Danas, 2. veljače,oko 13,20 sati, u obiteljskoj kući u Staševici pokraj Ploča, pronađeno je beživotno tijelo 64-godišnjeg muškarca, priopćili su u 17:45 iz PU dubrovačko neretvanske.
Neslužbeno doznajemo da se sumnja u nasilnu smrt. U tijeku je očevid kojim rukovodi zamjenica Županijskog državnog odvjetnika. Više informacija bit će poznato po završetku očevida.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u petak je na e-Savjetovanju pokrenulo savjetovanje o prijedlogu zakona o obeštećenju radnika Plobesta iz Ploča, kojim se želi riješiti pitanje radnika te tvrtke u stečaju koji su bili izloženi štetnom djelovanju azbesta, priopćeno je iz Ministarstva.
Sukladno nacrtu prijedlogu, prema evidencija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pravo na obeštećenje imalo bi 510 radnika koji su od 8. listopada 1991. do 21. listopada 2002. godine (najmanje pet godina rada) bili izloženi azbestu.
Predlaže se obeštećenje od 219 tisuća kuna po radniku.
Rješenje o zahtjevu za obeštećenje, koji radnik treba podnijeti u roku od 90 dana od stupanja zakona na snagu, u prvom stupnju donosio bi Fond za zaštitu okoliša i energetiku, a u drugom stupnju povjerenstvo za žalbe čije članove imenuje Vlada.
S obzirom da se radi o obeštećenju radnika zbog višegodišnje izloženosti azbestu, predlaže se da isplatu obavlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Savjetovanje je otvoreno do 16. veljače.
Foto: Ploče Online
Udruga lađara Neretve održala je u četvrtak, 31. siječnja u Metkoviću izvještajnu skupštinu za 2018. godinu. Predsjednik ULN Dalibor Obradović upoznao je nazočne članove skupštine sa radom udruge u proteklom razdoblju te je prezentirano financijsko izvješće i plan za tekuću godinu. Izvješća su jednoglasno usvojena.
Osim priprema za 22. Maraton lađa Udruga planira nastaviti promociju neretvanske lađe i Maratona lađa izvan Neretve. Među najavama projekata su sudjelovanje na sajmu Nautike u Zagrebu, na sajmu Vogalonga u Veneciji i već tradicionalno sudjelovanje na lađarskom kupu Grada Zagreba. U pripremi je projekt sudjelovanja na jednom festivalu u Francuskoj. Potrebna financijska sredstva za navedena sudjelovanja osigurana iz drugih izvora i neretvanski lađari na ovim manifestacijama sudjeluju kao gosti te isti financijski ne idu na teret Udruge.
Na skupštini se razgovaralo o pripremi pravilnika za 22. Maraton lađa te su pozvani svi lađari da dostave svoje prijedloge do predstojeće skupštine koja je zakazana za 20. veljače 2019.
Foto i tekst: Udruga lađara Neretve
Deset je godina imao Ante Glamuzina Lamza iz Rogotina kada ga je njegov dida Toma počeo učiti kalafatskom zanatu, gradnji trupa i lađa.
Njegova obitelj imala je dugu tradiciju pravljenja lađa pa je Ante treća generacija samoukih kalafata, koji svojim zlatnim rukama od drveta, duba, murve i ariša prave plovila koja brazdaju rijekom Neretvom i njezinim rukavcima.
Samouk, ali sa urođenim genom za obradu drva, Lamza je već odavno postao poznat i van granica doline Neretve. Istina, najveću slavu je stekao koncem devedesetih godina kada je krenuo čuveni Maraton lađa koji je lađe izvukao iz mulja i zaborava. Tada je Lamza imao pune ruke posla. Najprije je popravljao i krpio stare a kasnije pravio nove lađe za lađarske ekipe.
Zlatno doba neretvanske lađe nastavilo se kasnije i kroz safari turizam, kada je Lamza svojim zlatnim rukama izrađivao lađe za turističke svrhe, koje vozaju inozemne goste neretvanskim močvarama.
– Eh to su bili dani. Dnevno ih je po desetak dolazilo da im popravim lađu. A i moglo se, imao sam života, nije bilo ko danas. – govori nam sedamdesetpetogodišnji Lamza kojega već pomalo noge izdaju ali ruke i oči dobro funkcioniraju.
– Ma imam ja volje napraviti još koju lađu, ali noge me bole ne mogu se sagibati a znate kakav je posao kad se pravi lađa. – reći će, dok nam pokazuje trupu koju je nedavno napravio i tu je za sada stao.
– Zar ste čekić objesili o klin? – pitamo posljednjeg neretvanskog kalafata.
– Zadnje dvi godine radim malo ili nimalo. Evo ovo je trupa koju sam zadnju napravio. Plastificirao sam je pa neka se u njoj vozi tko može. – sjetan je Ante Glamuzina Lamza, kojem se oči sjaje dok nam pokazuje makete i modele plovila koji je izradio u svojoj radionici. Posebno je ponosan što su mu priznanje za njegov rad odali i sa splitskog fakulteta strojarstva i brodogradnje.
– Kod mene je došao čovjek inženjer iz splitskog brodogradilišta kada je čuo da ja pravim lađe. Pita me sa vrata imam li ja ikakvu tehničku dokumentaciju, nacrte, dužina, širina rebra. A ja mu kažem da sve to imam u glavi. Čovjek nije mnogo vjerovati. – prisjeća se Lamza.
Lađe i trupe njegov su život. Nažalost, sa njime lagano izumire i ovaj zanat, kojim se godinama bavila njegova obitelj jer sin unatoč daru za obradu drveta nema interesa za nastavak obiteljske tradicije.
A lađu nije nimalo lako napraviti. Najprije za dobru lađu treba imati kvalitetno drvo koje se mora sjeći upravo u ovo zimsko doba kada nema vegetacije. Zatim se drvo bacalo u vodu da ne puca. To je bio jedan oblik konzerviranja. Kasnije se drvo izvadi i obrađuje-otkriva nam početne korake u nastanku neretvanske lađe.
– Šuma je prije bila zdravija i moglo se sjeći, a danas je šuma sa stotinu bolesti kao i ljudi-reći će Lamza.
Za napraviti solidnu lađu, osim priprema, treba najmanje mjesec dana svakodnevnog rada. A Lamza je, kada je počela pomama za maratonom lađa, za pet dana znao sastaviti lađu.
– To vam je tada bilo tako. Svako selo je htjelo da ima svoju lađu, ali te lađe nisu bile tvrde i jake za prijevoz tereta već isključivo za natjecanje. – govori.
Kvalitetna neretvanska lađa poprilično je skupa i košta. Kad bi mu netko naručio, Lamza bi se uhvatio alata i pod njegovim rukama drvo bi dobili drugačiji oblik i namjenu.
– Ma teško bi to sada mogao reći koliko košta lađa. Sve ovisi o cijeni materijala. No sigurno ne bi bila manje od pet tisuća eura. – naglašava Lamza, koji sa ponosom ističe da je njegov did Toma napravio lađu koja je vozila 45 kvintala. Čovjek je doveo osamdeset vreća cimenta iz Metkovića u Rogotin u toj lađi.
– To vam je bio mali brod.
Na zidu je mnoštvo maketa po kojima je radio lađe. U poslu su mu pomagali sin i supruga i posla je uvijek bilo.
– Bitno je da lađa siječe vodu, a ne da kupi vodu. -pojašnjava nam.
Do sada je Lamza napravio stotine vesla od Iža do Konavala.
Iz njegove radionice je izašlo 250 trupa, pet novih lađa, te 36 raznih plovila, barki i kaića. Njegova vesla odnijela je jedna ekipa naših iseljenika čak u daleku Australiju kao uspomenu na sudjelovanje na maratonu lađa.
Iako svakim danom sve manje radi, Ante Glamuzina Lamza kaže da mu je želja napraviti trupu. Istina, potrajat će to malo duže, jer nije baš najboljeg zdravlja ali bitno je da ta trupa zaplovi na Neretvi.
Piše: Stanislav SOLDO/SD
Foto: Rogotinski portal
Dubrovačka jela i vina dubrovačko-neretvanske regije oduševila su goste ekskluzivne večere koju je kreirao chef Saša Računica, a koja se u studenom 2018. održala u Trevisu, kada su se premijerno predstavila dubrovačka gastronomija i vina u sklopu vinskog festivala Vini da terre estreme. – Treviso je počašćen što je ugostio Dubrovnik, izjavio je tada novinarima gradonačelnik Mario Conte te dodao da njegov grad cijeni izvrsnost dubrovačke eno-gastronomije.
Slijedom te večere, organizirane u suradnji s gourmet festivalom Taste the Mediterranean, vinari festivala Dubrovnik FestiWine pozvani su da predstave svoja vina na talijanskom festivalu Vini da terre estreme uz vođena kušanja i radionicu.
Na festivalu će sudjelovati vinarije Skaramuča i Marlais s Pelješca, Rizman i Volarević iz Komarne te Karaman iz Konavala. Osim što će izlagati vina i predstaviti ih na radionici, naši će vinari imati mogućnost nazočiti radionicama s talijanskim vinima te upoznati druge vinare i čuti njihova iskustva u proizvodnji, marketingu i prodaji.
Projekt Dubrovnik u Trevisu je realiziran zahvaljujući povjerenju i partnerskoj potpori Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, HGK- Županijske komore Dubrovnik i hotelske grupacije Jadranski luksuzni hoteli.
Nakon povratka iz Italije, 6. Dubrovnik FestiWine poziva ugostitelje, hoteliere i sve vinske profesionalce da nam se priključe na B2B susretu 8. veljače 2019. od 11 do 15 sati, na Sunset Beach Uvali Lapad, na kojemu će moći kušati mlada i nova vina te već sada početi smišljati vinske karte za sezonu.
Foto: Vinogorje Komarna/Vinarija Volarević
20-godišnja djevojka iz Mostara Iva Primorac nestala je u četvrtak.
Kako javlja čitateljica portala Jabuka.tv, djevojka je posljednji put viđena u Konzumu na Panjevini u 14:45 sati i otada joj se gubi svaki trag. Njezin nestanak prijavljen je Policijskoj upravi Mostar. Ako ju je netko vidio ili zna neku informaciju neka se javi na broj 063-802-490.
Prijava poreza na dohodak koja se podnosi do kraja veljače nekima je dodatni izvor prihoda, a nekima nepredviđeni trošak.
Postupak obračuna godišnje porezne obveze nije se značajnije mijenjao u odnosu na prošlu godinu s obzirom na to da se novosti koje je donijela aktualna porezna reforma primjenjuju od 1. siječnja 2019., piše tportal.hr
Na ovogodišnju poreznu prijavu odnose se izmjene iz ranijih reformskih zahvata, koje su stupile na snagu početkom 2018. Riječ je o sužavanju kruga osoba za čije se uzdržavanje može koristiti porezna olakšica. Naime, od prošle godine uzdržavani članovi više ne mogu biti unuci i praunuci, bake i djedovi, punci i punice, maćehe te svekri i svekrve, osim ako niste imenovani njihovim skrbnikom.
Poreznu prijavu morate podnijeti ako obavljate samostalnu djelatnost(obrtnici, slobodna zanimanja i ostali pojedinci koji utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga), ako ste pomorac zaposlen kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi ili u slučaju kada Porezna uprava zatraži od vas da naknadno platite porez na dohodak (primjerice, ako ste ostvarili dohodak od rada ili kapitala u inozemstvu, a niste to prijavili).
Izuzetak su samostalni djelatnici koji obavljaju samostalnu djelatnost u sustavu paušalnog oporezivanja, a koji ne trebaju podnositi poreznu prijavu.
U poreznoj prijavi (obrazac DOH) iskazuju se svi ostvareni oporezivi dohoci osim onih koji prema posebnim propisima ili međunarodnim ugovorima ne podliježu oporezivanju ili se smatraju konačnim. Pod konačnim dohocima, koji ne ulaze u poreznu prijavu, smatraju se primici od imovine i imovinskih prava (najam, autorska prava i sl.), kapitala (kamate, dividende), osiguranja te primici od drugog dohotka po osnovi kapitalne dobiti i povrata doprinosa.
Riječ je o primicima za koje se plaća konačan porez tijekom godine. Od 2017. za ove vrste dohodaka ne podnose se godišnje porezne prijave niti se za te dohotke može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
Ako do kraja veljače ne podnesete poreznu prijavu iako ste to obavezni učiniti ili ako su podaci iz podnesene prijave netočni ili nepotpuni, Porezna uprava će vam na temelju podataka kojima raspolaže procijeniti porez na dohodak i obračunati povrat ili nadoplatu.
Poreznu prijavu ne morate podnijeti ako ste ostvarili dohodak od nesamostalnog rada (plaće, mirovine, honorari) ili drugi dohodak koji se ne smatra konačnim (autorski honorar, prihod od rada po ugovoru o djelu).
U tom slučaju Porezna uprava će u posebnom postupku na osnovi evidencija i podataka kojima raspolaže utvrditi godišnji dohodak ostvaren u kalendarskoj godini te razliku za uplatu ili za povrat.
Godišnju poreznu osnovicu poreza na dohodak čini ukupan iznos dohodaka od rada, umanjen za osobni odbitak. To znači da se u posebnom postupku zbrajaju ostvarene plaće u 2018., ali i svi ostvareni primici temeljem drugog dohotka koji nisu konačni (autorska djela, ugovori o djelu i sl.). Ako zbroj poreznih osnovica od navedenih primitaka prijeđe iznos od 210.000 kuna, razlika iznad toga iznosa oporezuje se stopom od 36 posto.
Povrat poreza možete ostvariti ako djelomično ili u potpunosti niste iskoristili osnovni osobni odbitak koji je lani iznosio 3800 kuna mjesečno. U tom slučaju porezna osnovica smanjuje se za dio osnovnog poreznog odbitka koji nije iskorišten tijekom godine.
Poreznicima možete biti dužni ako ste ostvarili honorare koji se oporezuju po stopi od 36 posto, a porez je plaćen po nižoj stopi. Također, dodatni porez morat ćete platiti ako ste prijavili uzdržavanog člana, a pokazalo se da je on ostvario godišnje prihode iznad dopuštene granice (15.000 kuna).
Ako utvrdite da tijekom godine niste koristili neko porezno pravo koje vam omogućuje smanjenje porezne osnovice, do kraja veljače možete Poreznoj upravi podnijeti Obrazac ZPP-DOH (link) za priznavanje prava u posebnom postupku. Uz ispunjeni obrazac dužni ste priložiti vjerodostojne isprave kojim dokazujete to pravo.
Primjerice, možete tražiti povećanje osobnog odbitka ako niste prijavili uzdržavanu osobu. Također, naknadno možete tražiti uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu.
Na isti način možete postupiti i ako želite preraspodijeliti dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu.
Do 30. lipnja Porezna uprava poslat će vam privremeno porezno rješenje, ali samo u slučaju kada utvrdi dug ili preplatu poreza.
Na privremeno porezno rješenje možete se žaliti do 1. kolovoza ako smatrate da poreznici nisu raspolagali ispravnim podacima o ostvarenom dohotku ili nisu priznali neku poreznu olakšicu na koju imate pravo. Međutim, poreznici će odbiti vaš prigovor ako zahtjev za priznavanje prava niste dostavili do kraja veljače.
Žalba odgađa obvezu plaćanja poreza, a Porezna uprava dužna je u roku od mjesec dana donijeti odluku o prihvaćanju ili odbijanju prigovora.
Na rješenje kojem vam je odbijen prigovor možete se žaliti drugostupanjskom poreznom tijelu u roku od 30 dana, ali ta žalba ne odgađa obvezu plaćanja razrezanog poreza.
Ako vam je konačnim rješenjem utvrđeno pravo na povrat poreza, obračunati iznos Porezna uprava će uplatiti na vaš račun u banci ili dostavom unovčive isprave.
Prve uplate povrata poreza kreću sredinom kolovoza. Ako vam je pak utvrđena obveza plaćanja razlike poreza, dužni ste je podmiriti u roku od 15 dana od preuzimanja rješenja.
Piše: Zoran Korda
Od ponedjeljka, 4. veljače u 5:30 Pekarna Klas će svoj kupce kruha i drugih pekarskih proizvoda posluživati u novouređenom prostoru u Ulici Tina Ujevića, nasuprot OŠ Stjepana Radića u Metkoviću.
Na dan otvorenja novoga prostora Pekarna Klas će djeci koja budu kupovala neki od proizvoda nuditi besplatne sokove. Kao znak pažnje, svi kupci će se toga dana moći počastiti kolačima i pecivima, uz to će na poklon dobiti prigodnu kemijsku olovku.
Za one koji ne znaju, do sada je Pekarna Klas svoje proizvode nudila u Ulici Mobine.
Ovih dana je u izdanju Matice hrvatske Čitluk izišla knjiga doc. dr. sc. Žarka Dugandžića Stanovništvo općine Metković od 1850. do 1918.
Autor je na temelju matičnih knjiga obradio demografske prilike (rodnost, smrtnost, vjenčanja i prirodno kretanje stanovništva) u tadašnjoj općini Metković, koja je obuhvaćala župe Metković, Dobranje, Vidonje i Slivno Ravno. Metkovcima će osobito zanimljive biti podatci o godini doseljenja pojedinih obitelji u Metković i popis najčešćih osobnih imena.
Žarko Dugandžić, pukovnik Hrvatske vojske po činu, Neretvanima je poznat iz dana ponosa i slave tijekom obrane i oslobađanja hrvatskoga juga.
Piše: Domagoj Vidović
Sada je već potpuno jasno da će most Pelješac barem šest mjeseci voditi niotkud nikamo jer nova cesta preko Pelješca neće biti završena. I to u optimističnom scenariju.
Prema ugovoru Hrvatskih cesta s kineskom kompanijom CRBC, most Pelješac mora biti završen 31. srpnja 2021. godine. Do završetka mosta, prema planu, treba se završiti i gradnja nove ceste preko Pelješca. To uključuje spoj mosta s Jadranskom magistralom te novu, 30 kilometara dugačku cestu od mosta preko Pelješca do mjesta Doli.
Projekt pelješke ceste prvotno je podijeljen na tri dionice da bi se potom radi ubrzanja postupka natječaja druga i treća dionica spojile u jedno. No, ni taj manevar ne pomaže da bi se sve stiglo na vrijeme.
Za gradnju prve dionice, Duboka – Šparagovići, predviđena su 33 mjeseca, a za drugu, Šparagovići – Doli, 30 mjeseci. Dakle, kada bi radovi počeli 1. veljače, cesta bi bila završena tri mjeseca nakon mosta. No, i to je nemoguće jer za gradnju dionica još nije odabran ni izvođač. Prema tvrdnjama naših sugovornika, jedan od glavnih “krivaca” je važeći Zakon o javnoj nabavi.
Prva dionica pelješke ceste, dužine 12,5 kilometara, obuhvaća gradnju od Duboke do Šparagovića te spoj Jadranske magistrale i mosta Pelješac. U Hrvatske je ceste na natječaj stiglo sedam ponuda, koje su otvorene 4. lipnja prošle godine, a izvođač ni nakon gotovo osam mjeseci nije izabran iako je krajnji rok za njegov odabir bio 120 dana.
Financijski najbolju ponudu dala je tvrtka Integral inženjering iz Lakšata u BiH, i to u iznosu od 321 milijun kuna. Budući da je vrijednost radova Hrvatskih cesta procijenjena na 482 milijuna kuna bez PDV-a, mnogima je u građevinarskim krugovima ova cijena začuđujuće niska, a neki, pak, tvrde da je za taj iznos nemoguće sagraditi tu izuzetno zahtjevnu dionicu.
Prema dostupnim informacijama, cijeli se proces oduljio zbog odredbi Zakona o javnoj nabavi, koji propisuje da naručitelj, u ovom slučaju Hrvatske ceste, za sve nejasnoće iz ponude pismenim putem moraju pitati ponuditelja. On onda ima deset dana da se izjasni.
Ako, pak, ponuditelj ne dostavi traženo pojašnjenje ili dokumente, Hrvatske ceste ponovno moraju tražiti pojašnjenje i tako unedogled. Prema dostupnim informacijama, povjerenstvo za ovaj natječaj još traži pojašnjenja od ponuditelja, pa je teško reći kada bi mogao biti odabran izvođač. No, nakon odabira ostali se ponuditelji mogu žaliti Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave, a taj postupak traje još koji mjesec. Nakon što konačno bude odabran izvođač, potpisuje se ugovor, ali početak počeka radova kreće od uvođenja izvođača u posao. Od potpisa ugovora do uvođenja u posao u pravilu prođe nekoliko mjeseci.
Natječaj za gradnju dionice Šparagovići – Doli raspisan je početkom prosinca, a ponude su trebale biti otvorene 21. siječnja. No, rok je nedavno pomaknut na 31. siječnja pa na 14. veljače. U Hrvatskim cestama nam odgovaraju da je rok pomaknut jer, prema Zakonu o javnoj nabavi, “gospodarski subjekt može zahtijevati dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi tijekom roka za dostavu ponuda”.
Piše: Krešimir Žabec/JL
