Nakon što su vlasti u Republici Srpskoj Kinezima dale kreditna jamstva i povjerile im radove na izgradnji HE Dabar, jasno je da nemaju namjeru odustati od projekta Gornji horizonti.
Karstolog dr. sc. Ivo Lučić u razgovoru za Južni.hr tvrdi kako vlasti u Hrvatskoj na Gornje horizonte ne reagiraju jer taj projekt ne vide kao problem. Podsjeća kako je još kao ministar u Milanovićevoj vladi Radimir Čačić u Banja Luci dogovarao uduplavanje hidroelektrane u Platu. Za oduzimanje voda iz Trebišnjice, smatra Lučić, isključivo je odgovorna HE Dubrovnik.
Nedavno je potpisan ugovor o gradnji HE Dabar, dijelu Gornjih horizonata koji će imati negativan utjecaj na Hrvatsku, ali vlasti u Hrvatskoj još nisu službeno reagirale.
– To je za očekivati jer tu nema ničega što vlasti u Hrvatskoj primjećuju kao problem. Može vam se činiti iznenađujućim, ali vlasti s obje strane granice dijele iste vrijednosti, a u slučaju projekta Hidrosistem na Trebišnjici dijele i zajedničke interese i zajedničku dobit. Općenito, obje teže što većoj autokraciji kao obliku vladavine i korupciji kao načinu distribucije dobara. Jedino što ih razlikuje jest nešto razvijenija javnost u Hrvatskoj, koja na nekim mjestima i nekim pitanjima utoliko utječe na ponašanje vlasti.
Ipak, na Južnom je reagirao župan Dobroslavić i izrazio neslaganje s događanjima u Republici Srpskoj.
– To je predstava za javnost. Da ozbiljno misli na boljitak okoliša, ne bi radio iste stvari. Mislim na Lučino razdolje koje se koristi potpuno istom vrstom nasilnog nametanja rezultata, ili Grabovicu, odlagalište otpada u drugoj zoni izvora Omble, što je izvan svake pameti, za koju su falsificirali dokumente da je treća zona.
HRVATSKE I VLASTI U RS DIJELE ISTE VRIJEDNOSTI
O kakvim je interesima i poslovima riječ?
– Projekt HST-a zajednički je dogovoran između BiH i Hrvatske u nekoliko navrata od 50. -tih do 80. -tih godina i nisam vidio ni jednu državnu odluku koja bi zagovarala izmjene ili poništavanje toga projekta. Dapače, Radimir Čačić, kao ministar u Milanovićevoj vladi, išao je u Banja Luku dogovorati uduplavanje hidroelektrane u Platu. Tako je inače izvorno i planirano. Upravo je HE Dubrovnik isključivo odgovorna za dosadašnje oduzimanje vode iz Trebišnjice donjem toku Neretve! Sve ostale vode iz Trebišnjice idu u Neretvu, Omblu ili vrulje između Stona i Slanog. Dopustite da dopunim prethodni odgovor. Da hrvatska vlast dijeli iste vrijednosti s onima koji provode Gornje horizonte govori njihova namjera da potope lička sela izgradnjom HE Kosinj, za što je proglašen javni interes. Dakle, moj i vaš interes, i interes svih u Hrvatskoj, jest da se potope i zatru sela neizmjerno važne kulturne tradicije, u kojima je nastala prva hrvatska tiskara. Ta su sela stisnuta između naše najzaštićenije planine Velebita i najvećeg krškog polja u svijetu. Ali je profit klijentelističke mreže važniji.
Dakle, najviše vode donjem dijelu Neretve oduzima HE Dubrovnik?
– Upravo tako! Dok nije došlo do tragične havarije u Platu prije tri godine, zbog čega je HE Dubrovnik prestala raditi, jedina voda iz Trebišnjice koja nije završavala na svojim prirodnim lokacijama je Plat. Trebinje je užasno nerviralo što dugo nisu znali kad će se taj nedolični partner HEP oporaviti, a lova „beskorisno odlaziti u more“ pa su obnovili suradnju s HE Čapljina koju su dugo držali za vratima. Tako su opet počeli znatno više vode upućivati preko Popova polja u HEČ i Neretvu.
VELIKA EKSPLOATACIJA PIJESKA OTVORILA JE NERETVU MORU
Što onda uzrokuje probleme zaslanjenja donje Neretve?
– Ekološki sustav donje Neretve, u izvornom obliku jedno od središta iznimnog geodiverziteta i biodiverziteta, sustavno se napada na brojne načine cijelo stoljeće. Najprije su isušene četiri petine tamošnje močvare, a taj proces divljeg zaposjedanja tla traje i danas. Potom, na Neretvi je izgrađen sustav hidroelektrana – sad ih je čak šest na njoj i na pritocima, a još se neke prave koje su tu bistru planinsku rijeku pretvorile u muljevite jezerske terase koje više ne mogu udovoljiti izvornom živom svijetu. Te su rijeke smanjile pronos ogromnih količina materijala iz divlje planinske unutrašnjosti. Zato se neke akumulacije pune i smanjuje im se radni volumen pa ih treba prazniti. Taj materijal je prije brana održavao ravnotežu između utjecaja mora i donje Neretve, kako je raslo more, tako se podizalo tlo. Uz to, velika eksploatacija pijeska s ušća Neretve taj je sustav otvorila moru čija je snaga neusporedivo veća. Dakle, problemi su veliki i vrlo komplicirani i nepošteno ih je svesti na Gornje horizonte. Prebacivanje krivnje na drugoga vrlo će malo pomoći spašavanju toga prostora.
Gdje vidite izlaz za donju Neretvu?
– U provođenju europske zelene politike za što se Hrvatska formalno opredijelila, ali je opstruira i odlaže koliko god može. Nekidan smo zabranili jednu vrstu plastičnih vrećica. To je bio zadnji rok do kad smo mogli odgađati, a za smeće smo probili sve rokove i forsiramo neprikladan sustav pa ćemo plaćati penale. Podsjetio bih da Okvirna direktiva o vodama zagovara povratak svih voda u EU u približno prirodno stanje. S tim ciljem se na brojnim europskim rijekama provode restoracije i uklanjaju brane, a u nas ih postavljaju!? Kao što u Bosni, suprotno od cijele Europe, grade nove termocentrale.
Što se u dolini Neretve može poduzeti da umanji negativne učinke?
– U delti Neretve su se propustili opredijeliti za ekološki razvoj, koji jedini može koliko-toliko pomoći. Naime, odbili su prijedlog uvođenja parka prirode. Ne kažem da bi park sam po sebi spasio stvar, ali bi bio znak da se ondje shvaća da ne možeš raditi toliko protiv prirode, a da dobro završi. Vlast nije uspjela nametnuti taj zaokret, nego je odustala i zadovoljila se proglašenjem par krpica prostora koje nikome ne smetaju nekakvim rezervatom prirode.
NIJE PREUSMJERAVANJE VODE NEGO KRAĐA
Kako ocjenjujete ulogu Gornjih horizonata na prirodu i okoliš u Hrvatskoj?
– Gornji horizonti se odnose na zahvate na Nevesinjskom, Dabarskom i Fatničkom polju. Ta su polja do sada bila rubno zahvaćana izvođenjem HST-a. Nešto vode, koja je prirodno pripadala Dabarskom polju pa Bregavi i dalje Neretvi, već ranije je prevedeno tunelom u Fatničko polje pa u Trebišnjicu. No sada se gradi HE Dabar koja će sve vode prirodnih slivova Bune, Bunice i Bregave, koje im bude moguće, „preusmjeriti“ u sliv Trebišnjice, gdje će se još graditi HE Bileća. Tehničkim rječnikom oni to zovu preusmjeravanje, ali to je doslovce krađa, jer njezine korisnike nitko za to nije pitao niti su se oni s tim složili. Utjecaj Gornjih horizonata na donju Neretvu bit će izraženiji nego što se planira zbog sve većih klimatskih zatopljenja i jačih ekstrema suše.
O kolikim količinama vode je riječ?
– Zagovornici Gornjih horizonata kažu da će oduzeti oko 20 kubičnih metara vode u sekundi ili 30 posto vodne bilance Bune, Bunice i Bregave. Ostalo im srećom bježi u podzemlje i ne mogu ga dohvatiti. To je malo manje od čitave Omble. Oni kažu kako će to donijeti dosta dobroga, da će se područja navodnjavati, da će podići razinu Bregave ljeti kad presušuje.
Možete li objasniti što sve čini Hidrosistem na Trebišnjici?
– Sistem se vremenom mijenjao jer su se neka gornja mala polja pokazala jako propusna pa su na njima otpale hidrocentrale. Velika promjena je i odustajanje od druge faze HE Dubrovnik krajem šezdesetih. Između Trebinja i Dubrovnika tada su izbile svađe oko upravljanja dijelovima sustava pa se Trebinje okrenulo Čapljini i ondje izgradilo dvije akumulacije; jednu na najkršenijem dijelu polja, a drugu u ornitološkom rezervatu Hutova blata. Ukupno je u planu sedam hidroelektrana, šest brana, šest tunela dužine oko 60 km, 63 km betoniranog korita Trebišnjice, te oko 10 km kanala. Do sada su napravljene HE Trebinje I i II, HE Dubrovnik, crpna HE Čapljina; priprema se gradnja HE Dabar i planira još HE Bileća. Dosadašnji zahvati zadržali su na površini oko četiri milijarde kubičnih metara vode, ali neki političari krivo tumače da je to oduzeto donjoj Neretvi. U planu je da se još oduzme polovica toga, dvije milijarde kubika. Nigdje do sada nije učinjeno toliko štete podzemnim ekosistemima, koji su pri tome sjedište najbogatije endemske podzemne faune na svijetu.
INVESTITORI NARUČUJU STUDIJE KAKVE PROLAZE KAO PROZOR PO MJERI
Kakva je studija utjecaja na okoliš rađena za HE Dabar i druge hidroelektrane?
– One se ne razlikuju puno od onih koje se rade ovdje. Jedina koja je do sada različita je studija za Omblu, i to ova druga studija, pod pritiskom EU -a i rezultat je poznat i pravedan! Inače, formalno se skupe već poznati podaci i nasilno se proguraju kroz upravni postupak. Vi im kažete ovo je A, a oni kažu pa i mi kažemo B. Možeš se ubiti. U dvije male dabarske rječice, Vrijeci i Opačici, od kojih je posljednja povremena bujična rijeka, ihtiolozi su pronašli novu vrstu gaovice Telestes dabar. Živi samo u tom malom arealu i svaka promjena može biti kobna po nju. Osobno sam o njoj napisao nekoliko popularnih tekstova, ali to „studiju“ nije zanimalo.
Što je problem sa studijama?
– Problem je da su one samo formalno potrebne. Investitor naruči studiju kakva prolazi, kao prozor po mjeri i ako izvođač studije pokuša izvoljevati, neće dobiti posao drugi put. U pozadini se nalazi dublji konceptualni problem. Sve ključne ocjene u takvim dokumentima potječu iz tehničkih znanosti, uglavnom mehanike, a zahvati se zbivaju u okolišu. Nema vodonosnika koji je samo geofizičko pitanje, nego je prije svega i nadasve živi sustav. Svaka kap vode je prožeta životom, mikroorganizmima od kojih žive veći organizmi. Svako uništenje nižih organizama izaziva kolaps viših oblika. Nikad nisu pitali ekologe što to znači za ekosistem, pa čak i kad su koristili njihova znanja, to je bilo samo da potvrde neke mehaničke teze sustava. U tome je i kvaka o tobožnjoj prihvatljivosti energije iz hidroelektrana. Za nju kažu da je iz obnovljivih izvora, suprotstavljajući je neobnovljivim izvorima kao npr. fosilnim gorivima. Međutim, to za biodiverzitet ne znači puno, jer one nisu održiva energija. Naše brane su strašna nesreća za živi svijet. Zamislite bilo koji ekološki sustav kojem ćete oduzeti trećinu uvjeta za život. Zamislite da se radi o mom ili vašem organizmu?! Da od danas imate pravo koristiti samo dvije trećine zraka ili vode koji su vam nužni za život. Pa koja bi budala mogla reći da će to biti bolje?!
Cijeli intervju možete pročitati na portalu Južni.hr.
