-

BRIGA VIŠE ZA IZNAJMLJIVAČE: Evo što moraju učiniti ako im se gost razboli

Ako se gosti vrate i požele ovo ljeto uživati na našoj obali svi se iznajmljivači trebaju dobro pripremiti i na slučaj “što ako”. Znate li uistinu što poduzeti ukoliko vam se gost obratti i kaže da je, primjerice, razvio simptome korona infekcije?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je predstavio postupak što uraditi ukoliko se bolest pojavi kod gosta u turističkom smještajnom objektu, piše Slobodna Dalmacija.

Ukoliko postoji sumnja da vam je gost obolio, odgovorna osoba mora obavijestiti liječnika u ugovornoj ili turističkoj ambulanti.

Ukoliko liječnik pri prvom kontaktu s gostom i sam utvrdi kako postoji stvarna sumnja o pojavi bolesti – tada morate zamoliti gosta da ostane u smještajnoj jedinici, sa zatvorenim vratima, morate ga uputiti da ne smije napuštati sobu do dolaska liječnika, ali mu i omogućiti medicinsku masku kao i dovoljnu količinu papirnatih maramica.

Poslije toga sve je na epidemiološkoj službi. Oni odlučuju je li potrebno obaviti testiranje, a domaćin za to vrijeme mora paziti da je gostu omogućena dostava hrane.

U slučaju potvrde zarazne bolesti gost se transportira se u zdravstvenu ustanovu, ukoliko to zahtijeva njegovo zdravstveno stanje. Sukladno uputi liječnika dozvoljava se korištenje osobnog vozila, ali transport javim prijevozom nikako nije dozvoljen.
Ukoliko pak vaš gost ima blage simptome bolesti, ili ih uopće nema, provodi se izolacija u smještaju. Zamjena posteljine kao i čišćenje sobe se ne smije odvijati u uobičajenim razmacima i na uobičajeni način. Svaki takav gost mora sam održavati čistoću sobe/prostora u kojem boravi sa sredstvima koja će im smještajni objekt ustupiti na raspolaganje. Usluživanje obroka odvijat će se dostavom do pred vrata sobe/apartmana.

Domaći gosti idu kući u samoizolaciju, o čemu dalje skrbi izabrani liječnik (u konzultaciji s nadležnim epidemiologom), dok strani gost s potvrđenom COVID-om može se prije isteka izolacije vratiti u svoju države nakon konzultacije sa liječnikom, piše Slobodna Dalmacija.

Cjelovite upute možete pročitati OVDJE.

Otvorene prijave za besplatni tečaj ‘Seoski turizam’ – dopunska djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu

Ministarstvo poljoprivrede za sve zainteresirane poljoprivrednike organizira tečaj Seoski turizam (dopunska djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu). Tečaj se provodi kroz Mjeru 01 – Prenošenje znanja i informacija, te je besplatan za nositelje ili članove poljoprivrednog gospodarstava.

Trodnevni tečaj će se održati u Metkoviću, u Galeriji GKS-a, u vremenu:

  • 1.7.2020. god. – od 14 do 20 sati
  • 2.7.2020. god. – od 14 do 20 sati
  • 3.7.2020. god. – od 8 do 14 sati

Svi zainteresirani mogu se prijaviti preko web stranice https://www.savjetodavna.hr/eventer/seoski-turizam-2/edate/2020-07-01/

ili kontaktom na email ili broj djelatnika ante.mijic@mps.hr, 091/4882-954 (Ante Mijić). Broj polaznika je ograničen na najviše 50.

Jagodari profitirali u korona-krizi: uvoz rajčica, paprika i lubenica se ne smanjuje

Korona-kriza ugrozila je i poljoprivredu kojoj ni prije a ni poslije pandemije ne cvjetaju ruže.

Pred nama je sezona berbe voća i povrća, u plastenicima dozrijevaju krastavci, paprike, rajčice, a na otvorenom počinje berba lubenica, koja će biti upamćena kao prva u novijoj povijesti u kojoj bi mogli izostati strani kupci.

Prazni hoteli i privatni smještaj nužno uvjetuju i smanjenje potrošnje voća i povrća pa je realno očekivati da poljoprivrednici neće imati kome prodati svoje proizvode. Apsurdno je da se, unatoč izostanku turista, uvoz rajčica, paprika i lubenica ne smanjuje.

Riječ je o uvozu po dampinškim cijenama koji uništava domaću proizvodnju. Takvo voće i povrće uglavnom je niže kvalitete i već imamo nekoliko slučajeva da su trgovci vratili pošiljke krastavaca uvezenih iz Albanije. – kaže za Slobodnu Dalmaciju agronom Robert Doko.

Cijene se ne mijenjaju

Doko smatra da je uvoz veća prijetnja ovdašnjim poljoprivrednicima negoli korona-kriza i izostanak turističke sezone.

Treba mijenjati svijest kupaca, koji bi kupovali naše proizvode. Tako bi se poticala domaća poljoprivredna proizvodnja koja bi bila dostatna za podmirenje naših potreba, a mogli bismo i izvoziti. Kupac mora imati pravo izbora, ali i vidljivo označene proizvode, tako da u svakom trenutku zna gdje je jabuka, rajčica ili jagoda uzgojena. Deklaracije moraju biti čitljive, a ne napisane sitnim slovima. – kaže Doko.

U neretvanskim plastenicima trenutačno dozrijevaju paprike, rajčice i krastavci. Prosječna cijena je kao i u normalnim godinama, no na tržište već stižu lubenice iz Grčke i Albanije.

Sve to jasno ukazuje na to da treba ograničiti uvoz svih vrsta voća i povrća. Najbolji primjer za to je ovogodišnja proizvodnja i prodaja jagoda. Neretvanski i vrgorski jagodari zadovoljno trljaju ruke jer su jagode prodavali po iznenađujuće dobroj cijeni. Prosjek je bio oko 20 kuna, dok je prethodnih godina prosječna cijena bila i desetak kuna niža. Glavni razlog tomu je korona-kriza i nemogućnost uvoza jagoda iz Italije, gdje je nedostajalo radne snage u berbi, pa jagode na plantažama nisu brali ni izvozili.

Iznimno smo zadovoljni, sezona berbe jagoda je dobro završila. Uglavnom smo jagode prodavali otkupljivačima izravno. Epidemija korone nije nam naštetila, jagode su se prodavale puno bolje negoli prošle godine – kaže predsjednik udruge Vrgoračka jagoda Slobodan Dropulić.

Za razliku od uzgajivača rajčica, paprika, krastavaca, lubenica, dinja i mandarina, koji očekuju neizvjesno ljeto i jesen, za proizvođače jagoda ovo je bila godina za pamćenje.

Zadovoljni urodom

– Ovo je jedna solidna godina, gdje se dalo nešto i zaraditi, a zaradu preusmjeriti u nova ulaganja u proizvodnju – reći će mladi neretvanski poljoprivrednik Petar Bjeliš, koji je zasadio tridesetak tisuća sadnica jagoda, i to sorte clary koja se pokazala iznimno dobra u dolini Neretve. Slatka je i posebno ukusna pa je i kupci prepoznaju među drugim sortama jagoda.

Berba jagoda privodi se kraju. Cijena se dobro drži, a razlog je vjerojatno nedostatak robe iz uvoza. Urodom smo također zadovoljni. – kaže Bjeliš.

Poljoprivrednici na terenu su itekako svjesni da se uvoz voća i povrća ne može potpuno zabraniti, ali smatraju da se trebaju iznaći mehanizmi, poput dodatnih kontrola kvalitete, kako bi kupci na policama trgovačkih centara znali što i po kojoj cijeni kupuju, piše Slobodna Dalmacija.

Piše: Stanislav Soldo/SD

MALE GRADSKE PRIČE I večeras je gorio svitnjak uoči sv. Ivana na Verajinu guvnu

Ivanjski krijesovi ili u Dalmaciji svitnjaci običaj su paljenja vatre uoči svetkovine rođenja sv. Ivana Krstitelja, to jest 23. lipnja uvečer. U Metkoviću se zbog toga ovaj svetac zvao i sv. Ivan Palivatra.

Tradicija se još uvijek čuva na Verajinu guvnu, a možda i na još ponekom mjestu u gradu, ali to nismo uspjeli zabilježiti. Stariji su večeras zapalili svitnjak, a potom su i prvi otvorili preskakivanje uz povike Od Ivana do Ivana dne da me noge ne bole! i U ime Boga i svetoga Ivana! Za njima su krenuli i mlađi…

Svitnjak je večeras gorio i na najvišem vrhu Dragovije gdje se od davnina posebno časti sv. Ivan Krstitelj.

Čiji je sutra Ivan – tko slavi imendan?

Sutra je blagdan Sv. Ivana Krstitelja kada svi Ivani, Ivanke, Ive, Ivke i Ivice rođeni između 24. lipnja i 26. prosinca slave svoj imendan. Ostalima je imendan 27. prosinca na blagdan sv. Ivana Apostola i Evanđelista (u narodu još nazivaju po godišnjem dobu, Zimski) koji je kao učenik Ivana Krstitelja, prvi s Andrijom pošao za Kristom i bio mu najodaniji među učenicima.

Odkuda nam dolaze ivanjski krijesovi…

Paljenje Ivanjskih krijesova je zapravo o pretkršćanski narodni običaju koji pripada ciklusu običaja vezanih uz zimski i ljetni suncostaj (solsticij), te proljetnu i jesensku ravnodnevicu. Ivanjski krijesovi vezani su uz žetvene običaje i početak ljeta.

Oni su s vremenom dobili svoje kršćansko obilježje i vezani su uz spomendan sv. Ivana Krstitelja koji slavimo danas, 24. lipnja. Palile su ga zasebno obitelji ili čak cjeli rodovi u krugu obiteljskog dvorišta, u središtu naselja ili čak na visovima u okolici sela. Ovo što je pratilo ovaj običaj je blagoslov vodom i molitva za zdravlje svih ukućana i njihova blaga, te spomen na mrtve.

Zašto je svitnjak 23. lipnja kada je suncostaj 21. lipnja? Kako je julijanski kalendar(365,2500 dana) bio nešto duži od tropske godine (365,2422 dana), astronomski se suncostaj pomicao svakog stoljeća za otprilike tri dana, što je zaustavljeno reformom kalendara pape Grgura XIII. i prihvaćanjem gregorijanskog kalendara. Otada ljetni suncostaj pada oko 21. lipnja. Ivanjske su svečanosti ipak u mnogim dijelovima Europe ostale vezane uz svetkovinu rođenja sv. Ivana Krstitelja i zaostaju za suncostajom nekoliko dana.

 

Ministar Božinović: Sutra odluka o samoizolaciji za sve koji dolaze iz BiH, Srbije i Crne Gore

Šef Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu Davor Božinović najavio je kako će se sutra donijeti odluka o promjeni režima na granicama sa susjednim zemljama, prenosi Dnevnik.hr.

Božinović je na pitanje razmišlja li se o zatvaranju granica sa Srbijom i BiH ustanovio kako se posljednjih dana bilježe infekcije koje donosi ljudi koji dolaze iz nama susjednih, istočnih zemalja.

– Vjerojatno ćemo promijeniti režim na graničnim prijelazima sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, ali bi se promjene odnosile i za građane Kosova i Sjeverne Makedonije. Sutra ćemo donijeti odluku o tome, naše odluke stupaju na snagu u ponoć sljedećeg dana. Vjerojatno će to biti režim koji je već postojao, a podrazumijeva samoizolaciju za one koji dolaze iz smjera tih država, rekao je Božinović i najavio kako će više detalja biti poznato sutra.

Don Milivoj Čalo slavi 25 godina svećeništva: Misu u Vidu će predvoditi nadbiskup Barišić

Splitsko – makarski nadbiskup Marin Barišić u četvrtak, 25. lipnja, u 10 sati u Vidu predvodit će misno slavlje povodom proslave srebrenog jubileja misništva don Milivoja Čale, don Maria Matkovića, don Branimira Projića, don Nevena Vukovića i svećenika varaždinske biskupije don Daroslava Benjaka.

Objavljena knjiga ‘Grkokatolička Vrlika’ autora Ive Mišura

Iz tiska je izašla knjiga Grkokatolička Vrlika autora Ive Mišura koji već nekoliko godina istražuje povijest dalmatinskih grkokatolika, piše historiografija.hr.

Knjiga prati povijest župe Svete Trojice u Vrlici koja je osnovana 1834. godine kada je nekoliko stotina pravoslavnih iz Vrlike i okolice pristupilo Katoličkoj Crkvi. Župa je bila dio Dalmatinskog vikarijata Križevačke eparhije. Istoimena crkva je izgrađena 1843., a posvećena 1844. Vrlički grkokatolici bili su vjerska manjina u mjestu s većinskim rimokatoličkim stanovništvom te značajnom pravoslavnom populacijom. U specifičnim okolnostima opstali su više od stotinu godina.

Župnici su dolazili iz sjeverne Hrvatske. Najpoznatiji je bio don Ilija Malić. Knjiga otkriva grkokatoličke korijene književnika Milana Begovića te njegovu zagubljenu pjesmu napisanu u čast križevačkog biskupa. Grkokatolika je u Vrlici bilo sve do polovice 20. stoljeća. Nakon toga crkva postupno propada. U velikom potresu koji je zadesio Vrliku 1970. godine značajno je oštećena, a srušena je dinamitom u veljači 1971. godine.

Knjiga je pisana znanstvenim stilom uz pomno navođenje referenci. Okosnicu teksta čine tekstovi dvaju izvornih znanstvenih članaka koji su objavljeni prije nekoliko godina nadopunjeni novim izvorima te fotografijama, objavljeno je iz Križevačke eparhije.

NAJAVA ‘Metkovsko ljeto’ počinje u petak koncertom Marka Škugora

Ovogdišnje izdanje Metkovskoga ljeta počet će koncertom Marka Škugora u Gradskom parku.

Bit će sto u petak, 26. lipnja s početkom u 21 sat. Ulaz je slobodan.

Događaj je organiziran uz poštivanje preporuka Nacionalnog stožera civilne zaštite, a posjetitelje se poziva na odgovornost i ponašanje prema spomenutim preporukama.

MUP RH: Osobe iz BiH s dvojnim državljanstvom mogu ući u Hrvatsku bez problema

Izjave predsjednika Nacionalnog stožera civilne zaštite RH Davora Božinovića, o vraćanju dijela državljana BiH i Srbije s granice ne odnose se na osobe s dvojnim državljanstvom, potvrdili su za hercegovina.info iz kabineta ministra Božinovića.

– Sukladno Odluci o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske, hrvatskim je državljanima dozvoljen ulazak bez obzira iz koje zemlje ulaze u Republiku Hrvatsku i u kojoj zemlji imaju prijavljeno prebivalište. U slučaju dvojnog državljanstva hrvatski se državljani prilikom granične kontrole moraju legitimirati svojim hrvatskim putnim ispravama ili osobnom iskaznicom, a u slučaju da iste ne posjeduju moraju, uz putnu ispravu druge države, predočiti dokaz o hrvatskom državljanstvu, kazali su za hercegovina.info iz ureda za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova RH.

Kada su u pitanju državljani BiH izmijenjenom Odlukom o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske ulazak im je omogućen ukoliko se radi o gospodarskom interesu za RH kao što je uplaćen turistički boravak, te neodgodivim osobnim razlozima u koje ulazi i posjedovanje nekretnine u RH, objasnili su.

Autocestom (A1) kod Pojezerja jurio 203km/h

Najveća zabilježena brzina kretanja vozila izmjerena je 48-godišnjem državljaninu Crne Gore koji je 17. lipnja na dionici ceste A-1 u blizini Pojezerja upravljao osobnim vozilom crnogorskih registarskih oznaka brzinom od 203 km/h, priopćili su iz PU dubrovačko-neretvanske.

Vozač je prekršajno sankcioniran prekršajnim nalogom na iznos od 5 tisuća kuna i jednomjesečnom zabranom korištenja inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske.

Zadnje objavljeno