Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga da će sutra, 3.1.2019 (četvrtak) u Ulici kralja Zvonimira doći do obustave u opskrbi vodom u vremenu od 08:00 do 11:00 sati, zbog radova na vodoopskrbnoj mreži. Ukoliko to vremenski uvjeti ne budu dozvoljavali, radovi se odgađaju za sljedeći dan.
Gradu Metkoviću odobreno 5,3 mil. kuna za projekt ‘Zaželi i ostvari’
Gradu Metkoviću su odobrena bespovratna sredstva EU-a za projekt Zaželi i ostvari u iznosi od 5,3 mil. kuna. Tim povodom je gradska uprava uputila priopćenje za javnost koje prenosimo u cijelosti.
Gradu Metkoviću je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Odlukom o financiranju od 29. listopada 2018. godine odobrilo financiranje projekta ‘Zaželi i ostvari’ u bespovratnom iznosu od 5.3 milijuna kuna.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Zaželi i ostvari Grad Metković je potpisao 2. siječnja 2018. godine s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, te od tog datuma kreće provedba projekta koja će trajati 30 mjeseci.
Projekt je sufinanciran sredstvima iz Europske unije, u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda u 100%-tnom iznosu.
Partneri u projektu su:
- Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Dubrovnik
- Centar za socijalnu skrb Metković
- Općina Kula Norinska
- Udruga Dobra
Ovim projektom će se osnažiti i unaprijediti radni potencijal 35 teže zapošljivih žena s područja grada Metkovića i Općine Kula Norinska, te potaknuti socijalnu uključenost i povećati razina kvalitete života 140 krajnjih korisnika. Uz to, ženama koje budu uključene u projekt biti će omogućen dodatni program obrazovanja u skladu s realnim potrebama na tržištu rada kako bi se u konačnici povećala njihova zapošljivost i nakon završetka provedbe projekta.
Ovo je trenutno i najveći ugovoreni iznos unutar programa Zaželi-program zapošljavanja žena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te predstavlja još jedan od velikih uspjeha Grada Metkovića i njegovog projektnog tima u povlačenju bespovratnih sredstava iz Europskog socijalnog fonda.
ŽIVE JASLICE | Uprizorenje Isusova rođenja u Međugorju
Zajednica Cenacolo i ove je godine uprizorila Isusovo rođenje u Betlehemu ispred crkve sv. Jakova u Međugorju. Triput su ove godine napravili žive jaslice, posljednji put sinoć nakon večernje sv. mise.
Mnoštvo ljudi se natiskalo oko impresivne scenografije betlehemske štalice. Osim članova zajednice, u predstavi su sudjelovala djeca iz Međugorja.
Kako je to sinoć bilo, možete pogledati u našoj fotogaleriji…
Zalepršale prve pahulje nad gradom, cestari su spremi…
Evo i nama pokoja pahulja! Više za vidjeti, nego za uživati u snijegu… Žaba i Rujnica su zavijene u snježni oblak pa bi mogle i zabijeliti.
Temperatura je stupanj iznad nule… Ovih dana će biti izrazito hladno. Stoga zaštitite vodomjere, slavine, agrume, unesite biljke u posudama u zaštićeno.
Cestarska služba je spremna za posipanje kolnika…
Kako što sigurnije voziti autocestom po snijegu i ledu…
Vožnja po snijegu i ledu je najzahtjevnija, a posebice se to odnosi na vožnju gorskim predjelima. U zimskim uvjetima, kada snijeg obilnije pada, osnovni je savjet da svi koji mogu odgode svoje putovanje, ali to, dakako, nije uvijek moguće, pogotovo ako se na putovanje mora zbog posla. No, mnogi ne žele ili ne mogu odgoditi ni odlazak na skijanje, pa se svakako treba dobro pripremiti i na putovanju voziti što sigurnije. To se jednako odnosi na vozače koji zimi putuju kroz Liku i Gorski Kotar, kao i one koji odlaze na skijanje u Alpe.
Za posipanje autocesta osigurano je 50.000 tona soli
I zimi je – baš kao i ljeti – sigurnije putovati autocestom nego lokalnim cestama. Zimska služba Hrvatskih autocesta spremna je za zimske uvjete. Konkretno, 800 radnika te 178 teretnih i specijalnih vozila (posipači, snježni plugovi, ralice do 4,8 m širine, bočne ralice, bočni odbacivači snijega) spremni su za 24-satni rad, a HAC kaže da trenutačno raspolažu s 50.000 tona soli, od toga oko 570 tona kalcijeva klorida za mokro soljenje kod izrazito niskih temperatura.
Ovo su najbolje zimske gume…
Ujedno upozoravaju vozače da je zimska oprema – četiri zimske gume (M+S) ili četiri ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg koji se postavljaju na pogonske kotače – na kontinentalnim dijelovima autocesta obvezna do 15. travnja. Osim toga, savjetuju vozače da se prije kretanja na put informiraju o stanju na autocesti i njezinoj prohodnosti, te da svoju vožnju prilagode uvjetima na autocesti i prometnim znakovima na njoj. Naiđete li tijekom vožnje na ralicu, preporučljivo je voziti iza ralice, a ne ju pretjecati, koliko vam god to zamorno izgledalo. Kod obilnijih padalina na autocesti ralice rade u tzv. baterijskoj formaciji (dvije ralice u jednom smjeru) i nije ih moguće pretjecati. Ne zaboravite održavati siguran razmak od ralice, kao i od svih drugih vozila na autocesti.
I kad nema padalina tijekom zimskih mjeseci treba posebno paziti, što znači da treba prilagoditi brzinu i opreznije voziti na mostovima i vijaduktima jer se radi o mikroklimatskim zonama i uvijek je moguća nagla promjena vremenskih uvjeta (npr. ledana kiša koja se ledi trenutačno u dodiru s tlom). Stoga ta područja zimska služba stalno preventivno posipava. Ali, oprez, za vrijeme snježnih padalina uloga zimske službe je osigurati prohodnost, što u situacijama obilnijih snježnih padalina podrazumijeva i do 10 cm snijega na kolniku. To svakako ne znači da se snijeg ne uklanja odmah s početkom snježnih padalina već se po prolasku ralice za vrijeme padalina stvara novi snježni pokrivač, koji se čisti odmah u slijedećem ciklusu.
– Često se događa da pojedini vozači pretječu ralice, a da nisu ni svjesni koliko je takav pothvat riskantan i opasan. Činjenica je da vozači podcjenjuju vremenske uvjete i odlaze na put nespremni. Vožnja u zimskim uvjetima zahtijeva stanovitu vještinu i iskustvo, ali uz prikladnu zimsku opremu većina problema i zastoja bila bi kudikamo manja. Vozači moraju biti svjesni zakonske obveze zimske opreme te da cesta, dok snijeg pada, ne može biti „crna“ – jer to ne može osigurati niti jedna zimska služba u drugim državama sa sličnim klimatskim uvjetima – kažu iz HAC-a.
Bura na određenim dionicama
Poseban problem u situacijama obilnijih padalina stvaraju tegljači bez zimske opreme te su ujedno i opasnost za sve korisnike autocesta. Timovima zimske službe ti isti tegljači otežavaju rad. Na nekim je dionicama naših autocesta problem i jak vjetar. S obzirom na blizinu Velebita u odnosu na autocestu, nadmorsku visinu i blizinu mora, dionica autoceste A1 od čvora Sv.Rok do čvora Posedarje na autocesti A1 te dionica od tunela Tuhobić do čvora Kikovica na autocesti A6 najugroženije su dionice na koje utječu udari vjetra, najčešće bure. U tim uvjetima, dionica se zatvara za sve ili pojedine skupine vozila. U uvjetima kada je vjetar jak, ali još nisu stečeni uvjeti za zatvaranje dionice, dionicom se prometuje uz ograničenje brzine kretanja vozila. Vozačima se savjetuje savjesna i odgovorna vožnja, odnosno vožnja sukladno uvjetima na cesti i ograničenjima brzine – savjetuju iz HAC-a, prenosi Večernji List.
LOKALNA PROGNOZA Pripremite se na niske temperature i orkansku buru!
U dolini Neretve prve dane nove godine obilježit će povremena naoblaka, orkanska bura i izrazito niske temperature – suprotno od onoga kakvo smo vrijeme imali početkom prošloga siječnja.
Danas će biti umjerene naoblake uz malu mogućnost za kišu ili susnježicu, pri čemu u unutrašnjosti potkraj dana nije isključena mjestimična susnježica. Već ujutro će zapuhati bura, umjerena i jaka, potkraj dana na udare i olujna. Dnevna temperatura zraka će biti do 7 °C.
Sutra, u četvrtak nas očekuju još niže temperature koje će biti blizu ništice tijekom čitavoga dana. Puhat će jaka, mjestimično i orkanska bura, koja će se prema kraju dana smirivati, do umjerene jakosti. Bit će manje oblačno nego danas.
Noć s četvrtka na petak bit će vedra i vrlo hladna. Tako će u petak ujutro temmepartura zraka biti oko -3 °C, ali će osjet hladnoće biti još niži zbog bure. U petak će bura opet pojačati, bit će više sunčanih razdoblja, a dnevna temperatura će biti tek pokoji stupanj iznad nule.
Ovakve vremenske prilike možemo očekivati do kraja ovoga tjedna. Ako pokoja pahulja, nošena burom, doleprša do nas to će biti poput laste koja ne naviješta proljeće.
Foto: Marin Veraja
Hrvatska liječnička komora utvrdila propuste u radu troje liječnika
Hrvatska liječnička komora priopćila je da je završila postupak izvanrednog stručnog nadzora nad radom liječnika koji su u razdoblju od 7. do 11. prosinca 2018. zdravstveno zbrinjavali preminulo dijete iz Metkovića, prenio je večeras HRT.
Komisija za stručni nadzor HLK, sastavljena od specijalista i užih specijalista pedijatrije, intenzivne medicine i hitne medicine, u stručnom je mišljenju utvrdila propuste u stručnom radu troje od deset nadziranih liječnika. Utvrđeni stručni propusti odnose se na necjelovito izvanbolničko postupanje pri zbrinjavanju pacijenta, stoji u priopćenju.
– Riječ je o liječnicama, koje su u izvanbolničkim zdravstvenim ustanovama sudjelovale u medicinskom zbrinjavanju dječaka – kazala je u Dnevniku HRT-a doktorica Jadranka Pavičić Šarić, predsjednica Povjerenstva za stručna pitanja i stručni nadzor HLK.
Dodala je da o naravi njihovog stručnog propusta nije u mogućnosti govoriti jer bez dozvole roditelja preminulog dječaka ne može govoriti o njegovoj bolesti.
Stručno mišljenje doneseno je sumiranjem svih podataka prikupljenih na temelju kompletne medicinske dokumentacije, razgovora obavljenih s liječnicima tijekom nadzora, kao i iz pisanih očitovanja nadziranih liječnika.
– Svi liječnici nastavljaju raditi svoj posao, što je uobičajena praksa – rekla je Pavičić Šarić. Na temelju stručnog mišljenja mjerodavna tijela Komore donijet će odluku o pokretanju disciplinskog postupka pred Časnim sudom Komore.
– Kako odluka o pokretanju disciplinskog postupka još nije donesena, tek u narednim mjesecima se može očekivati postupanje Časnog suda – objasnila je Pavičić Šarić.
Hrvatska liječnička komora, na temelju svojih javnih ovlasti i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o liječništvu te Pravilnika o stručnom nadzoru, nadzire isključivo stručni rad liječnika koji sudjeluju u pružanju neposredne zdravstvene zaštite.
Komora ni na koji način ne relativizira ovaj tragičan događaj niti utvrđene propuste liječnika. Dodatno, dužni smo upozoriti da se organizacija i dostupnost zdravstvene zaštite na jugu Hrvatske trebaju unaprijediti u što skorije vrijeme kako bi se poboljšala zdravstvena skrb stanovništva te regije.
Hrvatska liječnička komora kao strukovna organizacija liječnika snažno se zauzima za odgovorno, etičko i profesionalno obavljanje liječničke profesije, kao i pružanje zdravstvene skrbi prema suvremenim standardima struke, stoji u priopćenju.
Od Nove godine bezreceptni lijekovi jeftijini do 19 posto
Sa stupanjem na snagu novog Zakona o PDV-u od 1. siječnja izjednačava se porezna stopa za sve lijekove, što će dovesti do smanjenja maloprodajne cijene bezreceptnih lijekova.
Primjerice, lijekovi za gripu i prehladu, kapi za nos, analgetici i 500-tinjak drugih lijekova koji se izdaju bez recepta, imat će u prosjeku do 18 posto nižu malopodrodajnu cijenu, kaže predsjednica HLJK-a Ana Soldo.
Najčešće prodavani bezreceptni lijekovi u Hrvatskoj su analgetici (lijekovi za smanjenje boli), antipiretici (lijekovi za snižavanje tjelesne temperature), lijekovi za ublažavanje simptoma prehlade i lokalni dekongestivi (kapi i sprejevi za odčepljivanje nosa).
Cijene analgetika i antipiretika trenutno se kreću od 25 do 40 kuna, a nakon primjene niže stope PDV-a ta će kategorija najprodavanijih bezreceptnih lijekova stajati između 20 i 30 kuna. Lijekovi za ublažavanje simptoma prehlade i kapi za nos u prosjeku će biti i do 10 kuna jeftiniji.
Njemačka kompanija drastično poskupljuje svoje proizvode
No, ima i suprotnih slučajeva, a Soldo navodi njemačku farmaceutsku kompaniju Berlin-Chemie koja, na najavu smanjenja PDV-a, od 1. siječnja podiže nabavne cijene svojih bezreceptnih lijekova za 18 posto.
Riječ je o proizvođaču Prostamola Uno za bolesti prostate, Espumisana, lijeka protiv nadutosti, Lioton gela za ublažavanje problema s proširenim venama i Flavameda za iskašljavanje.
“Toliko su podigli nabavne cijene da kupci neće ni primijetiti da se spustio PDV”, kaže Soldo.
U HLJK-u za sada znaju da je Berlin-Chemie jedini toliko drastično podigao cijene svojih lijekova, zbog čega su primili na stotine oštrih reakcija kolega s terena.
“Ljudi su šokirani. Inicijativa za snižavanje PDV-a na bezreceptne lijekove borila se pet – šest godina da uspije, a nepromišljenom reakcijom Berlin-Chemie na kraju se neutralizira cijela ta priča”, ističe Soldo, uvjerena da drugi proizvođači neće slijediti njihov primjer.
Do sada se za lijekove na recept plaćao PDV od pet, a za bezreceptne 25 posto, što je Hrvatsku svrstavalo među rijetke zemlje s različitim oporezivanjem lijekova koje plaćaju osiguravajuća društva ili država, i onih koje plaćaju pacijenti.
Prodaja bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj raste iz godine u godinu, njihov godišnji promet dvostruko je veći nego prije pet godina i iznosi stotine milijuna kuna.
HZZO očekuje značajno povećanje prihoda od doprinosa
Od 1. siječnja povećava se doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto, ali i ukida stopa od 0,5 posto za slučaj ozljede na radu. Od povećanja zdravstvenog doprinosa Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) trebao bi u idućoj godini prihodovati dodatnih 1,3 milijarde kuna, a to bi trebalo pomoći u poslovanju cijelog zdravstvenog sustava koji je opterećen s 8,2 milijarde kuna ukupnog duga, pri čemu dospjeli dugovi iznose oko četiri milijarde kuna. No, s druge strane, ukida se stopa doprinosa za zaštitu zdravlja na radu kojom se inače godišnje uprihodilo oko 600 milijuna kuna.
U HZZO-u su optimistični u financijskim projekcijama za iduću godinu, te ističu kako u 2019. godini očekuju značajno povećanje prihoda od doprinosa.
S obzirom da Zakon o obveznom osiguranju nije izmijenjen, poručuju da prava osiguranih osoba ostaju jednaka i u novoj godini. Primjerice, plaćanje naknada za privremenu nesposobnost za rad ostaje i dalje na teret poslodavca prvih 42 dana, a od 43. dana na dalje na teret HZZO-a.
Isto tako, sadržaj prava osiguranika i osiguranih osoba HZZO-a za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti ostaje nepromijenjen.
Evo kako u 2019. možete uz samo 10 dana godišnjeg imati 32 dana odmora
Ulazimo u 2019., a već vas zanima kada ćete moći spojiti prvi nadolazeći praznik, piše portal vijesti.rtl.hr
Gotova je još jedna godina, a pred nama je nova, 2019. godina. U prošloj godini imali smo 11 neradnih dana, a isto toliko imamo ih u 2019. godini. Hrvatska ima 13 državnih praznika, a svi koji su zaposleni uvijek gledaju kako će iskoristiti te neradne dane i možda ih spojiti i dobiti koji dan odmora više.
Prvi dio godine ne donosi nam nešto previše. Nakon Nove godine koja pada u utorak, nema praznika sve do Uskrsa koji je ove godine 21. travnja, a pošto uvijek pada u nedjelju, slobodan je tek jedan dan – Uskršnji ponedjeljak. Sveta tri kralja padaju u nedjelju pa to znači da i tu ostajemo bez jednog slobodnog dana.
Uskrs je 2019. godine tri tjedna kasnije nego protekle godine, što znači da ćemo se načekati za slobodne blagdanske dane.
No, od 1. svibnja stvari će izgledati puno bolje. Prvomajski Praznik rada u 2019. godini pada u srijedu, tako da tu postoji mogućnost spajanja ili s jedne ili s druge strane tjedna.
U lipnju imamo tri praznika – Tijelovo, Dan antifašističke borbe i Dan državnosti. Tijelovo pada u četvrtak, kao i svake godine, tako da tu postoji prilika za malo većim produljenim vikendom. Dan antifašističke borbe je 22. lipnja, a to je u ovom slučaju subota. Iza toga je Dan državnosti koji se obilježava 25. lipnja, a pada u utorak. Tako da će oni najsretniji možda moći spojiti cijeli taj tjedan od Tijelova do Dana državnosti i tako dobiti 6 slobodnih dana uz korištenje samo dva dana godišnjeg odmora.
Nakon lipnja, kolovoz nam donosi dva neradna dana. Dan domovinske zahvalnostiobilježava se 5. kolovoza što pada u ponedjeljak, a tjedan iza toga, u četvrtak 15. kolovoza, Velika gospa. Tako se tu javlja prilika za produljeni vikend ukoliko se odlučite spojiti vikend s Danom domovinske zahvalnosti ili pak mali godišnji od četiri dana ukoliko odlučite iskoristiti praznik Velike gospe.
Slična mogućnost otvara se za Dan neovisnosti koji pada u utorak 8. listopada pa možete imati produljeni vikend sve do utorka ukoliko iskoristite dan godišnjeg odmora.
Svi sveti donose još jedan produženi vikend jer u 2019. godini taj blagdan pada u petak pa se javlja prilika za produljeni vikend, što je ujedno i posljednji prije prosinca i nadolazećih božićnih blagdana.
Godinu završavamo s odlično posloženim božićnim blagdanima. Naime, Božić pada u srijedu, a Sveti Stjepan u četvrtak te su tu moguće tri kombinacije. Odmor od pet dana i korištenje samo jednog dana godišnjeg odmora. Zatim odmor od šest dana uz korištenje dva dana godsišnjeg odmora ili pak vam treba malo veći odmor od čak devet dana odmora, što je izvedivo uz iskorištavanje samo tri dana godišnjeg odmora.
Nakon prva četiri mjeseca u ovoj godini, dolazi nam zaista povoljno razdoblje, a oni snalažljivi koji će iskorištavati sve mogućnosti spajanja, mogu u šest mjeseci koji su pogodni za spajanje sa samo 10 dana godišnjeg odmora doći do 32 slobodna dana.
NA DOBRO VAM DOŠLO MLADO LITO! Zašto je Nova godina 1. siječnja?
U noći koja je za nama napustili smo jednu kalendarsku (gregorijansku) godinu i započeli novu koja će trajati 365,2425 dana = 52,1775 tjedna, 8,765,82 sata = 525,949 2 minute = 31 556 952 sekunde.
U navedenom vremenu želimo vam puno radosti, mira, zdravlja, uspjeha i Božjega blagoslova u novom litu!
A zašto početak godine, Novu godinu obilježavamo 1. siječnja, mora li biti tako? Odgovor na ovo pitanje dao je zaljubljenik u astronomiju i srodne znanstvene discipline Marino Tumpić.
Zašto baš prvog siječnja započinju godine, zašto ne neki drugi dan, 18. veljače ili 23. rujna ili… Pitate li nas astronome nema baš nikakvog razloga zašto godine ne bi počinjale nekog drugog datuma. Dapače, tog se datuma (01. siječnja) ni u svemiru ni na Zemlji ništa posebno ne događa. Doček, odnosno proslava Nove godine dogovorna je, društvena stvar. Nadamo se kako će novi krug planeta oko Sunca biti bolji, ugodniji, ljepši… Ljudi su od pamtivijeka ispraćali godinu prinoseći žrtve bogovima uz obvezno slavlje.
Zaista, kada zapravo započinje godina? Logično bi npr. bilo da to bude početkom zime. Od tada dani postaju sve duži, a noći kraće. Tako su Babilonci, Heleni i stari Slaveni započinjali godine. Rimljani su pak novu godinu slavili početkom proljeća, na dan proljetne ravnodnevnice. I to je logično. Priroda se tada počinje buditi, dani postaju biti duži od noći… Asirci su pak godine započinjali na dan jesenje ravnodnevnice, kada pak noći postaju duže od dana, a priroda pomalo kreće u hibernaciju.
Pitanje kada počinje nova, slijedeća godina zapravo nije jednostavno i mada toga nismo ni svjesni, ono ni dan danas još uvijek nije riješeno! Izraelci Novu godinu slave 06. rujna, Kinezi pak to čine tijekom zadnjeg tjedna siječnja i prvog tjedna veljače, punih petnaestak dana. Rimokatolici slave 01. siječnja, pravoslavci 14. siječnja… Šarenila u slavlju ima koliko srce želi.
Ipak, zaista, zašto baš 1. siječnja slavimo početak godine? Situaciju je zakuhao drugi Rimski kralj Numa Pompilius. Do njegovog doba Rimski kalendar je imao deset mjeseci, sa trajanjem od 30, odnosno 31 dan, a godina je počinjala 01. ožujka. Problem je bio utoliko što je po takvom kalendaru godina trajala samo 304 dana. Problemi su bili veliki, godišnja doba počinjala su u različita vremena. Potpuna konfuzija. Pompilius je napravio reformu kalendara i to tako da je prije prvog dana postojeće godine dodao još dva mjeseca; siječanj i veljaču. Siječanj je dobio ulogu prvog mjeseca, a naziv prema bogu Janusu (januar), bogu svih početaka te je tako i godina (logično) počinjala prvog dana januara (siječnja, po našem nazivlju mjeseca u godini).
Kako se istovremeno nazivi postojećih mjeseci nisu mijenjali tako je osmom (oktobar), devetom (novembar) i desetom (decembar) mjesecu zapalo da budu deseti, jedanaesti odnosno dvanaesti po redu. Eto odakle nelogičnosti u nazivu mjeseca u godini (hrvatski nazivi za mjesece su drugačiji te ta “sitnica” na našem govornom području nije toliko upečatljiva, kao primjerice na engleskom, njemačkom ili talijanskom govornom području). No ni taj kalendar nije riješio problem, iako ga je osjetno ublažio. Godina je sada trajala 355 dana a prava, Sunčeva godina traje desetak dana više. Svakih par godina Rimljani su bili prisiljeni dodavati izvanredne mjesece kako bi kalendar uskladili sa zakonitostima nebeske mehanike. Nakon svega desetak godina primjene Pompiliusova kalendara ljudi opet nisu znali koji je mjesec ni dan u mjesecu, a nakon nekoliko desetaka godina rijetko je tko osim državne službe bio siguran čak i koja je godina aktualna.
Rješenja ove zavrzlame primio se Julije Cezar 45. p.n.e.. Cezar, koji je i sam bio poznavatelj astronomije, zadužio je aleksandrijskog astronoma Sosigena da izradi novi, precizni kalendar. On je to i učinio izračunavši na osnovi starih egipatskih spisa da Sunčeva godina traje 365 dana i šest sati. Kalendar se ubrzo počeo primjenjivati, a kasnije je u znak zahvalnosti i poštovanja prema Juliju Cezaru nazvan Julijanski kalendar. Skoro pa savršen kalendar ipak je imao jednu manu. Egipatski astronomi imali su grešku mjerenja od 11 minuta i 14 sekundi, za toliko je njihova računska godina trajala duže od prave, Sunčeve godine. Rekli bi da je to zanemarivo, no do XVI stoljeća razlika u stvarnom i kalendarskom vremenu popela se na punih deset dana te se to itekako vidjelo u stvarnom životu, a razlika se i dalje povećavala.
Tada se po nalogu pape Grgura XIII izrađuje novi kalendar (1582.) koji je i danas u upotrebi kao Gregorijanski kalendar nazvan tako po svom inicijatoru Grguru XIII. Prvotno prihvaćen u katoličkim zemljama ovaj se kalendar ubrzo raširio diljem svijeta, te možemo reći kako se svijet ravna po njemu, iako i danas postoje i koriste se i drugi kalendari u pojedinim područjima. Sjećate se one razlike od deset dana ranije spomenute u tekstu. U međuvremenu ta je razlika narasla na 14 dana. Zato naši susjedi u pravoslavnim zemljama slave 14. siječnja kao početak nove godine! Gregorijanski kalendar je poprilično precizan i služi nam odlično.
Ipak zbog nebeske mehanike i tu povremeno moramo dodavati ili oduzimati pokoju sekundu svakih nekoliko godina, što se unazad nekoliko desetljeća i radi. Ipak, u realnom svijetu malo je tko od nas siguran koji mjesec ima koliko dana, moramo se toga skoro uvijek prisjećati odnosno računati (zgodna je ona računica sa pregibima i zglobovima prstiju šaka). Mjeseci imaju različiti broj dana, broj sedmica u tromjesecima, polugodištima je različit, dani u tjednu pripadaju različitim datumima… Zamislite da točno znamo da je ponedjeljak uvijek prvi, utorak drugi, srijeda treći… dan u mjesecu, da mjeseci imaju isti broj dana i tako dalje.
Srpski znanstvenik Milutin Milanković ponudio je kalendar koji bi i praktično bio skoro pa savršen. Na žalost, prijedlog takvog kalendara nije dobio zeleno svjetlo. Ako ste stigli ovdje sa čitanjem ovog ne baš laganog teksta, zamislite kako bi bilo lijepo živjeti s takvim, savršenim Novojulijanskim kalendarom.
kraj, nedostajala je tek koja godina da Pula postane ishodište nultog meridijana. Propašću Austrougarske ta je situacija postala nemoguća misija, a Londonska zvjezdarnica Greenwich pokupila je nesuđenu Pulsku slavu i prepoznatljivost.
Sretno Vam/nam bilo u Novoj, 2019. godini!
