-

Most Metković: Metković nije bio ovako podijeljen grad ni u najcrnje vrijeme sukoba Jambe i HDZ-a!

U tijeku je predizborna kampanja. Most Metković je priopćenjem za javnost reagirao na objave HDZ-ovog kandidata, aktualnog gradonačelnika Dalibora Milana. Prenosimo ga u cijelosti:

HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Metkovića Dalibor Milan započeo je agresivnu samohvalu nizom objava na kojima uspoređuje koliko je Grad novaca izdvojio za ovo ili ono u razdoblju 2013. – 2017. i 2018. – 2021. Tako doznajemo da se iznos studentskih stipendija povećao sa 199.500,00 kn na 1.352.400 kn, da je za prijevoz studenata umjesto nula kuna iz proračuna izdvojeno 225.403 kn, darovi za novorođenu djecu sa 118.000 kn porasli na 1.867.000 kn, a umirovljenicima se umjesto nula kuna dalo 1.015.300 kn. Zasigurno će biti još toga sljedećih dana.

Stvarno, „mamac za oči“ potencijalnih birača. Čini se da je uskoro bivši gradonačelnik bio pravi „gospodarski mačak“ kada je Metkoviću uspio namaknuti tolike novce i podijeliti ih potrebitima. Kapom i šakom.

Je li baš tako? Ni jednom riječju Dalibor Milan ovih predizbornih dana ne spominje otkuda novci te da je u svojemu mandatu imao oko sto milijuna kuna više nego Most u svojemu mandatu. Pa otkuda Metkoviću odjednom toliko novca?

Djelo je to mudrih glava u HDZ-u nakon izbora 2017. Odlučili su se na ulaganje u budućnost. Budući da vladaju većinom gradova i općina, mudro je rukovodstvo odlučilo decentralizirati dio državnih prihoda i spustiti ih na lokalne uprave i samouprave te to kapitalizirati na izborima ove godine. Tako se stvorio privid o uspješnima načelnicima, gradonačelnicima i županima koji posljednjih mjeseci mahnito pokreću razne projekte u svojim sredinama, a o potpisivanju raznih ugovora da ne govorimo. Jer Hrvatska je jedna od najbogatijih država.

Hvali se HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Metkovića visokim iznosima pa ovdje iznosimo neke činjenice koje mu baš ne idu u prilog.

Vijećnici Mosta protekle su četiri godine kritizirali i upozoravali vladajuće koji su na sjednicama Gradskog vijeća, uz potporu Stipe Gabrića Jambe, donosili mnoge odluke štetne za naš grad i građane. Kao konstruktivna oporba, Most je predlagao načine za bolju raspodjelu proračunskih sredstava. Budući da je Grad raspolagao astronomsko visokim sredstvima u odnosu na prije, tražili su povećanje iznosa udrugama iz područja socijalnih i kulturnih djelatnosti kao i veće potpore našim poduzetnicima, a dobili su ili neispunjeno obećanje ili odbijanje. Također, za najmlađe skupine predlagali su izgradnju ili rekonstrukciju igrališta, za mlade osnivanje Savjeta mladih ili Centara izvrsnosti. Osim komunalnih prijedloga za uredniji i funkcionalniji grad, tražili su uvođenje mjera koje bi građanima olakšali financijsku situaciju, a neke su od njih: ukidanje prireza, sufinanciranje kamatne stope prilikom kupnje prvoga stana ili kuće, sufinanciranje troškova obiteljima s troje i više djece, mjesečni dodatak osobama s invaliditetom, naknadu roditeljima koji imaju status njegovatelja ili osobama koje imaju status njegovatelja, fond za djecu s težim tjelesnim oštećenjima i težim smetnjama u razvoju. Predugo bi bilo nabrajati sve.

Pogađate, tijekom četiriju godina saziva Gradskog vijeća, u kojemu su i HDZ i Most imali po sedam vijećnika, trgovačka koalicija HDZ-Jambo nije prihvatila nijedan Mostov amandman, ma koliko on bio na dobrobit građana. Ne čudimo se tome, mali učenik kopira model svojega političkog uzora u Zagrebu. Sjetimo se kako mu je oduševljeno bio dao potporu u izglasavanju ‘Istanbulske konvencije’.

Budući da se zaboravlja, Most je za Gradsko vijeće 2017. osvojio 3573 glasova, a HDZ 3351. Tada je predizborni slogan Dalibora Milana glasio „Iskreno… bez podjela“.  Koliko se držao toga vidljivo je prethodno navedenoga. Metković nije bio ovako podijeljen grad ni u najcrnje vrijeme sukoba Jambe i HDZ-a!

Da se Most u svojemu mandatu ponašao kao današnji HDZ, koji je sve tempirao uoči izbora, onda nastavak gradnje sustava za obranu od poplava desne strane grada ne bi započeo već u prvome mjesecu svojega mandata 2013. i završio 2015., nego bi ga ostavio za izbornu 2017. i tu prikupljao glasove ne mareći za prave potrebe svojih građana kojima je poplava prijetila svake godine, stoji u priopćenju Mosta Metković.

STOŽER: U Županiji 49 novozaraženih – Metković 7, Opuzen 6, Ploče 5, Slivno 3…

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 49 novih slučajeva zaraze koronavirusom (20 utvrđeno brzim antigenskim testom), obrađeno je 488 uzoraka.

Radi se o 17 osoba iz Dubrovnika, sedam iz Metkovića, šest iz Opuzena, pet iz Ploča, tri iz Slivna, dvije iz Konavala, Korčule, Kule Norinske i Stona, jednoj iz Lumbarde i Župe dubrovačke te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije.

Izliječeno je 79 osoba: 24 iz Dubrovnika, 19 iz Metkovića, 13 iz Župe dubrovačke, devet iz Konavala, šest iz Opuzena, dvije iz Ploča, jedna iz Kule Norinske, s Mljeta, iz Orebića, Slivna i Stona te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 58 osoba pozitivnih na koronavirus. Pet pacijenata zahtijevaju intenzivnu skrb i svi su na invazivnoj ventilaciji.

U samoizolaciji je 769 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije (na granici).

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Kako je Luka Ploče postala raj za krijumčare narkotika?

Tiho i bez previše pompe, što je za takve poslove i normalno, Luka Ploče je proteklih godina postala jedna od središnjih luka u Europi preko koje se krijumčari kokain iz Južne Amerike, piše Al Jazeera Balkans.

Pokazalo je to i nekoliko zadnjih zapljena kokaina u Pločama, od kojih je u onoj koja se dogodila krajem ožujka zaplijenjeno 575 kilograma kokaina. Procjenjuje se kako je zaplijenjeni kokain na tržištu vrijedan oko 500 milijuna kuna (65 miliona eura).

Koliko god policija i razne službe rade na otkrivanju takvih pošiljki, postavljanjem raznih uređaja i opreme, angažiranjem dodatnih ljudi, pasa tragača kao i rada niza agencija raznih država, usporedo isto, ali s drugačijim namjerama, rade i krijumčari.

Nitko nije ‘došao’ po kokain

Oni čine sve kako bi krijumčarena droga stigla do “krajnjih korisnika” širom Europe i pri tome se koriste najrazličitijim kanalima i tehnikama. Osnovni cilj je da “roba“ nekako dođe do Europe i potom se rasproda dalje. Tako je i pošiljka od 575 kilograma kokaina, koja se nalazila skrivena u oplati kontejnera banana, stigla iz Južne Amerike.

Prema riječima voditelja kriminalističkog odjela Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske županije Zorana Tikvice, pronađeni kokain nije bio namijenjen hrvatskom “tržištu”, nego za distribuciji na ilegalnom “tržištu” u susjednim zemljama. Interesantno je kako u toj akciji nitko nije bio uhićen, a razlog tome je što se nitko nije pojavio kako bi krijumčarenu robu i preuzeo, što su u policiji očekivali.

Policija je izvijestila kako su u pronalasku 575 kilograma kokaina sudjelovala i dva psa – Molly i Johny. Riječ je o belgijskim ovčarima, koji s vodičima rade na graničnim prijelazima. Molly, koja je mješanka belgijskog ovčara i labradora, zaslužna je za otkrivanje 61 kilograma marihuane vrijedne šest milijuna kuna (870.000 eura) na Graničnom prijelazu Nova Sela. Johny, koji je čistokrvan belgijski ovčar, ranije je pronašao 25 kilograma kokaina skrivenog u Mercedesu.

Luka Ploče za krijumčarenje kokaina nije odabrana slučajno. Tek sa zadnjim zapljenama doznalo se kako ova luka nema mobilni rendgen i skener koji bi pomagali u pronalasku krijumčarene robe. Uz to, računa se i na brojne kontejnere koji svakodnevno stižu u luku na Jadranu. Prema službenim podacima, u Luku Ploče godišnje dođe oko 1.200 kontejnera banana, tako da je fizički gotovo nemoguće kontrolirati svaki kontejner.

‘Svoji’ ljudi u carini i policiji

Uz to, droga se, kao u ovome posljednjem slučaju, često dodatno skriva u oplatama kontejnera. Kako su pojasnili iz luke i carine, pristigli kontejneri se kontroliraju na način da se, uzimajući u obzir karakteristike robe, njezino porijeklo i odredište, procjenjuje rizik i prema tome izdvaja jedan dio kontejnera za kontrolu. Uz sve to, krijumčari i narko bosovi prate sve što se radi s druge strane kako bi znali kada je i gdje najbolje odlučiti se na pokušaj krijumčarenja. Vrlo često imaju “svoje“ ljude u carini i policiji, kao i ljude “sa strane”, što im olakšava posao.

Radi svega toga, Luka Ploče je proteklih godina postala prava meka za krijumčarenje i dalju distribuciju kokaina i druge slične robe. Radi se o “poslovima” vrijednima milijardama eura, tako da narko bosovima gubitak pola tone kokaina, koliko god on značio za policiju i carinu, ne predstavlja gubitak oko kojega bi se posebno zabrinuli. Uz to, računaju i na “sivu zonu”, odnosno činjenicu da policija uspije otkriti 30 do maksimalno 50 posto krijumčarene robe, tako da i unatoč gubitcima bilježe enormne zarade, s obzirom da godišnje ipak prođe nekoliko tona “robe”.

Dolaskom u luku i onda prolaskom kontrole, kontejner završava na željenoj adresi, odakle je potom puno lakše i jednostavnije krenuti s distribucijom krijumčarenog tereta. Kada je riječ o Pločama, u neposrednoj blizini su Bosna i Hercegovina i Crnoga Gora, vrlo blizu su i Srbija, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija…

Tek jedna od mnogih teretnih luka

“Drogu kao što je kokain najlakše je distribuirati kroz kontejnerski promet, a Luka Ploče je tek jedna od mnogih teretnih luka u Europi i svijetu, gdje se zaplijenjene daleko veće količine”, rekao je Tikvica.

Govoreći o velikoj zapljeni u Pločama, načelnik PU Dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević rekao je kako je početkom godine u lukama zapadne Europe zaplijenjeno više tona kokaina iz Južne Amerike, kao i da je moguće da je jedan krak međunarodne krijumčarske hobotnice preusmjeren na jug Europe, u Hrvatsku, Grčku i Italiju.

“Usmjeravamo se na kritične rute i kontejnere za koje postoje indicije da bi se u njima nešto nalazilo”, kazao je Pavličević.

Načelnik PU Dubrovačko-neretvanske nije želio potvrditi, ali nije niti demantirao suradnju s američkom Agencijom za suzbijanje narkotika (DEA) prilikom zapljene kokaina u Pločama u ožujku.

Krijumčari traže ‘siguran ulaz’

Magistar kriminalistike Željko Cvrtila rekao je kako je jedna od mogućnosti zašto je trenutno Luka Ploče interesantna krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike i ta da je “probijen sustav te da su krijumčari imali zaštitu i pomoć u krijumčarenju droge“. Podsjetio je kako je ranije uhićen jedan carinik, ali a je nepoznato je li još netko od Lučke kapetanije, policije, carine, špeditera i drugih bio u tome.

“Zašto baš Luka Ploče? Kriminal seli poslove na područja koja su manje nadzirana. Kad imaju ‘siguran ulaz’, tad se fokusiraju na to područje. No, službe su odradile svoj posao i sumnjam da će sad krijumčari forsirati Luku Ploče“, rekao je Cvrtila.

Posljednja velika zapljena kokaina u Pločama rezultirala je najavom kako će za potrebe nadzora tereta i kontejnera biti kupljen mobilni rendgen, što bi trebalo pomoći u otkrivanju krijumčarene robe.

“Nabava je pokrenuta prije tri zapljene. Riječ je o skupim instrumentima, vrijednim više milijuna kuna. U protokolu pregleda postoji analiza rizika i nasumični odabir. Sve pošiljke se profiliraju i analiziraju, a potom slijedi pregled pošiljki”, kazao je voditelj službi za mobilne jedinice Carinske uprave Dubrovnik Pero Perić.

Pandemija pogoduje krijumčarenju droge

U nedavno objavljenom izvješću Europola piše kako bi pandemija korona virusa mogla godinama pogodovati organiziranom kriminalu u Europi, koji je već dosegao kritičnu točku zbog nezapamćenog krijumčarenja kokaina.

Izrazili su zabrinutost zbog povećanja korupcije povezane s krijumčarenjem droge, budući da se, kako navode iz Europola, nezapamćene količine kokaina krijumčari u Europske uniju iz Latinske Amerike, generirajući zaradu od više milijardi eura za kriminalne mreže u te dvije regije. Pri tome je “čistoća” kokaina veća nego ikad prije u EU.

Navode kako su uhićenja krijumčara u velikim i važnim europskim lukama, kao što su Antwerpen, Hamburg i Rotterdam, omogućila rekordne zapljene droge. Podsjetili su kako su njemačke i nizozemske vlasti zaplijenili pošiljke od 23 tone kokaina krajem veljače.

Piše: Branimir Bradarić/Al Jazeera Balkans

Inspektori mole kupce: Javite nam ako primijetite ovo na jagodama

Tijekom 2020. godine proveden je 31 inspekcijski nadzor subjekata koji jagode stavljaju na tržište.

Državni inspektorat RH najavio je pojačani nadzor svih jagoda koje su u prodaji od ovog mjeseca te poziva građane da im pomognu u tome.

“Na policama trgovačkih lanaca te na tržnicama pojavile su se prve ovogodišnje jagode. S ciljem zaštite zdravlja ljudi i prava potrošača poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata tijekom travnja, svibnja i lipnja pojačano nadzire jagode stavljene na tržište.

Osim kontrole usklađenosti jagoda s propisanim tržišnim standardima poljoprivredni inspektori nadziru i njihovu sljedivost.

To konkretno znači da sve jagode koje su stavljene u prodaju moraju biti:

  • neoštećene
  • zdrave, isključeni su plodovi načeti truljenjem ili kvarenjem, što ih čini neprikladnima za potrošnju
  • čiste, gotovo bez ikakvih vidljivih stranih tvari
  • svježeg izgleda, ali neoprane
  • gotovo bez štetnika
  • gotovo bez oštećenja uzrokovanih štetnicima
  • s čaškom (osim u slučaju divljih jagoda)
  • normalne vanjske vlažnosti
  • bez stranog mirisa i/ili okusa
  • čaška i peteljka (ako postoji) moraju biti svježe i zelene

Na samoj ambalaži mora biti istaknut:

  • naziv proizvoda
  • naziv i adresa onoga koji pakira i/ili otprema robu
  • puni naziv zemlje podrijetla
  • klasa proizvoda

Tijekom 2020. godine proveden je 31 inspekcijski nadzor subjekata koji jagode stavljaju na tržište. Utvrđene su četiri nepravilnosti koje su se odnosile na označavanje i minimalne zahtjeve kvalitete proizvoda te obavljanje neregistrirane djelatnosti trgovine.

Građani, ukoliko primjete jagode koje ne zadovoljavaju ove kriterije, to mogu prijaviti ispunjavanjem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10.000 Zagreb ili osobno u Državni inspektorat”, navode u priopćenju, prenosi Poslovni dnevnik.

Za 100 kuna podignutih na bankomatu druge banke možete platiti i do 25 kuna naknade

Podizali novac debitnom karticom na bankomatu druge banke u svom kvartu ili u Parizu, Beču ili Pragu, za vašu je matičnu banku svejedno: naplatit će vam istu naknadu. Tisuću kuna podignutih debitnom karticom na bankomatu druge banke koštat će od 25 do 40 kuna naknade, dok će od 45 do 90 kuna naknade koštati podizanje 3000 kuna na bankomatu druge banke nalazila se ona u Hrvatskoj, Francuskoj ili Austriji, piše Slobodna Dalmacija.

To izjednačavanje naknada dogodilo se prošle godine po direktivi Europske komisije. Tako su banke u članicama koje nisu uvele euro i banke u zemljama Europskog gospodarskog područja koje uz članice EU-a uključuje još Norvešku, Island i Lihtenštajn izjednačile nacionalne naknade u domaćoj valuti s onima za plaćanja u eurima. Iz Europske komisije objasnili su da su se na takav potez odlučili zbog previsokih naknada u nekim članicama izvan eurozone pa se građanima obračunavalo naknade što su iznosile 24 eura za plaćanja od 10 eura. Banke u Hrvatskoj su izjednačile naknade za plaćanja i podizanja gotovine na bankomatima u zemlji s onima na području Unije.

Staro pravilo vrijedi i dalje, podizanje novca debitnim karticama na bankomatima matičnih banaka i dalje je besplatno. Neke banke naplaćuju podizanje novca na bankomatima drugih banaka i u inozemstvu naknadama koje se obračunavaju kao provizije, u postotku od propisanog iznosa, a neke od njih imaju propisane minimalne iznose naknada. Druge banke imaju kombinaciju provizija i fiksnih naknada.

Najskuplje je podizanje manjih iznosa. Tako sto kuna podignutih na bankomatu druge banke košta od 11 kuna do 25 kuna naknade. Ako ste debitnom karticom Raiffeisenbank i OTP banke na bankomatima drugih banaka podigli 10 puta po stotinu kuna, ukupno ste platiti 250 kuna naknade. Te dvije banke naplaćuju naknade kao provizije i imaju minimalni propisani iznos naknade od 25 kuna s tim da Raiffeisen naplaćuje za podizanje novca na bankomatima u zemlji i izvan nje proviziju od 1,5 posto, dok OTP banka naplaćuje dva posto provizije.

Podizanje novca na bankomatima drugih banaka i na području EU-u, Privredna banka Zagreb i Hrvatska poštanska banka naplaćuju provizijom od dva posto od podignutog iznosa i tom dodaju fiksnu naknadu od devet kuna, pa te dvije banke svojim klijentima za podignutih 100 kuna na bankomatima drugih banaka naplaćuju naknadu od 11 kuna. Erste&Steiermärkische i Zagrebačka banka naknadu naplaćuju u iznosu 2,5 posto od podignutog novca plus devet kuna, dok Addiko ima naknadu od 2,5 posto plus 15 kuna. Tako će sto kuna podignutih na bankomatu druge banke klijente Zagrebačke i Erste banke koštati 11,50 kuna, a Addiko banke 17,50 kuna.

Ako već debitnom karticom podižete novac na bankomatima drugih banaka, računajte da je, što se naknada tiče, bolje podići odjednom veći iznos nego više puta manji. Tisuću kuna koštat će od 25 kuna naknade kod Raiffeisenbank i OTP banke, 29 kuna klijente Privrede i Hrvatske poštanske banke, 34 kune naplatit će Erste i Zagrebačka banka, dok će Addiko klijentima naplatiti 40 kuna naknade. Naknada za podizanje 3000 kuna na bankomatu druge banke u Hrvatskoj ili na Europskom gospodarskom području, ovisno o banci, kreće se od 45 kuna kod Raiffeisenbank do 90 kuna kod Addiko. Ako ste 10 puta u jednoj godini podigli po 3000 kuna na bankomatu druge banke debitnom karticom, ukupno ste platili od 450 kuna do 900 kuna naknade.

Podizanje novca kreditnom karticom košta i na bankomatima matične banke, dok je nešto skuplje podizanje na bankomatima drugih banaka i izvan Hrvatske. Ukratko, to je najskuplje podizanje novca. Naknadu za podizanje novca kreditnim karticama na svojim bankomatima Zagrebačka, Privredna, Hrvatska poštanska i OTP banka, klijentima naplaćuju tri posto od podignute svote plus 20 kuna, a ako se radi o bankomatima drugih banaka u zemlji i izvan nje, onda naplaćuju četiri posto od podignute svote plus 20 kuna.

Za Raiffeisenbank i Addiko je svejedno podižete li novac na njihovom bankomatu, na bankomatu drugih banaka u zemlji ili u inozemstvu. Naknada je ista, Addiko podizanje novca kreditnom karticom naplaćuje provizijom od tri posto, minimalno 35 kuna, a Raiffeisenbank 3,5 posto plus 30 kuna. Tako će 3000 kuna podignutih kreditnom karticom, Addiko svojim klijentima naplatiti 90 kuna, 135 kuna naknade koštat će takvu podizanje novca kod Raiffeisenbank, dok će Zagrebačka, Privredna, Hrvatska poštanska i OTP banka, naplatiti 110 kuna naknade za podizanje 3000 kuna na svojim bankomatima, odnosno 140 kuna naknade na bankomatima drugih banaka zemlji i inozemstvu. Oni koji ove godine podignu novac 10 puta kreditnom karticom platit će od 900 do 1400 kuna naknade. Tih se naknada, malo ovdje, malo ondje, nakupi lijepa hrpa u godinu dana, piše Slobodna Dalmacija.

Metkovka s Pelješca, Marija Roso u finalu izbora za najljepšu mamu Hrvatske

Nakon jednogodišnje stanke zbog pandemije, izbor za najljepšu mamu Hrvatske održat će se 2. svibnja u HNK Šibenik, uživo i uz sve epidemiološke mjere. Među 20 finalistica natjecanja kojemu je cilj predstaviti kulturu, običaje diljem Hrvatske i nadasve majčinstvo je i 26-godišnja Marija Roso, rođena Metkovka kojoj je Pelješac postao drugi dom:

– Nisam imala ni 18 godina kada sam došla na Pelješac i kasnije se tu udala i osnovala obitelj. Imam sina starog godinu i pol, zove se Mauro. Poduzetnica sam, sa suprugom Marom vodim obrt za uređenje i održavanje kuća za odmor. Imamo svoju stolarsku radnju i još mnogo projekata koje planiramo za budućnost. Korak po korak, s vizijom, mislim da ne možeš pogriješiti. Bavim se i fitnessom. To mi je više kao hobi ali i način na koji radim nešto za sebe. Volim putovati i pjevati. Na najljepšu mamu hrvatske prijavila sam se zbog zabave, novih poznanstva i iskustava, a ponajviše zbog svih žena koje su imale prijavnicu, ispunile je ali nikad i poslale zbog onoga što drugi misle o tome. Kada sam ispunjavala prijavnicu, mislila sam na sve te žene i kako, ako prođem u finale, želim tamo predstavljati upravo svaku od njih. Biti im poticaj da se prijave za dogodine ili naredne godine koje dolaze – ispričala je vedra Neretvanka iz Postupa.

Više na portalu Dubrovačkom vjesnik.

Biciklisti stigli u Metković, završila prva etapa memorijalnog maratona Prevlaka – Vukovar

U popodnevnim satima su biciklisti stigli s Prevlake u Metković gdje je završila prva etapa, duga 150 km) 4. memorijalnog maratona Prevlaka – Vukovar (Ilok) u organizaciji BK Metković i Udruge veterana 4. gbr HV-a.

Na Velikoj rivi, kod Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima su ih dočekali gradonačelnik Dalibor Milan i nekoliko veterana 4. gbr, potom su svi zajedno zapalili svijeće za poginule branitelje.

Sutra je na rasporedu druga etapa duga 240 km, od Metkovića do Knina.

OBAVIJEST Sutra će gotovo cijela desna strana grada biti bez vode

Komunalno poduzeće Metković d.o.o. obavještava korisnike vodnih usluga na desnoj strani grada Metkovića (osim ulica Mostarska, Mlinska, Industrijska i A. Hebranga) da će u utorak, 27. travnja 2021., od 8:30 do 10:30, doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.

Korisnici se mole za razumijevanje.

METKOVIĆ 47-godišnjem vozaču kazna od 13.500 kn

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su četiri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba zadobila teške tjelesne ozljede, a četiri osobe su lakše ozlijeđene. S materijalnom štetom zabilježeno je pet prometnih nesreća.

Najveća novčana kazna izrečena je u Metkoviću

Najveća novčana kazna od 13.500,00 kuna izrečena je 47-godišnjem vozaču osobnog vozila, koji je u popodnevnim satima 25. travnja, prilikom redovne kontrole prometa, zaustavljen dok je upravljao vozilom dubrovačkih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola od 0.87g/kg. Vozač je odbio preliminarno testiranje na prisutnost opojnih droga, te je isključen iz prometa.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na iznos od 13.500,00 kuna te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

OBAVIJEST POLJOPRIVREDNICIMA Prijavite se na demonstraciju uzimanja uzorka tla

Soil Fertility Analysis. Female agronomist taking soil sample. Environmental protection, organic soil certification, research, close up

Ured za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Ispostava Opuzen, poziva poljoprivrednike na demonstraciju uzimanja uzoraka tla za analize koja će se održati dana u četvrtak, 29. travnja, s početkom u 9 sati na PG Klek, vl. Pavao Delija, na lokaciji Modrič (Opuzen).

Točna pozicija održavanja je 2,5 km na glavnom putu prema Modriču od ulaza na Jasenskoj kod uljare.

Svrha demonstracije je edukacija i praktični prikaz na temu uzimanja uzoraka tla za analizu, sa ciljem smanjenja pogrešaka pri uzimanju uzoraka, odnosno uzimanje što reprezentativnijeg uzorka s obzirom na površinu i kulturu. Sama demonstracija provesti će se kroz nekoliko cjelina koje uključuju teorijski i praktični dio uzimanja uzoraka.

Iz Ureda napominju da je analiza tla i pohađanje tečaja ili demonstracije zakonska obveza zakupcima državnog poljoprivrednog zemljišta.

Za sve dodatne informacije možete nam se obratiti:

  • Ante Mijić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik, ante.mijic@mps.hr, 091 4882 954
  • Ivana Tomac Talajić, dipl. ing. agr., pročelnica podružnice, ivana.tomac.talajic@mps.hr, 091 4882 979.

Zadnje objavljeno