uzoraka.
Radi se o 19 osoba iz Dubrovnika, 9 iz Župe dubrovačke, 8 iz Ploča, 5 iz Metkovića, 3 iz Lumbarde i Vele Luke, 2 iz Blata i Konavala te po 1 iz Korčule, Opuzena i Orebića.
Preminula je jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1935.).
Izliječene su 43 osobe: 13 iz Ploča, 12 iz Dubrovnika, četiri iz Župe dubrovačke, tri iz Dubrovačkog primorja, Korčule i Vele Luke te jedna iz Janjine, Konavala, Lumbarde, Metkovića i Pojezerja.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 19 osoba pozitivnih na koronavirus, a pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb i nalaze se na respiratoru. U samoizolaciji su 622 osobe.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Dok Republika Hrvatska danas ponovo obara rekord novim povećanjima cijene litra goriva te doseže cijenu litra dizela 1,5 eura, N1 je tražio informacije kakva je situacija s mogućim povećanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
– U Federalno ministarstvo trgovine od početka ovoga tjedna do danas je pristiglo ukupno 205 obavijesti o promjeni cijena i marži i to se odnose na povećanje cijene benzina i dizela u iznosu od 0,05 KM/lit. (20 lipa), priopćili su iz ministarstva.
– Trenutne prosječne maloprodajne cijene po litri naftnih derivata do danas, 12.listopada 2021. godine, u Federaciji BiH su: za Premium bezolovni benzin 95 – 2,32 KM i za DIZEL – 2,27 KM, naveli su iz Ministarstva trgovine FBiH.
Svi u dolini Neretve jako dobro znaju što trebaju raditi ako vide ranjenu pticu ili ako im usred zime na dimnjak sleti roda. Odmah se zove Bariša Ilić, predsjednik Ornitološkog društva Brkata sjenica, koji već dugi niz godina u Neretvi brine za dobrobit ptica ovoga kraja.
Spasio je Bariša na desetke ptica, zaštićenih i nezaštićenih vrsta. Osim što ornitološko društvo zbrinjava ptice na terenu još provodi i čitav niz aktivnosti poput prebrojavanja i prstenovanja ptica u neretvanskoj močvari, koja je prebogata ptičjim svijetom, koji se široj javnosti otkriva, piše Dubrovački vjesnik.
Foto: Denis Jerković
Barišin rad prepoznala je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti točnije Zavod za ornitologiju čiji je stalni suradnik za čitavu Dalmaciju, poglavito otkako je sa skupinom entuzijasta u Metkoviću osnovao ornitološko društvo nazvavši ga Brkata sjenica.
Zašto baš naziv Brkata sjenica ?
– Odlučili smo se za takav naziv društva jer je brkata sjenica ptica naših trščaka, teško ju je za vidjeti. U priobalnome dijelu Hrvatske imamo je samo mi u Neretvi-rekao nam je Bariša u jednom od razgovora.
1 of 4
Promatranje i prstenovanje ptica nije nimalo lagan hobi. Ustaje se u ranu zoru i radi se do kasno navečer ovisno koje se ptice promatraju. Prioritet je istraživački rad na terenu, edukacija djece i mladih, zaštita ptičjih staništa te prebrojavanje i prstenovanje ptica. Prstenovanjem ptica dobiva putovnicu za dalje. Prsten sadrži ime države u kojoj se prstenuje i jedinstveni serijski broj, što je svojevrsni OIB ptice, piše Dubrovački vjesnik.
Posao na jednom od najvažnijih infrastrukturnih objekata koji se trenutačno kod nas grade primiče se kraju. Ekipa HTV-a se prva prevezela preko Pelješkog mosta i snimila asfaltiranje, koje je danas počelo.
Nasred Pelješkog mosta bijeli dim iz vrućeg asfalta. Postavlja se prvi sloj.
– Lijevani asfalt je specifičan, kao što vidite nemamo valjaka na ugradnji, on ima nešto veću žitkost i nešto veći udio bitumena nego standardni asfalti i nije toliko čest u našoj cestogradnji, objasnio je Ivica Granić, voditelj radova na asfaltiranju Pelješkog mosta, CRBC.
– Ovakva vrsta asfalta specifična je po tome što je otpornija na prodiranje vode i soli i samim time pruža dugotrajniju zaštitu konstrukcije, rekao je inženjer Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta Davor Perić.
Kad se na dva traka u cijeloj dužini mosta izlije asfalt, na njega će se postaviti drugi sloj, takozvani habajući asfalt. Nakon toga slijedi isti posao na druga dva.
– Očekujemo da ćemo postavljanje asfalta na dva traka s pločanske strane mosta završiti za 15 dana, a na druga dva traka, s neumske strane, postavit ćemo do kraja studenoga, najavio je Chen Yong, inženjer na gradilištu Pelješkog mosta, CRBC.
Asfaltiranje mosta nije jedino što se u ovom trenutku ondje radi.
– Ugrađuju se ograde za zaštitu od vjetra, završava se bojanje antikorozivnim premazom te se završavaju dijelovi radova na pristupnim cestama neposredno uz most, istaknuo je Perić.
I još jedan vrlo zahtjevan posao obavljaju alpinisti na stupovima mosta.
– Prva faza je pranje stupova visoko tlačnim peračem, druga faza impregnacija mosta za duži rok trajanja betona, naveo je Ivica Beović, alpinist iz Omiša.
Prvu vožnju mostom je zabilježio i na svom FB profilu objavio HRT-ov novinar Pero Štrbe…
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 12. listopada 2021. godine, natječaj za provedbu Podmjere 6.3. »Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava« – provedba tipa operacije 6.3.1 »Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava« i natječaj za provedbu Podmjere 6.1. »Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima« – provedba tipa operacije 6.1.1 »Potpora mladim poljoprivrednicima« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.
Za tip operacije 6.3.1 prihvatljivi korisnici su mala poljoprivredna gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 EUR do 7.999 EUR, a visina javne potpore po korisniku iznosi 15.000,00 EUR u protuvrijednosti u kunama.
Svrha Natječaja je pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju, održivom razvoju, uključenje članova gospodarstva u rad na poljoprivrednom gospodarstvu i zaradu dovoljno prihoda za dostojanstven život za ostanak na ruralnom području čime se pridonosi smanjenju nezaposlenosti na ruralnom području.
Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom Natječaju iznosi 112.500.000,00 HRK, a intenzitet javne potpore je 100% iz Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI).
Zahtjev za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 15. studenoga 2021. godine od 12:00 sati do 28. prosinca 2021. godine do 12:00 sati. Detaljnije pogledajteovdje.
Za tip operacije 6.1.1 prihvatljivi korisnici su mladi poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina (dan prije navršavanja 41 godine starosti) na dan podnošenja zahtjeva za potporu koji posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te su po prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljeni kao nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva, ali ne duže od 24 mjeseca prije podnošenja zahtjeva za potporu ili još nisu postavljeni kao nositelj/odgovorna osoba, ali će to postati najkasnije kod podnošenja zahtjeva za isplatu prve rate i ne kasnije od tri (3) mjeseca od dana sklapanja Ugovora o financiranju.
Visina javne potpore po korisniku iznosi 50.000,00 EUR u protuvrijednosti u kunama.
Svrha Natječaja je dodjela potpore mladim poljoprivrednicima koji postaju nositelj/odgovorna osoba poljoprivrednog gospodarstva za početak poslovanja.
Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom Natječaju iznosi 152.563.412,00 HRK, a intenzitet javne potpore je 100% iz Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI).
Zahtjev za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 15. studenoga 2021. godine od 12:00 sati do 28. prosinca 2021. godine do 12:00 sati. Detaljnije pogledajte ovdje.
Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu usvojen još 2018. godine, a čije su izmjene i dopune upućene u saborsku proceduru bio je i temom emisije “Dobro jutro Hrvatska“ HRT-a u kojoj su gostovali državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak i zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, Mato Brlošić, piše Agroklub.
“Uskoro se očekuje prvo čitanje, a drugo je samo donošenje Zakona. Dakle, krajem ove godine bit će donesen, a puna provedba počinje od iduće“, rekao je Majdak pojašnjavajući da je razlog izmjena, taj što su od donošenja novog Zakona jedinice lokalne samouprave dostavile 454 programa raspolaganja, a resorno Ministarstvo izdalo suglasnost za 350 koji ukupno obuhvaćaju oko 295.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta.
No, tek je 156 JLS-a donijelo odluku o raspisivanju natječaja za zakup i prodaju što je očiti pokazatelj da postoji još uvijek puno prostora za poboljšanje onih programa koji nisu doneseni.
“U tom smjeru izmjenama i dopunama definirane su sve potrebne radnje koje jedinice moraju donijeti kako bi što prije stavili u funkciju najvrjedniji resurs u poljoprivredi, a to je zemljište s naglaskom na državno što je definirano novom strategijom poljoprivrede do 2030. godine“, kazao je državni tajnik.
U ARKOD upisano 260.000 hektara državnog zemljišta
Naime, prema zadnjem izvješću, od ukupno 1,56 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, u ARKOD sustavu evidentirano je 260.000 državnog, a najveći problem s njim je to što se 30 godina nije riješio dugoročni zakup koji je namijenjen za obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
“Dok je začudo s druge strane, ono koje je u bivšim programima i natječajima bilo određeno velikim tvrtkama, onima koje obrađuju više od tisuću hektara, već prije riješeno na 20, 30, 50 godina“, podsjetio je Mato Brlošić.
Dodao je i kako si stalno postavljaju pitanja što koči Ministarstvo i zašto prethodne Vlade nisu uspjele ostalih 150.000 hektara staviti u dugogodišnju funkciju s kojima raspolažu OPG-ovi. “Unatrag devet godina samo se produžuje na pet ili dvije godine, a mi se 30 godina pitamo hoćemo li tu zemlju obrađivati iduće godine“, istaknuo je Brlošić ono što najviše muči poljoprivrednike.
Što donose nove izmjene, pojasnio je sam državni tajnik.
Kako kaže, jedinice lokalne samouprave više neće moći čekati s provedbom programa raspolaganjem, već im je Ministarstvo dalo odredbu od tri mjeseca u kojem roku će morati donijeti program. Također, morat će se provesti i natječaj. “Ako ga ne budu objavili, raspisivanje natječaja preuzet će Ministarstvo“, naglašava Majdak.
Nadalje, provodit će se dodatna kontrola gospodarskih programa, a kontrola provedbe u dijelu vezanom za tlo, odnosno agrotehničke mjere će biti u nadležnosti Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, piše Agroklub.
OPG-ima trebaju dugoročni ugovori za zemlju
Također, dodao je, uvodi se elektronička obrada zahtjeva, a u povjerenstva za zakup, odnosno prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta uključuju se kao članovi predstavnici županija, odnosno Ministarstvo poljoprivrede.
“Više se kao obveza ne stavlja maksimalna površina u program raspolaganja, već se ona određuje u samom natječaju“, nabraja koje su sve promjene predložene te dodaje kako će pravne i fizičke osobe, tu prvenstveno misli na OPG-ove i poljoprivredne obrte imati jednak pristup zakupu, odnosno prodaji zemljišta u vlasništvu države.
Zamjenik predsjednika HPK, za kraj je poručio kako svima koji su u posjedu državne zemlje, a osnovna im je djelatnost poljoprivreda, ostvaruju određene prihode unazad pet godina i podmiruju sve obveze, treba omogućiti da umjesto na dvije, potpišu ugovor na 20-25 godina.
“Tako bi se već za šest mjeseci, a najkasnije za godinu, riješilo više od 50 posto državnog zemljišta što do sada nije niti jedna vlada uspjela“, zaključio je Brlošić.
Više od dvije tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta na području doline Neretve sredinom prošlog stoljeća melioracijom je oteto moru i močvari. Prostor od Opuzena do ušća Neretve je ispod razine mora, pa se voda za natapanje često zaslanjuje jer prodire kroz nasipe i tlo.
Taj se problem barem donekle može riješiti Projektom Delta sal predstavljenom u Opuzenu. Postavljene su mjerne postaje koje putem aplikacija poljoprivrednicima svakih 10 minuta šalju podatke o zaslanjenosti vode sve kako bi ljudi na vrijeme poduzeli odgovarajuće agrotehničke mjere, piše HRT.
S velike uzbrdice prema Rabi najljepši je pogled na plantaže neretvanskih mandarina. No malo tko od turista koji predahnu na jednom od tri odmorišta zna da je kraj od Opuzena do ušća Neretve zapravo mala Nizozemska – područje koje je polovinom prošlog stoljeća oteto od mora i močvare.
Zemljište u Vidricama metar je ispod razine mora, a razina vode u kanalu iz kojega se mandarine navodnjavaju još je metar niža. Nadmorska visina prednost je u proizvodnji agruma i zimskog povrća, ali prodor mora u kanale ni brane ni kilometarski nasipi ne mogu zaustaviti.
– U Neretvi je proces da se zemljište sve više zaslanjuje, kaže Joško Erceg, voditelj Ispostave Hrvatskih voda Opuzen.
– U području, recimo, Luka imamo dosta lošu poljoprivrednu proizvodnju, a tla su sigurno zaslanjena jer se koriste vode koje nisu podobne za navodnjavanje, ističe.
– Luke su trenutno najgora pozicija vjerojatno u dolini Neretve jer se tu EC kreće nerijetko i preko 10 deci simensa, što je iznimno visoko, i čak je pitanje uopće rentabilnosti proizvodnje gdje se zalijeva takvom vodom, kaže Niko Ujdur iz Krvavca.
Voda za navodnjavanje uzima se iz odvodnih kanala jer drugog načina još nema. Na područjima koja su bliža Maloj Neretvi, u koju kvalitetna voda dolazi dovodnim kanalom iz Neretve u Metkoviću, prinos je mnogo veći.
– Voda je zadovoljavajuća jer da nije tako, jer slanoća strašno djeluje na mandarine, to bi se pokazalo na mandarinama. One, evo, izdržavaju, redovno rađaju jer su na takvome području, ali zemlja ima manu da obvezno treba imati vodu, kaže Živko Mustapić iz Opuzena.
Suvremene mjerne postaje
Slanost vode u kanalima ovisi i o vremenskim prilikama te o plimi i oseci na moru. Agronomski fakultet iz Zagreba i Građevinski fakultet iz Splita klasični monitoring voda i poljoprivrednog zemljišta obavljaju već 20 godina i o svemu imaju zabilježene podatke.
– Te informacije su bile potrebne da instaliramo novi sustav suvremenog monitoringa ili naprednog monitoringa koji ima za cilj da u realnom vremenu daje informacije o stanju parametara koje smo mi predvidjeli. Na dvije lokacije u Lukama i ovdje u Vidricama instalirali smo tu suvremenu opremu koja nama u vremenskom intervalu od 10 minuta daje informacije o kvaliteti površinskih i podzemnih voda i kvaliteti tla, ističe prof. dr. sc. Davor Romić, voditelj projekta Delta sal.
Suvremene mjerne postaje postavljene su u okviru projekta Delta sal vrijednog tri milijuna kuna, a financiranog iz europskih fondova. Projekt je predstavljen u Opuzenu.
– U ovom projektu sudjeluju Fakultet elektrotehnike i računarstva, Građevinski fakultet, Institut Ruđer Bošković, Hrvatski geološki institut zajedno s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, znači multidisciplinarni tim napredne tehnike i tehnologije. One se mogu komparirati s bilo kojim svjetskim istraživanjima koja upravo problematiku zaslanjivanja obrađuju na način na koji mi to trenutno to radimo u Neretvi, kaže Romić.
Fakultet elektrotehnike i računarstva razvio je aplikaciju koja prikuplja podatke sa senzora. Dosad ih je prikupljeno četiri milijuna.
– Tipa temperatura zraka, što je najjednostavnije, do električne vodljivosti, koja onda indirektno pokazuje zaslanjenost vode i upotrebljivost za poljoprivrednu proizvodnju. Mi ćemo te podatke izložiti kroz javnu aplikaciju dionicima u dolini Neretve koji će moći promatrati kakvo je stanje s tim pokazateljima kroz vrijeme, a s druge strane postoji jedna puno kompliciranija aplikacija za one koji su duboko u tom sustavu u kojem mogu vidjeti puno toga više, kaže prof. dr. sc. Vedran Mornar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
– Imajući u vidu navedene parametre, poljoprivrednici će moći bolje planirati agrotehničke mjere koje se odnose na gnojidbu, navodnjavanje, i na taj način sigurno će imati bolji prinos i kvalitetu plodova, a proizvodnja će se odvijati u skladu s načelima dobre poljoprivredne i okolišne prakse, kaže Ivana Talajić iz Ministarstva poljoprivrede.
Ublažavanje problema
Ali to je samo ublažavanje problema, nastalog na samom početku melioracije.
– Jasno je, kad čovjek pokuša riješiti jedan problem, onda i generira druge probleme. A isto tako taj sustav koji je u toj prvoj fazi orijentiran na projekt odvodnje, da bi bio stvarno cjelovit, on mora i završiti s tim dijelom projekta koji se odnosi na navodnjavanje, kaže prof. dr. sc. Neven Kuspilić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
A kad je riječ o navodnjavanju, nedavno je izgrađen sustav navodnjavanja Glog kojim će se kvalitetna voda iz Male Neretve dovesti na površinu od 300 hektara.
– Do kraja ove godine očekujemo uporabnu dozvolu za rad sustava, a sljedeće godine i županija bi trebala pokrenuti potpisivanje ugovora s krajnjim korisnicima, odnosno organizaciju javnog isporučitelja koji bi bio u vlasništvu županije za potrebe isporučenja vode do krajnjeg korisnika, kaže Erceg.
No to je samo mala površina u odnosu na više od dvije tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta u Neretvanskoj dolini, koje se trenutačno obrađuje. Cjelovito rješenje jest izgradnja brane na Neretvi koja bi zaustavila slani klin.
– Koncept je postavljen negdje tamo 2005., 2006. godine. Osigurati kvalitetnu vodu, osigurati poljoprivrednim proizvođačima da na svojoj parceli imaju kvalitetnu vodu – to je jedan od bitnih koraka za opstojnost ovog prostora, kaže Romić.
I to prostora na kojem se obavlja cjelogodišnja proizvodnja agruma te drugog voća i povrća. Upravo zbog toga plodnu neretvansku dolinu mnogi zovu hrvatska Kalifornija.
