Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. su jutros poslali obavijest upućenu korisnicima vodnih usluga u ulicama Hercegovačka (od nadvožnjaka do graničnog prijelaza), M.Marulića, S. S. Kranjčevića i Put Vida da će danas, 17. rujna, od 9 do 12 sati, doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.
Korisniki se mole za razumijevanje.
Izvanredna sjednica Skupštine ŽNK Neretva održana je u subotu, 12. rujna 2020., u Galeriji GKS-a. Povod je bio razrješenje dosadašnjih članova uprave i imenovanje novih.
Za novog predsjednika Kluba u mandatnom razdoblju od 4 godine izabran je Stanko Vidović koji je tako naslijedio Ivicu Bačića.
Za članove Upravnoga odbora izabrani su Talajić Igor, Vedran Vištica, Damir Rajič, Davor Planinić i Stanko Vidović. Ostavke su podnijeli Mario Galov, Dalibor Obradović i Ivica Bačić.
Za članove Nadzornog odbora izabrani su Ivica Kuran, Sanda Tomić i Ante Boras. Sada već bivši članovi su bili Nikša Martinac i Neven Majić koji je postao sportski direktor NK Neretvanca.
Nacionalni park Mljet obilježava 60. rođendana Ustanove i tim povodom će se održati Dani otvorenih vrata od petka, 18. rujna, do nedjelje, 27. rujna 2020.
Tijekom Dana otvorenih vrata moći ćete posjetiti NP Mljet po promotivnim cijenama ulaznica od 50,00 kn za odrasle i 30,00 kn za djecu i studente. Kupnjom ulaznice preko webshopa posjetitelji ostvaruju dodatni popust na ulaznice te one iznose 40,00 kuna za odrasle i 20,00 kuna za djecu i studente. Ulaz za djecu ispod 7 godina je i dalje besplatan.
Ulaznica uključuje vožnju električnim brodom, posjet otoku Sv. Marija u srcu Velikog jezera i vožnju električnim vlakićem.
Osim povoljnijih cijena ulaznica u Ustanovi su pripremili i besplatna edukativna i rekreativna vođenja za potpuni doživljaj prirodnih i kulturnih ljepota našeg najstarijeg morskog parka.
Za usluge vođenja potrebno se unaprijed prijaviti na mail turizam@np-mljet.hr ili na broj telefona 020 744 041.
Zbog epidemiološke situacije s COVID-19 maske su obavezne u svim zatvorenim prostorima NP Mljet kao na brodu i električnom vlakiću zbog očuvanja vašeg zdravlja, kao i zdravlja djelatnika Nacionalnog parka.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak komentirao je najnovije stanje s koronavirusom u Hrvatskoj. Samoizolacija će i dalje trajati 14 dana, a smanjuje se broj dana izolacije.
“Mi smo jučer imali sastanak na kojem smo pomno diskutirali što se u svijetu događa s dužinom samoizolacije i izolacije. Odlučeno je da će se smanjiti izolacija. Krajem tjedna ćemo donijeti dokument, najvjerojatnija opcija je da će izolacija zaraženih osoba prestati nakon 10 dana jer se pokazalo da oni onda više nisu zarazni. Oni koji su bili u kontaktu sa zaraženima, tu samoizolaciju ne bi skraćivali. Ona bi ostala 14 dana”, rekao je za Novu TV.
Komentirao je i brojke novozaraženih posljednjih dana te smatra li i dalje da će krajem rujna broj novozaraženih biti u padu.
“Poboljšava se situacija. Desetak dana smo imali plato i sada imamo lagani trend pada. Dakle, postoji jedan blagi trend pada broja oboljelih, što je naravno dobra vijest i to znači da se građani pridržavaju mjera”, ističe.
Govorio je i o smrtnosti od koronavirusa.
“Smrtnost u Hrvatskoj je oko 55 na milijun stanovnika. Mi smo 10. po redu od 27 zemalja EU, Slovačka je najbolja, najgora Belgija, Španjolska i Italija, mi smo tu negdje na sredini EU po tome. Velike su razlike između zemalja po broju oboljelih”, kazao je.
Na pitanje što ako u kontakt sa zaraženom osobom dođu i trebaju li onda u samoizolaciju i oni koji su koronu već preboljeli, Capak odgovara: “Smatramo da prema dokazima, da tri mjeseca ne treba.”
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 15 osoba zaraženih COVID-19 infekcijom.
Radi se o 6 osoba iz Dubrovnika – tri muške i tri ženske osobe, od čega 2 muške i 3 ženske imaju utvrđenu epidemiološku vezu. Zaražene su i 3 osobe iz Metkovića (1 muška osoba i 2 ženske osobe, od kojih jedna ima utvrđenu epidemiološku vezu) te 1 muška osoba iz Korčule, za koju je epidemiološka obrada u tijeku.
Također, zaraženo je i 5 osoba koje nemaju prebivalište na području naše županije, a trenutno se nalaze na području Dubrovnika.
Preminula je jedna osoba (1958. god.) iz Dubrovnika.
Izliječene su 23 osobe; 17 iz Dubrovnika, 3 iz Metkovića, 2 iz Župe dubrovačke i 1 iz Slivnog.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 14 osoba pozitivnih na koronavirus, od čega su na respiratoru 3 osobe.
Od početka pandemije analizirana su 12 333 uzorka.
U posljednja 24 sata utvrđena su 2 kršenja mjere samoizolacije, a od početka pandemije utvrđena su ukupno 74 slučaja kršenja samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Ustavni sud u ponedjeljak je zaključio da država nije ispunila svoju pozitivnu obvezu u “rješavanju odnosa između vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca, stanara u stanovima u tzv. privatnom vlasništvu” te da je u osiguravanju vlasničkih prava najmodavaca prekomjeran teret prebacila na zaštićene najmoprimce. Stoga su ukinuli pojedine članke Zakona o najmu stanova, ali se još ne zna točno koje, kao i članak 6. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, piše Jutarnji list.
Premda tek treba pričekati obrazloženje odluke Ustavnog suda iz kojih će se vidjeti i smjernice koje Ministarstvo graditeljstva mora poštovati u izradi nove verzije Zakona, već je sada jasno da je Ustavni sud ukinuo ključne dijelove zakona koji će imati dalekosežne posljedice na sudbinu zaštićenih najmoprimaca, koji su se bojali da će zbog njega završiti na cesti, i vlasnika koji desetljećima čekaju povrat svoje imovine.
1. Ukida li se odlukom Ustavnog suda rok od 1. rujna 2023. godine, određen u Zakonu kao krajnji rok do kojeg se najmoprimci trebaju iseliti i predati stanove u kojima žive u posjed bivših vlasnika?
Marko Fak, odvjetnik Hrvatskog saveza udruge stanara, ograđujući se da će stvari biti puno jasnije iz obrazloženja Ustavnog suda jer, kako naglašava, “još ne znamo iz kojih je razloga Ustavni sud tako odlučio, ali Zakon je jedna cjelina i s rušenjem pojedinih članaka ‘pada’ i cijeli zakon”, tumači da je rok za iseljenje sada pao u vodu. – To je najvažnija i najbolja stvar za najmoprimce – tvrdi Fak.
2. Jesu li zaštićeni najmoprimci dobili zeleno svjetlo da ostanu u stanu doživotno?
– Ukidanjem Zakona aktivira se opet Zakon o najmu iz 1996., prema kojem su svi koji su bili u stanu na dan kada se Zakon donosio imali pravo u njemu ostati doživotno. Tek treba vidjeti hoće li Ministarstvo osmisliti novi model – jer i dalje ostaje otvoreno pitanje kako će se poštovati prava vlasnika koja proizlaze iz slučaja Statileo – kaže Fak. U slučaju Statileo Europski sud za ljudska prava u srpnju 2014. priznao je pravo vlasnicima oduzetih nekretnina da trpe štetu zbog ograničenog prava vlasništva i simboličkih iznosa zaštićene najamnine te nametnuo obavezu državi da podmiri razliku do tržišne najamnine. – Država mora podmetnuti leđa da to pitanje riješi na pravedan i pošten način i prestane ga prebacivati na građane, bilo najmoprimce, bilo vlasnike – naglašava Fak.
3. Je li ovom odlukom zaštićenim najmoprimcima priznato pravo na otkup stanova, kakvo je imalo 300.000 građana, nositelja stanarskog prava u društvenim stanovima?
– Nije, ali je nametnuta obaveza državi da ih mora tretirati na isti način – smatra Fak. – Stanarsko pravo je ukinuto Zakonom o najmu i nije zaštićenim najmoprimcima to sada naknadno priznato, ali se njihov status vratio na početnu poziciju. Taj problem je još otvoren, ali Vlada sada ima obavezu da ga riješi racionalnije i pravednije, a ne da ga prelama preko koljena. Osnovni stav je da zaštićeni najmoprimci ne smiju biti u diskriminirajućem položaju u odnosu na one koji su otkupili stanove – to je isti skup imovinskih prava; jednima je omogućeno, a zaštićeni najmoprimci su izuzeti tog prava, njihova stanarska prava su pretvorena u status zaštićenih podstanara. Radi se o jako kompleksnom pitanju koje je neriješeno još od 1959. , a vlasti su od tada samo taložile jednu nepravdu na drugu – objašnjava.
Igor Leskovar, predsjednik Udruge vlasništvo i posjed smatra, pak, da je “država problem prebacila isključivo na vlasnike, dozvolivši da ljudi žive u stanovima od 80 kvadrata za 200 kuna, a mogla je naći načina da ih adekvatno zbrine. Država je naišla na bojkot jer oni, osim stanova na odličnim lokacijama u centru Zagreba, Splita i Osijeka, nisu htjeli ni čuti za druga rješenja. Sve države su riješile taj problem, Slovenci još 1991.”, ogorčen je Leskovar.
4. O čemu se radi u članku 6. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, koji je ukinuo Ustavni sud?
Članak 6. definira da s “danom stupanja na snagu Zakona prestaje pravo najmoprimca i zaštićenog podstanara na zaštićenu najamninu i druga prava ako on, njegov bračni drug, životni partner ili član obiteljskog domaćinstva kojega je najmoprimac dužan uzdržavati ima u vlasništvu useljiv stan ili kuću za stanovanje”.
– To, de facto, znači da useljivo vlasništvo nije zapreka za zadržavanje statusa – tumači Marko Fak.
5. Kako se odluka Ustavnog suda odražava na iznos najamnina?
Iznos najamnina vraća se na razinu na kojoj su bile 31. kolovoza 2018. ili one iznose koje su najmoprimci imali određene ugovorima ili sudskim presudama, objašnjava Marko Fak. Dakle, povećanje najamnina pada u vodu. Ukinute izmjene propisale su da se zaštićena najamnina koju plaća najmoprimac stana i osoba koja je stekla status zaštićenog podstanara povećava svakih dvanaest mjeseci, počevši od 1. rujna 2018. do 31. kolovoza 2023., iznos je fiksan i iznosi 1,20 puta naknada koju je najmoprimac plaćao na dan 31. kolovoza 2018.
6. Što strana nezadovoljna odlukom Ustavnog suda može poduzeti?
– Primorani smo svoju sreću tražiti vani, o ovome ćemo morati najprije obavijestiti Vijeće ministara koje nadgleda provedbu presuda Suda za ljudska prava, a potom ćemo vidjeti što dalje – najavljuje Leskovar, a iz srodnih udruga smatraju da im sada preostaje samo tužba na Europskom sudu jer su uvjereni da su im prekršena vlasnička prava. – Mi sada više nemamo ni datum kao naznaku da će nam se vlasništvo vratiti jednog dana i da ćemo doći u posjed stanova koje gotovo potpuno besplatno koriste drugi ljudi. Ostajemo vlasnici sa stanarima, produljuje se stanje koje traje od 1945. godine. Ni treća generacija vlasnika neće prespavati u svojem stanu. U priopćenju Ustavnog suda nazvani smo tzv. privatnim vlasnicima, pa ni 1946. nam država nije osporavala da smo vlasnici – veće poniženje nismo mogli doživjeti – kaže Leskovar.
7. Ako Ministarstvo graditeljstva nije dobro napisalo zakon, treba li taj zadatak sada povjeriti Ministarstvu pravosuđa?
Budući da se ovim izmjenama rješavalo esencijalno pitanje vlasništva, Fak je i prije upozoravao na to da je od starta Zakon rađen na krivoj adresi i da bi mjerodavnije bilo Ministarstvo pravosuđa. – Odluka Ustavnog suda je pokazala da Ministarstvo graditeljstva nema stručnjaka, volje ni pravičnosti da se uhvati u koštac s tim problemima – kaže.
8. Mora li državni tajnik Željko Uhlir, kreator Zakona, snositi odgovornost?
Fak smatra da Uhlir mora dati ostavku. – Potrošene su godine, mnogo novca na izradu, na plaće državnih službenika da bi se napravio ovaj zakon koji je rezultirao i s dva prosvjeda građana te je sada, na kraju, i srušen. U međuvremenu su kompromitirani i istragom koja se vodi protiv glavnog pravnika Josipa Bienenfelda, koji je završio u pritvoru zbog sumnje na mito. Pitanje je može li osoba koja je oštetila državni proračun i dalje obnašati tu dužnost – kaže Fak.
Uhlir se ne osjeća odgovornim. – To je toliko složeno pitanje da bolje rješenje nismo mogli ponuditi, ne samo ja nego i svi koji su radili na tom zakonu. Između ostalog, i Ministarstvo pravosuđa, Ured za zakonodavstvo i nadležni saborski odbori. Postaviti pitanje ostavke nekome tko je pokušao napraviti nešto pozitivno za državu krajnje je neprimjereno – zaključuje.
Ovoga vikenda u Kinu’Pobjeda’ na rasporedu su tri filmske projekcije.
Prvi na redu je Rat u kući – fantastična obiteljska komedija za sve generacije, s neponovljivim Robert De Nirom u glavnoj ulozi, a na programu metkovskoga kina je u subotu, 19. rujna, u 20 sati.
U nedjelju, 20. rujna, u 17:30 održat će se projekcija animiranoga filma Scooby – Doo!, sinkroniziranoga na hrvatski jezik.
U nedjelju, u 20 sati na rasporedu je i projekcija filma Mater. Film Pločanima Jure Pavlovića priča je o odnosu majke i kćeri.U potpunosti je snimljen u okolici Metkovića, a u njemu glumi velik broj lokalnih amaterskih glumaca.
Mjesec francuskoga filma – Rendez-vous au cinéma
Podsjetimo, danas je na rasporedu i prvi film ovogodišnjega ciklusa Rendez-vous au cinéma. Mjesec francuskoga filma u Kino Mreži započinjemo filmom ‘Prorok’, međunarodno priznatoga redatelja Jacquesa Audiarda, ‘francuskog Scorsesea’, koji je francusku glumačku zvijezdu Tahara Rahima upisao u anale svjetske kinematografije.
Inače, film je bio francuski kandidat za nagradu Oscar 2010. godine, a nagrađen je Nagradom žirija na Filmskom festivalu u Cannesu 2009. godine.
Stanovnici pograničnih područja koji već šest mjeseci ne mogu normalno prelaziti državnu granicu čini se ipak mogu odahnuti.
Zbog suzbijanja epidemije koronavirusa svi malogranični prijelazi zatvoreni su još sredinom ožujka pa je lokalno stanovništvo za prelazak državne granice trebalo putovati i po tridesetak kilometara do glavnih graničnih prijelaza za međunarodni cestovni promet.
Nakon što su više puta apelirali te potpisivali peticije za otvaranje tih prijelaza, čini se da su institucije odlučile reagirati i ponovno otvoriti malogranične prijelaze za lokalno stanovništvo. Bosanska strana prihvatila je zahtjev hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH te se uskoro očekuje otvaranje svih malograničnih prijelaza između Hrvatske i BiH, piše Slobodna Dalmacija.
– Iako je epidemiološka situacija i dalje osjetljiva, smatramo nužnim da se olakša prelazak granice s obzirom na početak nove školske godine i potrebu obavljanja gospodarskih i poljoprivrednih aktivnosti u pograničnim područjima – navodi se u dopisu upućenom Ministarstvo vanjskih poslova BiH u kojem se traži otvaranje prijelaza za pogranični promet lokalnog stanovništva.
Iz ureda ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković navode da mogu udovoljiti zahtjevu Hrvatske jer je to u interesu i BiH. Tako bi se trebala prekinuti agonija ljudi uz granicu koji umjesto pedesetak metara za odlazak u Metković moraju prevaliti dvadeset kilometara i još čekati u koloni po sat vremena na graničnom prijelazu u Doljanima.
Ljudi uz granicu su ogorčeni te je još ljetos organizirana online peticija kojom se tražilo da se lokalnom stanovništvu omogući lakši prelazak državne granice bez obveza samoizolacije i ikakvih ograničenja.
Korona-kriza je tako stanovnicima uz granicu okrenula život naopako, međutim, nakon najava da će se ipak otvoriti malogranični prijelazi, a među njima i Gabela Polje koji je svojevrsna žila kucavica lokalnog stanovništva, mnogi su odahnuli.
GP Gabela Polje, prema sporazumu RH i BiH, malogranični je prijelaz za lokalno stanovništvo, ali se svako pola godine prekategorizira za međunarodni putnički promet, čime se rasterećuje prijelaz u Doljanima. I tako to funkcionira već sedam godina. Nažalost, sada je korona-kriza sve usporila, povjerenstvo za granice se nije sastalo pa stanovnici Gabela Polja i Gabele u Metković moraju putovati okolo preko Doljana.
Slično je i u Vrgorcu gdje su otvoreni prijelazi Orah i Crveni Grm, dok je Podprolog zatvoren, pa lokalno stanovništvo mora kružiti petnaestak kilometara da bi ušlo u Hrvatsku ili pak u Imotskoj krajini gdje je zatvoren lokalni prijelaz između Aržana u Hrvatskoj i Vinice u BiH.
Međutim, državne institucije su ipak reagirale na apele građana koji žive uz granicu s Bosnom i Hercegovinom koji su se, kako sami tvrde, do sada osjećali kao građani dugog reda. Pitaju se zašto Hrvatska nije otvorila malogranične prijelaz s BiH istovremeno kada je to učinila sa Slovenijom, uz napomenu da se korona ne širi preko “lokalnih” prijelaza jer svi koji žele ući u Hrvatsku ionako završe u kolni na međunarodnim cestovnim prijelazima Doljani, Aržano ili Orah, piše Slobodna Dalmacija.
Iza nas je najtoplija polovica rujna od 1997., odnosno otkako se provode mjerenja na meterološkoj postaji DHMZ-a u Metkoviću, izvijestio nas je motritelj Dragan Tolić.
Od 3. do 15. rujna 2020. se najviše dnevne temperature su prelazile 30 °C, najviša je izmjerena u ponedjeljak, 14. rujna, i iznosila je 36,1 °C (13. rujna – 35,9 °C, a 12. rujna 35,5 °C).
Prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a za Metković, ovako vruće bi trebalo potrajati do vikenda. Od subote bi dnevni maksimum trebao biti stupanj-dva ispod 30 °C. Dakle, i dalje se na području Doline Neretve nastavlja vrlo toplo vrijeme s povremenom naoblakom, ali bez padalina – pravo bablje ljeto.
Dobra vijest za kupače je da je prosječna temperatura mora je oko 24 °C.
Kao zanimljivost donosimo podatak da je u posljednje 23 godine apsolutni dnevni maksimum bio 19. rujna 2015. (38.6 °C), a nešto manje, ali ipak dosta vruć, bio je i rujan 2011.
Sve smo bliže spajanju dviju obala na gradilištu Pelješkog mosta. Nakon što su iz mora iznikli noseći stupovi, 150 zavarivača koji su stigli iz Kine počeli su spajati rasponske konstrukcije, piše HRT.
Stupovi Pelješkog mosta izdignuli su se iz mora sa skelama na kojima su betonom spojena po dva bazna dijela rasponske konstrukcije. Svi ostali dijelovi spajaju se zavarivanjem.
– Prije mjesec dana iz Kine je došlo 150 radnika raznih struka, raznih profila, od čega 35 je certicifiranih varilaca, koji se evo počeli raditi na okrupnjavanju konstrukcije, rekao je Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.
– Ovo su najbolji varioci u Kini, koji su se dokazali u svojem poslu, pa će ovaj most biti izgrađen po najvišem standardu, rekao je Zhang Fei, drugi po rangu inženjer izvođača radova na Pelješkom mostu.
Podijeljeni su u dva tima pa su i posao počeli na dva kraja mosta, onom u Brijesti i onom u Komarni. Broj timova zavarivača povećavat će se kako budu pristizale konstrukcije koje se proizvode u Kini. Brod s 13 dijelova teških ukupno 3800 tona prije pet dana isplovio je iz luke Nantong.
Rasponska konstrukcija mosta sastojat će se od 165 dijelova širokih 22,5 m. Dva na upornjacima postavljena su na ležajeve, 12 ih je već spojeno betonom, a dva su zavarena.
Video-prilog možete pogledati na portalu HRT-a.
Autor: Pero Štrbe/HRT
