U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 27 novih slučajeva zaraze koronavirusom.
Riječ je o deset muških i 12 ženskih osoba iz Dubrovnika (njih 13 ima utvrđenu ep. vezu), dvije muške osobe iz Župe dubrovačke, jednoj muškoj osobi iz Konavala i Metkovića (za obje utvrđena ep. veza) te jednoj ženskoj osobi iz Stona, priopćio je Stožer civilne zaštite DNŽ-a.
MK studio je novi frizerski salon u našem gradu kojega su jutros otvorile Kristina Slavković i Monika Alimić.
MK studio se nalazi u lijepo uređenom i prostranom prostoru na desnoj strani grada, u Jadranskoj ulici, preko puta OŠ don Mihovila Pavlinovića. U ponudi su usluge šišanja i friziranja ženskoj i muškoj populaciji.
Savjetovavši se s epidemiolozima, splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić uputio je svećenicima, redovnicima i redovnicama pismo s novim odredbama i preporukama u svezi sprječavanja širenja zaraze koronavirusom.
Odredbe i preporuke prenosimo u cijelosti:
Podsjećamo i molimo da se poštuje obveza nošenja zaštitnih maski u svim zatvorenim prostorima gdje se okupljaju ljudi. To uključuje svete mise i druga okupljanja u crkvi kao i okupljanje djece i mladih na katehezi.
Osim zaštitnih maski jako je važno držati razmak. Nemojte se umoriti ponavljati i upozoravati vaše vjernike o potrebi nošenja maski i držanja razmaka. Štoviše, pokažite to i svojim primjerom.
Osobna higijena, tj. dezinfekcija ruku kao i dezinfekcija prostora su vrlo bitni kako bi se spriječio prijenos virusa.
Neka se za vrijeme svetih misa ne okuplja zbor i neka se preko svetih misa ne pjeva. Pjevanjem se povećava aerosol u zraku, a time se povećava i moguća transmisija virusa. S time povezano, neka se obustave i sve probe župnih zborova, kao i druga okupljanja koja u ovom trenutku nisu nužna.
Molitvene zajednice koje postoje u župama ili se okupljaju u župnim prostorima neka privremeno obustave svoje susrete ili neka ih održavaju on-line.
Sva međusobna druženja i okupljanja svećenika, redovnika i redovnica neka se, bilo otkažu, bilo svedu na najmanju moguću mjeru, uz minimalni broj sudionika i što kraće zadržavanje.
Kao i do sada, neka se u svetoj misi ne pruža ruka u znak davanja mira, a do daljnjega vrijedi da se sveta pričest dijeli isključivo na ruku.
Na kraju pisma, zahvaljujući svećenicima, redovnicima i redovnicama na njihovoj molitvi i zalaganju, nadbiskup Barišić još jednom ističe da je ključ sprječavanja zaraze ozbiljno, savjesno i strogo pridržavanje svih epidemioloških mjera i preporuka, piše na službenoj stranici Nadbiskupije.
Trenutno je granični prijelaz Metković – Doljani je, uz granični prijelaz Nova Sela – Bijača, jedini prijelaz za međunarodni promet putnika u ovom dijelu BiH. Problem gužvi na ovom graničnom prijelazu dosad se rješavao graničnim prijelazom Gabela Polje koji je, dogovorom hrvatske i bh. strane, bio prekategoriziran za međunarodni promet i preko njega se moglo prolaziti s osobnom iskaznicom, piše Večernji list.
Zatvaranjem svih malograničnih prijelaza prije gotovo sedam mjeseci zatvoren je bio i GP Gabela Polje. Prije nekoliko dana donesena je odluka o otvaranju zatvorenih malograničnih prijelaza, time i Gabela Polja, ali samo za lokalno stanovništvo koje ima pograničnu propusnicu.
Stanovnici s obiju strana granice apeliraju na mješovito povjerenstvo za granice da čim prije GP Gabela Polje vrate status graničnog prijelaza za međunarodni promet i tako rasterete Doljane, odnosno novi međunarodni granični prijelaz Metković koji je otvoren za promet 2017. U njegovu izgradnju Hrvatska je uložila 20 milijuna kuna, piše Večernji list.
Jedan od najfrekventnijih graničnih prijelaza između BiH i Hrvatske uskoro bi trebao biti potpuno renoviran. Riječ je o graničnom prijelazu Doljani gdje svakodnevno, u obama smjerovima, cirkulira više tisuća vozila.
Samo u jednom danu tijekom turističke sezone ovim graničnim prijelazom u jednom smjeru prođe i do 6.000 vozila. Ranije su gužve na ovom prijelazu bilježene samo u ljetnim mjesecima i blagdanima, no stupanjem na snagu posebnog režima prometovanja između BiH i Hrvatske pojavom pandemije koronavirusa gužve na Doljanima ne jenjavaju.
U prilog lakšem prometovanju i smanjenju gužvi svakako ne ide činjenica da ovaj granični prijelaz ima samo jedan prometni trak u svakom smjeru. Na neuvjetnost ovog graničnog prijelaz i brojnih drugih diljem BiH ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić upozoravao je više puta, a problem bi, barem kad su u pitanju Doljani, izgleda, trebao biti riješen iduće godine, piše Večernji list.
Kako navode iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH, izgradnja novog graničnog prijelaza Doljani stavljena je u višegodišnja kapitalna ulaganja Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Plan je da se sve završi u 2020. i 2021. godini, navode iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Dodaju da se trenutačno radi geodetski elaborat koji će biti osnova da Uprava za neizravno oporezivanje BiH raspiše natječaj za izradu projektne dokumentacije. To očekujemo da će se završiti u ovoj godini, nakon čega će se ići u raspisivanje natječaja za odabir izvođača radova, objašnjavaju iz UNO BiH.
Prema njihovim riječima, odabir izvođača radova, a time i sami radovi očekuju se u idućoj godini. Ukupna vrijednost izgradnje novog, suvremenog graničnog prijelaza Doljani je 4,2 milijuna KM.
Na poziv Hrvatskih cesta obišli smo danas gradilište Pelješkoga mosta brodom od komarne do Brijesta. Prije desetak dana na gradilište je stigao i drugi brod iz Kine s 13 čeličnih konstrukcijskih elemenata koji je trenutno deponiraju na gradilištu i pripremaju za montažu.
– Među njima su dva najduža elementa koja su duga 52 metra i teška 736 i 550 tona, oni će biti ugrađeni na prvom dijelu mosta, između kopna i prvoga stupa u moru. U tijeku su pripreme za montažu jednoga od njih. Od ostalih radova u tijeku je betoniranje segmenata pilona na šest centralnih stupova čija će duljina biti oko 40 metara od razine samoga mosta. Još nije završen stup broj 12 čiji je pilot bio zaglavio u stijeni, trenutno se betonira drugi segment toga stupa koji će biti visok 30 metara. – po dolasku na gradilište rekao nam je ing. Davor Perić.
Postavljanje svih rasponskih dijelova mosta, tzv. zatvaranje mosta, može se očekivati sredinom 2021. godine.
Doznajemo da je na gradilištu trenutno oko 700 radnika od kojih je 150 tehničkog osoblja, a među njima je i 50-tak domaćih radnika.
U obilasku gradilišta s predstavnicima medija je bio i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta (HC) Josip Škorić. Prema njegovim riječima, projekt izgradnje Pelješkoga mosta, što uključuje i pristupne ceste, usprkos pandemiji koronavirusa napreduje željenim tempom. U slučaju da most bude gotov prije pristupnih cesta, postoji opcija izgradnje čvora Brijesta kojim bi se most spojio s već postojećom prometnicom. Prema sadašnjim prognozama, sve bi trebalo biti gotovo do ljeta 2022.
– Napreduje točno po planu, usudio bi se reći čak i malo brže. Sve ide onako kako smo zacrtali i ono što smo postavili kao izazov je taj rok koji je postavljen za rujan 2022. svesti prije turističke sezone, dakle negdje u 6. ili 7. mjesecu. Ako ne bude promjena, koristit ćemo se mostom krajem iduće godine. – izjavio je danas u Komarni Josip Škorić
Danas je radove na projektu izgradnje Pelješkog mosta obišao i Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.
Nakon propalog sastanka Vlade s predstavnicima veledrogerija, ostaje pitanje kad će se bolnicama nastaviti isporučivanje lijekova. Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik je otkrio portalu 24. sata koliko ukupno bolnica duguje veledrogerijama i koliko im je lijekova ostalo na zalihama.
– Opća bolnica je usmeno obaviještena nakon propalog sastanka s predstavnicima veledrogerija o sljedećem: Od četiri glavne veledrogerije, njih tri su javile da se trenutno obustavlja isporuka potrošnog materijala, odnosno lijekova, dok se ne podmiri dug stariji od 365 dana – kaže nam Bekić.
– Jedna veledrogerija je također rekla da je potrebno plaćanje unaprijed u omjeru dva naprama jedan. To znači da ako uzimamo jednu tabletu, moramo platiti dvije. Razlikuje se i knjiženje jer je naša starost potraživanja u bolnici do otprilike 450 dana, a prema njihovim evidencijama je starija. Vjerojatni razlog su kamate ili različit način knjiženja – dodaje ravnatelj.
Kako kaže, pretpostavlja da sa sadašnjim zalihama mogu izdržati do kraja mjeseca.
– Zasad nemamo smetnje jer imamo zalihu, ali ona ovisi o epidemiološkoj situaciji i pacijentima. Pretpostavka je da možemo izdržati 10 do 15 dana, do kraja mjeseca, a možda i manje. Obaviješteni smo da je 30 zdravstvenih ustanova pod istim režimom, da su im obustavljeni lijekovi. Obavijestili smo ministarstvo i osnivača i oni su informirani – kazao nam je Bekić.
Otkrio nam je i koliko duguju.
– Trenutni dug prema veledrogerijama od preko 365 dana iznosi oko 12 milijuna kuna. Ukupni dug je oko 62 milijuna kuna. Imamo i nedospjeli dug, a koji knjiže kao da je dospio i on iznosi oko 4 milijuna – rekao nam je Marijo Bekić i dodao da su još uvijek u kontaktu s ministarstvom pa ne može komentirati daljnje poteze. Naglašava da nisu jedini u ovoj situaciji i da se stvorio nacionalni problem.
Piše: Denis Mahmutović / 24sata
Društvo prijatelja vrgorske starine pokrenulo je portal Vrgorskestarine.hr radi informiranja javnosti o aktivnostima, a pogotovo će služiti popularizaciji povijesne znanosti i neistražene lokalne povijesti Vrgorca.
Portal je u cijelosti volonterski projekt i jedan je od rijetkih ovakve vrste na lokalnoj razini u cijeloj Hrvatskoj. Vrgorskestarine.hr su rezultat golemog volonterskog rada, uz minimalna novčana sredstva. Nositelj projekta i autor povijesnih tekstova je povjesničar Branko Radonić, predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine.
Portal će redovito objavljivati nove materijale, a već sada čitateljima na raspolaganju stoji 150 tekstova koji su podijeljeni u sljedeće rubrike: Vijesti, Naši projekti, Vrgorska povijest te Baština i starina.
Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana, prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, osnovana radi sveobuhvatnog promišljanja i aktivnog djelovanja na istraživanju povijesti, skupljanju povijesnih izvora, zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne baštine i očuvanju lokalnog kulturnog identiteta Vrgorske krajine.
Društvo svojim aktivnostima potiče na osnivanje stručno-znanstvenih i istraživačkih ustanova (arhiv, muzej, institut…) ili njihovih podružnica na području Vrgorca koje će sustavno djelovati s istim ciljevima.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 24 nova slučaja zaraze koronavirusom.
Riječ je o pet muških i sedam ženskih osoba iz Dubrovnika (njih sedam ima utvrđenu ep. vezu), pet muških i tri ženske osobe iz Metkovića (za četiri utvrđena ep. veza), jednoj muškoj i jednoj ženskoj osobi s Mljeta (za jednu osobu utvrđena ep. veza), jednoj muškoj osobi iz Korčule (utvrđena ep. veza) te jednoj muškoj osobi iz Vela Luke.
Mirena Bagur, magistrica ekonomije, rođena Metkovka s adresom u Bostonu, prošle je godine osnovala firmu za uvoz hrvatskih vina u SAD, i od tada aktivno radi na širenju znanja o hrvatskim vinima u Americi. Nije pretenciozno reći da je Mirena ambasadorica hrvatskih vina preko oceana kojoj u svemu pomaže njezin suprug Win Burke, koji je zavolio Hrvatsku i dolinu Neretve, koju rado posjećuje, piše Slobodna Dalmacija.
– Hrvatska vina su jako dobro primljena u SAD-u. Fokusiramo se na kvalitetna vina i boutiqune vinarije. Znači ne velika kvantiteta već kvaliteta, ističe Mirena Bagur, koju u ovom zanimljivom poslovnom pothvatu nije zaustavila ni korona kriza.
Plasman vina u Sjedinjene Američke Države mogao bi preporoditi vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj a osim toga, Amerikancima, kao i hrvatskoj dijaspori, se tako daje prilika da kroz vina približe Hrvatsku u godini u kojoj nisu mogli putovati.
To nam se čini kao školski primjer win-win situacije. Posebno s dobrom kapljicom na obje strane oceana, dodaje Bagur, čija firma Croatian Premium Wine Imports (CPWI) aktivno surađuje s drugim uvoznicima hrvatskih vina u SAD i Kanadi. CPWI se može pohvaliti sa pedesetak različitih etiketa iz tri hrvatske vinske regije i do sada je paralelno izgradila dva distribucijska kanala, online trgovinu koja radi dostavu u skoro svim državama SAD-a preko platforme www.CroatianPremiumWine.com i tradicionalnu distribuciju koja je do sada uspostavljena u Massachusettsu, New Hampshire, Georgia i Californiji.
Kako ste se odlučili na ovaj poslovni potez ?
– Kao dugogodišnji ljubitelji vina, ja i moj muž smo u zadnjih desetak godina primijetili da je kvaliteta svih hrvatskih vina jako porasla, a istovremeno smo stupili u kontakt sa vinarima iz Komarne od kojih neke poznajem još iz svog djetinjstva. Pao je dogovor da kroz suradnju pokusamo zajedno pokrenuti marketing hrvatskih vina u SAD i tu smo se stvarno dobro složili – radimo zajedno sto je po mom mišljenju ključno za uspostavljanje stabilnog tržišta hrvatskih vina u SAD.
Je li bilo straha u početku ?
– Ne znam da li je strah prva riječ, možda je više u pitanju bila zabrinutost. Sve je to normalno u ovako velikim projektima. To je ipak bila nova poslovna akcija u koju je trebalo uložiti i financije i vrijeme, a kao poduzetnici znamo da nikad u nijednom poslu ne postoji garancija uspijeha. Međutim, sa našim iskustvom u poduzetništvu i u marketingu smo shvatili smo da je u stvari vrijeme idealno za promociju vina na tržištu SAD-a. Tada nije bilo COVID-a i ovih nepredviđenih poteškoća. Naime, Amerikanci su sve više otvoreni prema ideji da piju vino iz takozvanih egzotičnih krajeva, a i sve više ih putuje u Hrvatsku, tako da je osvajanje tog tržišta imalo dobro pripremljenu podlogu. Svi se nadamo da će se od naredna godine situacija smiriti a tržište hrvatskih vina u SAD-u sve više i više širiti.
U poslu vam pomaže i suprug, znači i on voli Hrvatsku i hrvatska vina ?
– Da, definitivno. Čak ima afinitet prema dalmatinskim vinima. Mi smo u ovom poslu podijelili uloge tako da je moja uloga suradnja sa vinarima sa vinarima i marketing dok je on u operativnom dijelu online trgovine.
Kako se Amerikanci odnose prema našim vinima?
– Nama je na samom početku bilo jasno da se trebamo fokusirati na jedna uski dio tržista. Amerikanci koji su ljubitelja vina i koji žele istraživati nove vinske vrste, su apsolutno oduševljeni. Na primjer, Chef Daniel Bruce u Boston Harbor Hotelu, jednom od luksuznih hotela, je na temelju hrvatskih vina napravio jelovnik hrvatske kuhinje. Isto tako, Chef Johnny Sheehan, vlasnik Salt Plymouth Restorana stavio je Pošip na vinsku listu jer ga kombinira sa ribljim jelovnikom. Kada osobe iz restorana takvog statusa počnu dijeliti svoje mišljenje, potrošači onda znaju što su to hrvatska vina.
Što to hrvatska vina čini drugačijima od ostalih na američkom tržištu ?
– Mi se fokusiramo na autohtone sorte, jer mislim da je to najbolji način da se pokaže različitost. Bitno je da okus asocira na Hrvatsku.
Što najbolje ide ?
– Do sada je najviše je prodano plavca malog što nije čudno obzirom da su ga probali svi koji posjećuju Hrvatsku.
Znamo da imate veliko radno iskustvo u startup businessu, kako se to slaže sa „vinskom industrijom“?
– Veliki dio poslovanja je isti – trebamo uzeti u obzir rizike i donositi objektivne odluke. Za dio posla koji nismo znali, surađujemo sa ljudima koji se vinskom industrijom bave profesionalno tako da se tu oslanjamo na njihovo iskustvo. A i na informacije koje dobijemo od hrvatskih vinara o njihovim prijašnjim iskustvima. Nas tempo rada, jer smo navikli na informatiku, je brz sto nam je puno pomoglo u brzom širenju ovog biznisa.
Je li bilo problema sa papirologijom kod uvoza hrvatskih vina s obzirom da SAD ima stroge zakone po tom pitanju?
– To je u stvari bio najteži dio posla do sada. Nije bilo problema, ali proces traje jako dugo, i oduzima puno vremena da se sve posloži kako treba. Svaka država ima svoje zakone i mi za sada imalo dvije distrubucije – jednu online a drugu u Horeca.
I kad je sve krenulo došla je korona kriza. Kako ste se snašli u tome ?
– Tu nam je upravo pomogla paralelna strategija otvaranje online kanala. Počeli smo sa dozvolama i gradnjom online trgovine prošle godine, uspostavili kontakte sa firmama koje se bave logistikom, tako da je sirenje online tržišta postao veći prioritet, dok se Horeca ne postavi u neku novu normalu. Veliki broj restorana je bankrotirao što nam ne ide na ruku.
Ova pozitivna vinska priča je počela iz Komarne pa ste krenuli sa vinom iz Konavala i Istre. Kakvi su daljnji poslovni planovi ?
– Da, priča povezana sa prijateljstvom iz djetinjstva dovela me do vinara sa Komarne i naša poslovna suradnja temeljena je na međusobnom povjerenju. To nam je dalo snage i brzine, pa smo mogli nastaviti sa širenjem na druge vinske regije. Do sada smo uvezli vina iz tri vinske regije – Dalmacije, Istre i Međimurja. Slavonija je bila u planu ali zbog korona krize smo se morali malo zaustaviti. Ali već su počeli razgovore sa vinarima iz te vinske regije.
Koliko boca vina uvozi u SAD Croatian Premium Wine Imports ?
U prvoj godini smo uvezli tri kontejnera vina jer bez velike količine koja je već u skladištima nije niti moguće očekivati rad sa fine dining restoranima i butiknim trgovinama vina koje žele dugoročnu suradnju za predstavljanje vina iz novih regija. Online trgovina je tu flexibilnija, tako da je moguće da uvezemo vina različitih etiketa. Naša firma je još uvijek relativno mlada – da nije bilo Covida sve bi bilo lakše a ovako značajniji poslovni iskorak očekujem tek iduće godine.
Tri vrste vinoljubaca
Vina se u SAD-u mogu razvrstati po dobi ljudi koji ih piju. Tu su Baby Boomersi koji piju tradicionalna vina, što uglavnom podrazumijeva francuska vina. Ne može se zanemariti ni mlađa generacija koja tek sada stasava i koja je jako utjecajna na vinskom tržištu, takozvani Millennialsi. Oni vole jaka vina u čemu prednjače kalifornijska. To su dva totalno različita dijela tržišta i iskusni vinari imaju problem kako tu predstaviti svoja vina, pojašnjava Mirena.
Također postoji cijela grupa ljubitelja vina koji su mlađi od Millennialsa i kojima je bitno da su vina iz različitih dijelova svijeta i koje žele probati. Oni jednostavno vole čuti vinske priče iz različitih dijelova svijeta i kušati takva vina.
Tako dolazimo do nove kategorizacije vina Adventure wines- vina sa karakterom. To se nikada prije nije moglo vidjeti u trgovinama i restoranima a sada je to primarno među vinoljupcima. I tu se fantastično uklapaju plavac mali, rose i pošip.
Tezoro iz Konavala
I Vinarija Crvik iz Konavala, koja se ponosi stoljetnom tradicijom proizvodnje vina, ušla je u krug hrvatskih vinarija čija se vina odnedavno uspješno prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama zahvaljujući upravo angažmanu Mirene Bagur.
Radi se o međunarodno nagrađivanom vinu Tezoro (srebro na Decanteru, srebro na International Wine Challengeu, zlato na Vinistri i Sabatini), dobivenom od autohtone sorte Dubrovačka Malvasija, prve sorte vinove loze koja se spominje u dubrovačkom arhivu u 14. stoljeću.
Ambasadorica hrvatskih vina
Vinarije iz Hrvatske čija se vina piju u SAD-u zahvaljujući Mireni Bagur su vinarije iz vinogorja Komarna (Deak, Rizman, Terra madre, Saints Hills i Volarević), Crvik iz Konavla, Marlais sa Pelješca, Testament kod Šibenika i Stina sa Brača.
Iz Međimurja sudjeluje cijela zajednica Wines of Medjimurje, Dvanajscak-Kozol, Cmrečnjak, Hazić, Horvat, Jakopić, Kocijan, Preiner, Stampar, a iz Istre, Fakin i Ritoša, piše Slobodna Dalmacija.
Piše: Stanislav Solodo/SD
