Na Jadranskoj magistrali (D8) kod Podgradine (Opuzen) djelatnici Hrvatskih cesta rade na uklanjanju raslinja sa stijena. Nakon toga će se pristupiti postavljanju zaštitne mreže od odrona kamenja. Vozači se pozivaju na oprez jer se promet na navedenoj dionici odvija jednim kolničkim trakom uz prometnu regulaciju pomoću semafora.
Foto: Neretvanski portal
Hrvatski zavod za zapošljavanje početkom nove godine objavio je publikaciju s preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2020. Riječ je o prognozi potreba tržišta rada u pojedinim zanimanjima i to u dvadeset područja u Hrvatskoj.
Kada je riječ o području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, kod trogodišnjih zanimanja savjetuje se upisi većeg broja učenika u, između ostaloga smjerove koji obrazuju tesare, zidare, armirače, mesare, kuhare, slastičare, konobare, CNC operatere, kozmetičare, frizere. I to su samo neka od zanimanja s liste koja je, kada je riječ o trogodišnjim obrazovnim programima, u slučaju Zagreba poduža. Na ovom području od četverogodišnjih zanimanja nedostaje medicinskih sestara. Na ovom području savjetuje se upis većeg broja studenata medicine, nastavničkog smjera matematike, fizike, biologije i kemije, te, između ostaloga, rehabilitacije i logopedije.
Višak su na zagrebačkom području osobe sa zanimanjem fotograf, ekonomist, veterinarski tehničar, poslovni tajnik, hotelijersko-turistički tehničar, a u slučaju visokoobrazovanih, između ostalih, politolozi, novinari, agronomi, osobe sa završenim studijem poslovne ekonomije, urbanog šumarstva.
Na drugom kraju Hrvatske, konkretno u Splitu i okolnim gradovima, situacija nije bitno različita. I ondje nedostaje zidara i tesara, zatim mesara, kuhara, slastičara i konobara, ali i vodoinstalatera, elektroinstalatera, automehaničara te CNC operatera. Kada je pak riječ o četverogodišnjim zanimanjima, lista deficitarnih na splitskom je području dulja od one na zagrebačkom. Osim medicinskih sestara nedostaje, primjerice, i računalnih tehničara za strojarstvo, elektrotehničara te hotelijersko-turističkih tehničara. Neki od studija u koje bi trebalo upisati više studenata ili ih stipendirati, su računarstvo, strojarstvo, fizioterapija, medicina, farmacija, psihologija, matematika, informatika, elektrotehnika, strojarstvo…
Na jugu Hrvatske, u Splitu i okolici, najmanje su traženi upravni referenti, ekonomisti, kemijski tehničari, a HZZ savjetuje da se smanji broj upisanih ili stipendiranih studenata upravnog studija, menadžmenta, prava, poslovne ekonomije, kemijske tehnologije te učiteljskog studija.
Preporuka za obrazovne programe u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih
učenika ili studenata za područje Dubrovačko-neretvanska županije je sljedeća:
Obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata su sljedeći:
Iz HZZ-a u publikaciji napominju kako preporuke imaju kvalitativni karakter, dakle nije brojčano određeno za koji se broj mjesta moraju smanjiti ili povećati kvote u navedenim zanimanjima. Ipak, upozoravaju da se na ponavljanje pojedinih programa na ovoj listi u zadnjih nekoliko godina treba obratiti posebna pozornost.
Detaljnije preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2020. godini možete proučiti OVDJE.
Nakon prvog uprizorenja Muke Gospodinove u Borovcima, ekipa iz Župe sv. Nikole okupljena oko Branka Medaka počinje s pripremama za novo uprizorenje koje će se održati u travnju ove godine.
Namjera im je napredovati i uprizorenje učiniti još autentičnijim. Stoga se Branko putem svog FB profila obratio javnosti za pomoć. Poruku prenosimo u cijelosti:
Počeli smo sa pripremama za uprizorenje Muke Kristove u Borovcima. Trenutno izrađujemo odore za rimske vojnike. Potreban nam je stari novac ( kovanice) kako bi što realnije izgledale odore. Molim vas ako netko posjeduje takve kovanice, a voljan ih je ustupiti, nek mi se javi u inbox. U slučaju da želite donirati bilo što drugo (robni materijal, drvo, željezo, rute, stolnjaci, glineneno posuđe, novac…) također se javite…
Između otoka Mljeta i otočića Svetog Andrije u dubrovačkim Elafitima ribari su u mrežama izvukli neobičan uređaj. Plutača s lancima i utegom, opremljena elektronskom opremom bez natpisa i jasnog identiteta pripadnosti plovilu, institutu ili naciji. Gotovo ništa, piše morski.hr.
Posada ribarskog broda Marian II sa 140 metara dubine povukla je nešto što im je pokidalo mreže.
– Ova kutija nema oznaka, narančaste je boje, oko 130 cm promjera, oko 100 kg teška, a manji je uteg promjera 40×40 cm, da ga ni nas trojica ne možemo maknit. Čini mi se da je neki uređaj za mjerenje s utegom da potone i ima onu električnu kuku da se opusti, pa da mogu uzeti podaci i da mogu prominit baterije – detaljno nam pojašnjava i zaključuje da i njega zanima tko je to tamo ostavio, da zna adresirati naknadu štete od oko 20 tisuća kuna koja se dogodila paranjem mreža.
Dva su samo natpisa zamijećena na narančastoj kutiji: “TC-2” i “DHL”, pa sitnim slovima “DHL HR ZAG – RJK”.
Nije trebalo dugo od objave fotografija na društvenim mrežama, među ribarima se razvila i teorija da su uređaj u moru ostavili Amerikanci ili im je ostao. Dan ranije na adresu našeg portala stiže jedna zanimljiva poruka:
– Štovani, pošto se vi često bavite morskom problematikom, možda ste upućeni i u ovo neuobičajeno kretanje broda USNS Bruce Heezen u našim vodama. Ovo vam pišem ponukan raspravom između nas par prijatelja koji počesto prate promet na AIS-u – napisao je jedan čitatelj.
I doista, ovaj specijalizirani vojni oceanografski brod bio je na redovitom remontu u brodogradilištu Viktor Lenac, upravo u Rijeci i kao što smo već pisali, to je Lenčev 40. projekt za Američku ratnu mornaricu. Ove neobične manevre najprije smo pripisali mogućim provjerama navigacijskog sustava nakon redovitog remonta i nismo im pridavali veću važnost. A onda je pronađen misteriozan uređaj kojem svi pokušavaju doznati značenje i kome zapravo pripada?
U komentarima po društvenim mrežama stručniji napominju kako je moguće da se radi o nekakvom stacionarnom oceanografskom instrumentu, moguće da je strujomjer i/ili uređaj za izmjeru temperature i saliniteta.
Opet neobično; putanja američkog vojnog broda odgovara lokaciji pronađenog uređaja, na metalnim dijelovima nema hrđe i čini se kao da je vrlo nedavno ostavljen/izgubljen u moru, oznake DHL dostavne službe potvrđuju dostavu iz Zagreba prema Rijeci 20. studenog 2019. Osim svega ovoga, USNS Bruce Heezen je specijalizirani višenamjenski vojni istraživački brod, koji podupire flotna djelovanja američke Ratne mornarice.
Pitali smo stručnjaka koji je radio na tehničkim sustavima i bivšeg djelatnika Hrvatske ratne mornarice, o čemu se ovdje radi?
– Čini da se doista radi o mjernom instrumentu. Na prvi pogled, jedan dio uređaja izgleda kao sonarni ili akustični otpuštač. On se aktivira zvukom i odradi nešto, recimo da otkači tu bovu da izleti na površinu. Može biti da služi i za podvodnu komunikaciju, ukoliko je ovo vojno – pojašnjava nam i upućuje na stranice kompanije koja proizvodi ovakve uređaje i stranice koje pojašnjavaju ovaj dio o podvodnoj komunikaciji.
Možda služi podvodnoj komunikaciji s podmornicom ili nekakvim ronilicama?
– Da, ali sumnjam da bi to baš bacali u ribolovno područje. Osim ako to nije označeno u peljaru, onda zašto ne? Možda naši imaju nešto s tim. Uostalom, Split i Lora su NATO luka za odmor otkako je zadnji put bila tamo cijela američka flota s nosačem zrakoplova. Ovo je zasigurno seizmički senzor. Ne vidim da bi moglo bit išta pametnije. Uostalom, ako je na ovoj oznaka TC-2, to znači da postoji još najmanje jedna “TC-1” sonda ili u moru ili su je skupili, a možda ih ima i još – komentira slučaj bivši djelatnik u HRM-u.
– Ipak, vojska može koristiti kao ispomoć civilnim strukturama, npr. Jer svi ti državni instituti su kratki s novcem. Pa u toj teoriji ako je to bacio i vojni brod, ne mora biti striktno vojno. Kao što je naša mornarica sudjelovala u čišćenju Marjana ili zrakoplovstvo daje helikopter za hitan medicinski prijevoz. Samo kod Amerikanaca nikad nije besplatno, ali može biti drastično jeftinije. Usput bi to njima mogla biti vježba polaganja podvodnih sondi. U ovom slučaju će naučiti da se takvo što ne baca u ribolovno područje – kaže pomalo šaljivim tonom.
– Izgleda da ovi uređaji idu u paru, pa si mjere udaljenost međusobno. Moguće je da mjere klizanje podmorskog tla. Na ovoj poveznici se mogu naći tehničke specifikacije takvih modula koji idu na drugu stranu, a koja se ne vidi na slikama. Prema ovim specifikacijama, taj uređaj može mjeriti lokaciju u točnosti +- 0.02m, precizniji je od GPS-a. To je HIPAP – acoustic underwater positioning and navigation systems čiji je vijek trajanja baterije je 16-102 dana ovisno o režimu rada transpondera. U principu služi za podvodnu navigaciju podmornice ili rovera na dnu mora, ali i pomorsku navigaciju općenito. Dakle, ovisno o senzorima koji se dodaju na jedan kraj kućišta, uređaj može poslužiti za komunikaciju i/ili mjerni senzor za precizno određivanje položaja. Dakle može biti bilo šta. Uređaj sprema podatke sa svojih senzora kod sebe i to se akustičnom podvodnom komunikacijom može očitati ili poslati drugoj sondi – zaključuje ovaj vojni stručnjak.
Osim legitimnog pitanja što taj uređaj radi tu gdje je pronađen i u čijem je vlasništvu, nakon svega navedenog, postavlja se pitanje, zašto je takav američki vojni brod nakon remonta u Rijeci radio ovakve manevre u našim teritorijalnim vodama i to daleko od Rijeke, na južnom Jadranu?
Odgovore na ovo pitanje poslali smo na adrese Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Objavit ćemo ih, čim ih dobijemo. U međuvremenu, pogledajte u galeriji o čemu se radi.
Piše: Jurica Gašpar
U utorak u prijepodnevnim satima tegljač litvanskih registarskih oznaka zaglavio je na uskoj seoskoj cesti u Zabiokovlju kod zaseoka Krivići prema Kozici, u vrgoračkom kraju.
Očito je navigacija vozača kojemu ovo nije poznat teren usmjerila u sasvim krivom pravcu. A kada se našao na krivudavoj uskoj cesti u napuštenim zabiokovskim selima povratka nije bilo.
Puknuta guma, iskrivljena felga na prikolici jedan su od pokazatelja da je vozač, za kojega saznajemo da je mlađe dobi, oko dvadesetak godina, shvativši gdje je zapeo pokušao s tegljačem pronaći izlaz iz ove situacije.
Tegljač je popriječio lokalnu prometnicu, a kotači priključnog vozila dijelom su sišli sa ceste. Nažalost nije mu uspjelo pronaći izlaz iz, za njega bezizlazne situacije. Na cesti je ostao cijeli dan i noć. Krajnje odredište ovog tegljača je očito bio grad Vrgorac jer upravo ta lokalna prometnica vodi do Kozičkih Poljica i dalje do Vrgorca.
Kako neslužbeno saznaje 24sata.hr u tegljaču se nalazila roba za MI Braće Pivac. Mještani su nam u srijedu ujutro potvrdili da su utorak u poslijepodnevnim satima na toj istoj dionici vidjeli tri kamiona MI Braće Pivac.
– Vraćali su se unazad vozeći prema Kozici. Bilo nam je čudno što to rade, ali smo poslije saznali da je to bio jedini mogući način vožnje te da su robu iz tegljača prebacivali u svoje kamione – rekli su nam rijetki stanovnici Krivića.
Mještani su odnijeli vozaču hrane i pića, te ponudili smješta za noć no on je odbio jer nije želio napustiti tegljač koji se nalazio na prometnici koja je i u srijedu bila zatvorena za promet.
U PU splitsko-dalmatinskoj su nam rekli da su upoznati s cijelim slučajem, ali da se radi o županijskoj cesti te da je sve u njihovoj nadležnosti.
Kako saznajemo najvjerojatnije će posebna vozila s dizalicama doći kako bi tegljača pomaknuli i cestu oslobodili za promet.
Piše:
Pred nama je novo izdanje Festivala mladih talenata Mikrofon je vaš koji bi se trebao održati 15. veljače (subotu) 2020. u Sportskoj dvorani u Opuzenu uz sudjelovanje plesnih skupina iz Metkovića, Opuzena i Ploča.
Organizator festivala, Udruga za očuvanje neretvanske baštine, pozvala je sve mlade, talentirane glazbenike da se jave na audiciju a to mogu učiniti do 19. siječnja pozivom na broj 095/4888488. Pokrovitelj festivala je Grad Opuzen.
U ovom se trenutku nitko ne usuđuje prognozirati kako će se dalje kretati cijene nafte.
Ubojstvo iranskog generala Kasima Sulejmanija u režiji Amerikanaca već je u prvim danima nove godine dovelo do naglog skoka cijena nafte. Naime, barelom ‘crnoga zlata’ na međunarodnom tržištu jučer se trgovalo po cijeni od gotovo 70 američkih dolara, što je, kako primjećuju analitičari, najviša cijena nafte još od sredine rujna prošle godine, kada su gorila saudijska naftna postrojenja, te preko četiri posto više nego uoči nove eskalacije u odnosima Washingtona i Teherana, piše Novac.hr.
U ovom se trenutku nitko ne usuđuje prognozirati kako će se dalje kretati cijene nafte. To će, ističu naši sugovornici, ovisiti prije svega o odnosima između SAD-a i Irana te u vječno nestabilnoj regiji Bliskog istoka, s posebnim naglaskom na ključnog američkog saveznika Saudijsku Arabiju. U svakom slučaju, na stolu je više scenarija, koji će odrediti i putanju kretanja cijena nafte.
Prema prvom, ujedno i najmanje bolnom scenariju, do američko-iranskog sukoba neće doći. Barem ne u klasičnom smislu riječi. To, međutim, ne isključuje povremene napete situacije i incidente. Štoviše, oni su, ističu svjetski analitičari, sasvim izgledni, posebno kada je riječ o američkim interesima u toj regiji. U slučaju takvog razvoja događaja, cijene nafte na svjetskom tržištu varirat će ovisno o stanju na užarenom bliskoistočnom terenu, što znači da bi cijena barela ‘crnoga zlata’ povremeno mogla rasti, kao i padati, po nekoliko dolara.
Drugi scenarij puno je opasniji i govori o mogućoj iranskoj blokadi Hormuškog tjesnaca, čime bi izvoz nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva bio onemogućen. To bi, ocjenjuje Davor Štern, energetski stručnjak, značilo da svijet ostaje bez otprilike trećine nafte, što bi se onda svakako prelilo i na cijene tog energenta, posebno ako na tržištima zavlada panika.
– U takvom scenariju cijene barela sirove nafte mogle bi doseći možda i 140 USD – upozorava Štern, ističući kako vjeruje da se taj scenarij ipak neće ostvariti.
U slučaju realizacije tog scenarija posljedice bi osjetila i Hrvatska. Prije svega, mogao bi se očekivati rast maloprodajnih cijena benzina na 14 ili 15 kuna. Po mišljenju dijela ekonomista, poput Damira Novotnyja, cijene benzina mogle bi porasti i više, na 16 ili 17 kuna po litri. Posljedica toga bio bi inflacijski udar jer bi više cijene naftnih derivata za sobom povukle i rast drugih roba i usluga. Otvoreno je i pitanje bi li blokada Hormuškog tjesnaca gurnula svijet, pa tako i o uvozu nafte ovisnu Hrvatsku, u novu recesiju.
Treći, ujedno i najgori, scenarij govori o izbijanju rata između SAD-a i Irana. U tom slučaju, koji je, ipak, kako smatraju analitičari, malo vjerojatan, cijene nafte poletjele bi u nebo. Ili, kako to kaže Štern, “samo bi nebo bilo granica”.
Ipak, malo tko vjeruje da će sadašnja napetost u odnosima Washingtona i Teherana do te mjere eskalirati. Izglednije je, kažu stručnjaci, da će se odnosi SAD-a i Irana odvijati po modelu ‘toplo – hladno’, odnosno da će se povremeno događati incidenti i teroristički napadi, koji će kratkoročno povećavati i cijenu nafte, no na duge staze ona se ne bi trebala značajnije mijenjati.
U prilog tim očekivanjima ide i podatak da sankcijama iscrpljen Iran na današnjem naftnom tržištu više nema značaj kakav je nekad imao. Osim toga, rezerve nafte u svijetu su, ističu svjetski analitičari, na zadovoljavajućoj razini pa u 2020. godini ‘crnoga zlata’ ne bi trebalo nedostajati.
Međutim, prilično visoke cijene nafte već su sada naša realnost i čini se da će to i ostati. Prema podacima Bloomberga, primjerice, cijena barela nafte na svjetskom tržištu u posljednjih je godinu dana plivala u rasponu od 54,88 do 70,74 USD. Jasno je da je glavni okidač rasta cijena tog energenta stanje na Bliskom istoku, koje će i dalje ostati napeto. Hrvatska tu ostaje kolateralna žrtva kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu.
Novotny stoga preporučuje da Hrvatska poradi na manjoj ovisnosti o uvozu energenata. Jedan od načina na koji se to može ostvariti su veća ulaganja u obnovljive izvore energije, što je i jedan od ciljeva EU.
U srijedu u 12:32 sati dogodio se slabiji potres s epicentrom na području istočne Hercegovine. Među podacima Seizmološkog zavoda Srbije ističe se da je jačina potresa bila 2,4 stupnja po Richterovoj ljestvici. Epicentar je bio na području naselja Kljuna, sjeverno od Nevesinja. Seizmolozi navode kako potresi ove jačine ne mogu prouzročiti materijalne štete. Podsjetit ćemo kako je tijekom prosinca 2019. godine zabilježen niz potresa na području Nevesinja, Mostara, Stoca …. Podrhtavanja tla nastavila su se i u siječnju ove godine.
Hrvatska zbog turizma ima goleme probleme i društvene troškove koje nitko ne spominje. Spominju se samo prihodi. Mi trebamo sagraditi nekoliko centara za zbrinjavanje otpada, smeća koje nam uvelike ostavljaju naši gosti. To je zakonita posljedica preopterećenosti hrvatskog prostora i Jadranskog mora
Doktor Slavko Kulić, umirovljeni sveučilišni profesor, i dalje je vrlo aktivan kao istraživač i kao sudionik brojnih međunarodnih znanstvenih skupova o ključnim problemima u svijetu. U posljednje vrijeme veliku pažnju posvećuje klimatskim promjenama, a našu je javnost iznenadio procjenama da će Hrvatska od orijentacije na turizam imati daleko više štete nego koristi.
Proizvodnja u Hrvatskoj postupno propada, a gospodarstvo se okreće turizmu. Kako to tumačite i kakve će to posljedice imati za Hrvatsku i njezin okoliš?
– Od 1991. godine do danas hrvatska stvarnost je bez konstrukta. Hrvatska se nikad nije politički konstituirala u smislu višestranačkog konsenzusa o tipu socijalnih odnosa koje prakticiramo u našoj stvarnosti. To znači da smo stvarnost prepustili stjecaju okolnosti i kretanju bez koncepcije.
Nama je nametnuta trgovačka orijentacija umjesto proizvodne, unatoč spoznaji da imamo resurse. Mi smo imali i akumulaciju i dosta proizvodnje iz prethodnog razdoblja. To znači da nismo morali doći u današnje okolnosti, da se prešutno okrenemo takozvanom turizmu, i kao pojedinci, i kao društvo, i kao službena politika. Turizam nije gospodarstvo, nije gospodarska grana, nije djelatnost. Turizam je relacijski fenomen koji se događa oko sociokulturnih i prirodnih vrijednosti.
Ipak, donosi novac…
– Čekajte, tragična je država i ekonomija koja prihode čeka od turizma. Spominjete novac. Međutim, troškovi turizma su četverostruko veći od prihoda. O tim se troškovima šuti. Oko 69 posto prihoda od turizma je privatno, a troškovi o kojima govorim jesu društveni. Samo onih tridesetak posto prihoda ide u prilog društva.
Treba također upozoriti da su turistički prihodi neizvjesni, osjetljivi. Na takve prihode ne bi se trebali orijentirati ni država, niti društvo, a ni ekonomija posebno. Bez ekonomije koja nije usmjerena na stvaralaštvo, na proizvodnju kulturnih i materijalnih vrijednosti, društvo ne može opstati.
Proizvodnja koju smo imali nestaje. Ono što je ostalo, radi se o lohn-poslovima, što opet nije proizvodnja, ili se radi o trgovini. Došli smo u okolnosti u kojima i magistri znanosti rade u trgovini, za 3.000 kuna. Mislim da smo nesvjesno ušli u okolnosti koje rade protiv nas. Turizam ne može biti oslonac naše budućnosti, jer je neizvjestan.
Osim toga, hrvatski prostor je opterećen s 20 milijuna gostiju godišnje, što otvara niz pitanja o tome kakve će biti posljedice za naše kopno i Jadransko more. Zbog sve težih posljedica, bojim se da će i turisti sve manje dolaziti.
Više o ovoj temi možete pročitati na novilist.hr.
Početkom nove godine lagano se privode kraju radovi na gradnji osam milijuna kuna vrijednog vidikovca “Skywalk”, staklene šetnice na predjelu Ravna vlaška, na visini od 1228 metara iznad Makarske.
Armirano-betonska konstrukcija u obliku potkove, smještena dvanaest metara preko ruba biokovske litice, jedinstveni je primjer u cijeloj regiji kojim će se atraktivnost ovog parka prirode bez sumnje umnogostručiti, piše Slobodna Dalmacija.
Sljedeći korak je postavljanje podne staklene plohe od višeslojnoga sigurnosnog stakla ojačanog čeličnom konstrukcijom i zaštitnom ogradom, što posjetiteljima omogućuje fascinantan pogled i uživanje iz ptičje perspektive.
Završetak radova očekuje se ovog proljeća. U sklopu ovog projekta pored infocentra postavit će se i geološki stup. Paralelno s tim još vrjednije ulaganje u infrastrukturu predstavlja uređenje posjetiteljskog centra u bivšoj osnovnoj školi u Župi, s interaktivnim postavom, koji će na moderan način predstaviti detalje o Biokovu i Zabiokovlju.
Ovom projektnom aktivnosti želi se posjetitelje upoznati s manje posjećenijom, ali jednako vrijednom sjevernom stranom biokovskog masiva.
Foto: Ivo Ravlić
