-

Hrvatska obilježava 27. obljetnicu međunarodnog priznanja i mirne reintegracije Podunavlja

Prije 27 godina hrvatsku su neovisnost, na današnji dan, zajedno priznale tadašnje članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, 15. siječnja 1992. uspostavila je i diplomatske odnose s Hrvatskom koja je istoga datuma, ali 1998. okončala i mirnu reintegraciju u ratu okupiranog hrvatskog Podunavlja.

Kada je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata Domovinski rat je bio u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih pobunjenika. Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno šest godina kasnije.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je obraćanju naciji poručio: Današnji dan – 15. siječnja 1992. – biti će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana”.  Svojim je suradnicima pak rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga dana razdruživanje od tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) proglasila je i Republika Slovenija, a već idućega dana novonastale države uzajamno su se priznale.

Paralelno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još i same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991. Prva od njih to je učinila Litva (30. srpnja 1991.), a slijedile su je Ukrajina (11. prosinca) te Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca).

Island – prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku krajem 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno sa ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992., Hrvatsku je priznala Sveta Stolica. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskom međunarodnom priznanju. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon što je Hrvatsku priznala EU, tijekom 15. siječnja 1992. uslijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije) te Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička, Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članicom Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članicom EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, odnosno 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni (erdutski) sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak RH vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja, razorenih u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira prethodno su omogućile i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske; “Bljesak” završena 2. svibnja te “Oluja” završena 5. kolovoza 1995. Operacijom “Bljesak” oslobođena je Zapadna Slavonija, dok su “Olujom” oslobođeni Knin i najveći dio do tada okupiranog hrvatskog teritorija.

Počeo ubrzani osobni bankrot: Za trogodišnje blokade i dug do 20.000 kn, stan izuzet od prodaje

Osobni bankrot ili, kako ga zakon opisuje ‘stečaj potrošača’, ulazi u novu fazu koja bi trebala omogućiti masovnije razduživanje trećine od približno 265 tisuća blokiranih građana.

U tri godine otkako je ozakonjena mogućnost osobnog bankrota, samo 16 dužnika uspjelo je bankrotirati, odnosno nagoditi se s vjerovnicima u postupku izvansudske nagodbe. Zainteresiranih koji su zatražili brisanje dugova bilo je 80 puta više – oko 1300, no samo njih 16 dobilo je priliku za novi početak. Ostali predmeti raspetljavaju se po sudovima, zbog čega se išlo na doradu zakona, piše Večernji list.

Vojska od stotinjak tisuća građana koji su blokirani dulje od tri godine, a glavnica duga im je niža od 20.000 kuna dobit će ovih dana na kućne adrese prijedlog Fine da pokrenu ‘jednostavni postupak stečaja potrošača’ i tako iziđu iz blokade.

Po izmijenjenom zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja, jednostavni postupak stečaja potrošača pokreće Financijska agencija (Fina) po službenoj dužnosti, sam postupak je za građane besplatan, no oni ga mogu odbiti kada prime pismo Fine sa svim popratnim objašnjenjima. Tko prihvati ‘jednostavni’ osobni bankrot, dužan je sastaviti i Fini dostaviti popis svoje imovine, iz koje će se eventualno naplaćivati dugovi. Stanovi su izuzeti od prodaje i oni neće na bubanj, ali sva ostala unovčiva imovina dužnika hoće ako joj ukupna vrijednost premašuje 10 tisuća kuna.

Zakonodavac je predvidio dva moguća ishoda jednostavnog osobnog bankrota – tamo gdje sud procijeni da je vrijednost imovine koja se može unovčiti manja od 10 tisuća kuna otvorit će i zatvoriti stečaj i priča je za te dužnike završena. Onima čija je unovčiva imovina veća od 10 tisuća kuna dodijelit će se skrbnik koji će krenuti u rasprodaju imovine i vraćanje duga.

Pokretnine i prava koja se ne prodaju u roku od godine dana smatrat će se neunovčivom imovinom i ostaju dužniku, te se i u tom slučaju stečaj privodi kraju. Kreće li masovna rasprodaja polovnih hladnjaka, dotrajalog namještaja i automobila, utvrdit će sudovi na temelju popisa imovine koji će građani sami sastaviti. Predaju li dužnici neistinit ili nepotpun popis, teretit će ih se za davanje lažnoga iskaza. Zakon navodi da se duga do 20.000 kuna može riješiti samo ‘pošteni potrošač’, no ne postoji definicija poštenja, nego će ga, u slučaju spora, na osnovu njegova ponašanja odrediti sud.

Za prvih 10 tisuća dužnika koji udovoljavaju kriterijima za pokretanje postupka Fina je poslala pozive 10. siječnja, a Ministarstvo pravosuđa napominje da će svaki sljedeći dan slati po 10.000 poziva dok ne obavijesti svih stotinjak tisuća građana koji zadovoljavaju kriterije za ubrzani bankrot.

Bez obzira na to što se radi o mjeri koja je u potrošačevu interesu, svaki potrošač može se izjasniti kako ne želi da se u odnosu na njega provodi postupak. Ako se ne izjasne, smatrat će se da su suglasni s provođenjem postupka, ali i dalje imaju mogućnost obavijestiti sud ako ne žele da se u odnosu na njih postupak provodi. U tom slučaju potrošač i dalje ostaje blokiran. – napominje Ministarstvo pravosuđa.

Za provedbu jednostavnog bankrota nadležni su općinski sudovi, koji će preko e-oglasnih ploča sudova objavljivati pozive vjerovnicima dužnika da ospore dostavljeni popis imovine te obavijeste sud o imovini koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da se otvori bankrot. Sud također utvrđuje vrijednost imovine dužnika te njegovo ponašanje u posljednje tri godine.

Piše: Ljubica Gatarić/VL

TJEDNO IZVIJEŠĆE: 182 vozača kažnjena zbog prebrze vožnje…

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je sedam prometnih nesreća u kojima je jedna osoba teže, a jedna lakše ozlijeđena. S materijalnom štetom zabilježeno je pet prometnih nesreća. – stoji u priopćenju Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 396 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“.

182 osobe sankcionirane su zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 39 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 8 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Od ostalih prekršaja izdvajamo 63 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

Vozači oprez, tijekom noći i jutra moguća je poledica na cestama!

Na području doline Neretve kolnici su mokri, a tijekom noći i ranoga jutra temperatura zraka će biti stupanj-dva u minusu. Trenutno je oko 2 °C.

Stoga, vozači oprez jer se staraju vremenski uvjeti idealni za poledicu na kolnicima!

Izvanredna konferencija za medije povodom tragedije u HE Dubrovnik

Povodom požara koji je u četvrtak, 10. siječnja ove godine izbio u Hidroelektrani Dubrovnik i tragičnom stradavanju trojice djelatnika Hidroelektrane, danas je u PU dubrovačko-neretvanskoj održana izvanredna konferencija za novinare na kojoj su govorili županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović, pročelnik stanice Dubrovnik GSS-a i načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević koji su uvodno obiteljima, prijateljima i kolegama nastradalih izrazili sućut.

Načelnik Policijske uprave kazao je kako je jučerašnjim pronalaskom tijela trećeg nestalog djelatnika Hidroelektrane okončana četverodnevna intenzivna potraga za trojicom djelatnika koji su stradali u požaru Hidroelektrane. Zahvalio se svim kolegama i djelatnicima drugih žurnih službi koje su sudjelovali u potrazi, prije svega vatrogascima, GSS-u, roniocima iz svih klubova koji djeluju na području naše Županije, djelatnicima Hidroelektrane koji su pružili svu logističku podršku, Županiji dubrovačko-neretvanskoj, Zavodu za javno zdravstvo, ali i brojnim građanima, rodbini i prijateljima nastradalih koji su sudjelovali u potrazi i na taj način nam značajno pomogli. Potraga se vršila s mora, ispod mora, kopna i iz zraka, a uključena je bila specijalna policija, interventna jedinica, pomorska policija sa svojim plovilima, plovilo obalne slaže, dronovi, i sva raspoloživa oprema kojim se pretraživalo šire morsko i kopneno područje Županije. Tijelo trećeg unesrećenog pronađeno je u uskoj, sporednoj cijevi glavnog odvodnog kanala kojoj se moglo pristupiti tek nakon jučerašnjeg ispumpavanja.  Na kraju je kazao da je očevid mjesta događaja dovršen i nakon provedenog vještačenja nalaz će biti upućen Općinskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku koje je rukovodilo očevidom.

Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović je pojasnio vatrogasnu intervenciju koja je bila iznimno teška zbog velike količine dima koji je, uslijed požara, nastao u tunelu. Podijeljeni u tri ekipe, fokus djelovanja bio je gašenje izvora požara, traženje unesrećenih i ventiliranje postrojenja. Koristeći svu raspoloživu ljudsku i tehničku opremu požar je brzo ugašen, a sve vatrogasne snage potom su se usmjerile na pretraživanje mora i kopna s ciljem pronalaska nestalih djelatnika. Potraga je trajala danonoćno i završila je na najtragičniji način, smrću trojice djelatnika Hidroelektrane.

U svom izlaganju pročelnik Begić je kazao da se GSS-a stavio policiji na raspolaganje čim su saznali za događaj. Potražni timovi sa psima krenuli su s pretragom u ranim jutarnjim satima u petak, a osim kopna pretraživali su se i otoci kao i širi akvatorij župskog i cavtatskog zaljeva. Na kraju je pohvalio suradnju s policijom i vatrogascima koja se u ovom tragičnom događaju pokazala izvrsnom.

Ministarstvo otkrilo djelatnicu s lažnom diplomom, Divjak naredila provjeru 90.000 diploma

Ministarstvo znanosti i obrazovanja otkrilo je osobu s krivotvorenom diplomom Sveučilišta u zagrebu. Otkrivena osoba je iz redova samog Ministarstva, a zbog tog otkrića, diplome oko 90 tisuća zaposlenih u sustavu obrazovanja i znanosti idu na izvanrednu provjeru vjerodostojnosti.

Kako doznaje Jutarnji list, riječ je o ženskoj osobi s lažnom diplomom Hrvatskih studija, koja u Ministarstvu radi već godinama na administrativnim poslovima, a posao je dobila kroz mjeru stručnog osposobljavanja te preko projekta na kojem je radila preko ugovora o djelu, da bi sredinom studenoga 2018. dobila ugovor na određeno vrijeme u Ministarstvu putem javnog natječaja.

Otprilike mjesec i pol dana nakon sklapanja ugovora o radu, Ministarstvo dobiva potvrdu s Hrvatskih studija da je diploma dotične ženske osobe lažna te sve prijavljuje policiji. Postupak provjere vjerodostojnostzi diplome uobičajena je praksa prilikom zapošaljavanja u državnoj službi od 2017. godine.

O svemu je obaviješteno i Ministarstvo uprave te zavod za zapošljavanje. Iz MZO-a za Jutarnji tvrde da im se takvo što nikad dosad nije dogodilo te da je dotična osoba dobila otkaz u Mnistarstvu. Neslužbeno doznaju i da je diploma bila nevješto krivotvorena, neautentičnog izgleda i potpisa.

S tim u vezi, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak naredila je provjeru svih zaposlenika u sustavu obrazovanja i znanosti, od osnovnih i srednjih škola, preko agencija pa do visokoobrazovnih i znanstvenih ustanova.

Velika promjena od travnja: turistički inspektori ponovno smiju ući u ilegalni ‘zimmer frei’

Od travnja ove godine, hotelijerima, iznajmljivačima obiteljskog smještaja i ugostiteljima više neće na vrata kucati osam-devet različitih inspektora koji kontroliraju svaki svoj dio poslovanja.
Glavninu kontrola obavljat će turistički i tržišni inspektori te, naravno, sanitarni, a svi u okviru novog Državnog inspektorata. Tako će turistički inspektori od 1. travnja kontrolirati ponovno neregistrirano obavljanje ugostiteljske djelatnosti i neregistrirano pružanje ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu, što je do sada bila nadležnost Carinske uprave Ministarstva financija.

Isto tako, turistički će inspektori u novom Državnom inspektoratu, baš kao i desetljećima ranije, kontrolirati opet prijavu i odjavu boravka turista, obračun, naplatu i uplatu turističke pristojbe, što je isto proteklih godina radila Carinska uprava. Iako detalja organizacijskog ustroja budućeg Državnog inspektorata još nema, neslužbeno doznajemo kako bi inspektori Carinske uprave trebali prijeći u Turističku inspekciju.

Niz manjkavosti

Time će se, točno pet godina nakon što je u Vladi Zorana Milanovića 2014. godine rasformiran tadašnji Državni inspektorat, priča vratiti na početak odakle je krenula. Većina ugostitelja i turističkih radnika, ali i hotelijera i agencija, pozdravlja takvu ponovnu organizaciju inspektorske službe koja je, tvrde, puno bolje funkcionirala u okviru Državnog inspektorata nego podijeljena u čak 17 različitih inspekcija raspoređenih u pojedinim ministarstvima.

Godine rada u takvoj organizaciji inspekcija unutar ministarstava pokazale su niz manjkavosti, pa donošenjem Zakona o Državnom inspektoratu Vlada želi smanjiti inspekcijski pritisak prema poduzetnicima, kazao je u obrazloženju takve odluke ministar gospodarstva Darko Horvat. Najavljeno je također da će nova represivna metodologija biti puno manja, ići će se na rješavanje nedostataka u tijeku nadzora bez pokretanja prekršajnog postupka. Inspektor tako neće poduzimati propisane prekršajne mjere kod lakših prekršaja ako nadzirane pravne ili fizičke osobe uklone nepravilnosti tijekom inspekcijskog nadzora ili do donošenja rješenja, ili ako se obvežu da će nepravilnosti ukloniti u određenom roku.

Kako se ugostiteljsko-turistička djelatnost zahuktala u proteklih pet godina, otkad je višestruko narastao broj objekata koje valja kontrolirati, a Uskrs ove godine 21. travnja označava početak pune sezone, pitali smo u Ministarstvu turizma kako će biti organizirana Turistička inspekcija, koja upravo tada ima najviše posla.

Rok od 60 dana

– Samostalni sektor turističke inspekcije će do 1. travnja 2019. godine, kada stupa na snagu Zakon o Državnom inspektoratu, funkcionirati kao i do sada, kao unutarnja jedinica Ministarstva turizma. Do tada će inspektori obavljati nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se uređuju način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe obavljaju ugostiteljsku djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu.

Propisano je da će Vlada RH u roku od 60 dana donijeti uredbu o unutarnjem ustroju Državnog inspektorata, kojom će se, među ostalim, utvrditi okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika. Novi Zakon o Državnom inspektoratu propisao je da inspekcijske poslove u području ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanju usluga u turizmu i turističke pristojbe obavlja Turistička inspekcija. Isto tako, ubuduće će turistički inspektori kontrolirati neregistrirano obavljanje ugostiteljske djelatnosti, neregistrirano pružanje ugostiteljskih usluga te neregistrirano pružanje usluga u turizmu – najavili su iz Ministarstva turizma.

Tako se apsurdna situacija u kojoj su do sada turistički inspektori kontrolirali samo legalne objekte i djelatnosti iz oblasti ugostiteljstva i turizma, a Carina one ilegalne, više neće ponavljati. Primjera radi, do sada je turistički inspektor u kontroli iznajmljivača i hotelijera provjeravao knjigu gostiju, ali bi carinski inspektor morao kontrolirati prijavu i odjavu tih istih gostiju, što je bilo besmisleno i nepotrebno, slažu se i inspektori i turistički radnici. Turistički inspektori nisu ni smjeli ući u ilegalni i neregistrirani smještaj, nego je to bio posao carinskih inspektora. Prema dostupnim podacima, trenutačno su zaposlena 1462 inspektora u 17 inspekcija i oni bi se trebali naći u jedinstvenom Državnom inspektoratu. Vrijedi napomenuti i kako se u Državnom inspektoratu prije pet godina, kada je bio rasformiran, nalazilo oko 800 inspektora, pa su novim ustrojem po ministarstvima “nabujali” na gotovo dvostruko veći broj.

Rascjepkane službe

Za sada se zna da su državnim proračunom planirana sredstva za preuzimanje 1462 službenika, koja su procijenjena na 337,5 milijuna kuna u 2019. Ujedinjavanjem 17 rascjepkanih inspekcijskih službi koje sada djeluju u sastavu osam ministarstva u Državni inspektorat trebale bi se ispraviti dosadašnje nelogičnosti u radu inspektora.

Tko što preuzima

Tržišnu i rudarsku inspekciju, inspekciju opreme pod tlakom te inspekciju gospodarenja otrovnim kemikalijama, Državni inspektorat preuzima od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, sanitarnu inspekciju od Ministarstva zdravstva, veterinarsku, poljoprivrednu, lovnu, šumarsku te fitosanitarnu inspekciju od Ministarstva poljoprivrede, turističku inspekciju od Ministarstva turizma, energetsku inspekciju, inspekciju zaštite okoliša, inspekciju zaštite prirode te vodopravnu inspekciju od Ministarstva zaštite okoliša i energetike, inspekciju rada od Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, a građevinsku inspekciju od Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Piše Ružica Mikačić /SD

Liječnička komora: Naš nadzor je napravljen prema svim pravilima struke

Hrvatska liječnička komora Indexu je poslala reagiranje koje objavljujemo u cijelosti. U reagiranju tvrde da Index iznosi neistine kad pita koga se štiti njihovim nalazom o smrti dječaka u Metkoviću te da su sve učinili po pravilima struke.

Pročitajte njihovo reagiranje.

“Nadzor je proveden po pravilima struke”

Htjela bi vam skrenuti pozornost na nekoliko netočnosti u tekstu koji je Index.hr objavio 12. siječnja 2019. pod naslovom – Nalaz Komore o smrti Gabrijela ne spominje ključan događaj: “Koga se štiti?”.

I ovim putem odgovorno tvrdimo da je mišljenje Komisije HLK-a koja je provela nadzor nad radom liječnika koji su zbrinjavali pacijenta G.B. iz Metkovića pripremano i pisano prema svim pravilima struke i sačinjeno na temelju obavljenog nadzora i iskaza nadziranih liječnika.

O tvrdnji iz Vašeg teksta da „Komora nadzorom nije utvrdila propust kod medicinske sestre…“podsjećamo Vas na zakonske ovlasti HLK-a po kojima Komora, a u ovom slučaju Komisija za stručni nadzor ima ovlasti nadziranja isključivo liječnika, dok za druge medicinske djelatnike, pa tako ni medicinske sestre te ovlasti nema.  

Članovi Komisije odgovorno su i temeljito proveli nadzor, uzeli izjave od svih liječnika koji su medicinski zbrinjavali dječaka te na koncu izradili mišljenje koje je utemeljeno na dokazima iz liječničke dokumentacije i iskazima tih liječnika.

Iz svega navedenog proizlazi da prvo naslovom „Nalaz Komore o smrti Gabrijela ne spominje ključan događaj: “Koga se štiti?”, a onda i tvrdnjama u tekstu o nenadziranju medicinske sestre, pišete neistine na temelju kojih dalje u tekstu to dopuštate i svom sugovorniku te ne ograđujući se, prenosite neistinite i tendenciozne zaključke i ocjene, a što je suprotno Zakonu o medijima.

Naše mišljenje ne utvrđuje ničiju krivnju

Ponovo vam skrećemo pozornost na pravne propise koji reguliraju javne ovlasti HLK-a isključivo nad radom liječnika. Isto tako da mišljenje Komisije o stručnom nadzoru rada liječnika u Metkoviću nije ni optužnica ni presuda. To mišljenje ne utvrđuje liječničku krivnju niti je stupnjuje (kako se to ocjenjuje i tvrdi u vašem tekstu), ono ne utvrđuje kazneno djelo nesavjesnog liječenja jer je to zadaća Državnog odvjetništva i suda, te nije u nadležnosti Komore.

Kod troje nadziranih liječnika utvrđeni su propusti (Vi u tekstu iznosite ime samo jedne liječnice među njima) dok krivnja i druge konstatacije, pogotovo stupnjevanje nečijeg propusta (što u tekstu također netočno zaključuje) nije sadržano u mišljenju Komisije već su, kako smo već naveli „činjenično utvrđeni propusti“.

Zbog istinitog izvještavanja o radu HLK, nadamo se da će te ove činjenice uzeti u obzir i u razgovoru sa svojim sugovornicima i u pisanju tekstova o ovoj temi koje potpisujete te očekujemo da ćete objektivnosti radi i u dobroj vjeri objaviti ovo reagiranje.

HLK čvrsto stoji iza mišljenja i nalaza Komisije koja je provela izvanredni stručni nadzor nad radom liječnika koji su zdravstveno zbrinjavali dječaka G.B iz Metkovića.

Komora neće dopustiti hajku koja se pokreće prema njoj i liječnicima.

S poštovanjem

Smiljana Škugor-Hrnčević, glasnogovornica HLK

Komora sestara napravit će svoj nadzor

Spomenimo kako je Hrvatska komora medicinskih sestara jučer priopćila da je od ravnatelja metkovskog Doma zdravlja tražila očitovanje i dokaze o postupanju medicinske sestre u Pedijatrijskoj ambulanti u Metkoviću, vezano za tragičnu smrt devetogodišnjeg dječaka. Komora je u četvrtak od ravnatelja Doma zdravlja Metković zatražila podatke o imenu i prezimenu medicinske sestre iz pedijatrijske ambulante koja se spominje u slučaju tragične smrti dječaka iz Metkovića. Do petka navečer HKMS od ravnatelja nije dobila taj podatak.

“Nakon što je Index objavio cijeli dokument Stručnog mišljenja Hrvatske liječničke komore s imenima svih zdravstvenih djelatnika, Hrvatska komora medicinskih sestara će od spomenute medicinske sestre tražiti očitovanje i dokaze o njezinom postupanju. Zatim će stručna tijela komore donijeti odluku o daljnjem postupanju”, stajalo je u priopćenju.

Laura Ćulum brončana na međunarodnom turniru Grand Prix Croatia

Karate klub Metković nastupio je s tri natjecatelja na Grand Prix Croatia u Samoboru na jednom od najjačih međunarodnih klupskih turnira u Europi na kojem je nastupilo 1623 natjecatelja iz 213 klubova iz 23 zemlje. To je bio zadnji kontrolni turnir za većinu zemalja pred Europsko karate prvenstvo koje se ove godine održava u Danskoj.

U mlađim kadetkinjama u najtežoj težinskoj kategoriji +55 kg nastupilo je 20 natjecateljica, među kojima su bile dvije natjecateljice Karate kluba Metković Laura Ćulum i Lucija Utovac, reprezentativke Hrvatske i nositeljice dviju medalje, srebra i bronce sa Prvenstava Balkana.

Laura Ćulum brončana

Laura Ćulum je prvo kolo bila slobodna, dok u drugom pobjeđuje Larin Azbu predstavnicu Izraelskog karate saveza sa 4:0, u trećem kolu također pobjeđuje Hanu Pavšić iz KK.Kolektor Idrija iz Slovenije sa 6:1, da bi u četvrtom kolu izgubila 1:0 od Sare Tomić iz KK.Bushido iz Hrvatske. Sara ulazi u finale i povlači Lauru u repasaž za brončanu medalju, gdje Laura čeka pobjednicu prvog kola repasaža, te u drugom odlučujućem kolu pobjeđuje Sumeu Bašić iz Karate kluba Regeneracija iz BiH sa 4:0 i osvaja brončanu medalju.

Lucija Utovac, u istoj kategoriji prvo kolo je bila slobodna, drugo kolo pobjeđuje 1:0 Yuliu Melnykiovu iz Ukrajinskog karate saveza, ali u trećem kolu gubi od Nine Lukende iz KK.Bushido Zagreb sa tijesnih 1:0, a pošto Nina ulazi u finale gdje je i osvojila prvo mjesto, povlači Luciju u repasaž za broncu, Lucija u repasažu u prvom kolu pobjeđuje Slovenku Ajdu Stučin sa 10:0, ali u drugom odlučujućem kolu za brončanu medalju ostaje nerješeno 0:0 i nažalost gubi na izglašavanju 5 sudaca i osvaja 5 mjesto ( 4 mjesto u karateu ne postoji)

Nastupio je i Duje Mihaljević u učenicima, gdje u prvom kolu ostaje neriješeno rezultatom 3:3 sa Ahmedom Jusufbegovićem iz KK.Samuraj iz BiH, ali zbog prednosti Ahmedovog prvog boda gubi borbu, Ahmed prolazi do polufinala ali nažalost nije ušao u finale, zbog čega Duje ostaje bez medalje. Dujin nastup u mlađim kadetima zaustavio je Izraelac Ronen Aminof, koji se poslije nije plasirao u finale.

Početak sezone 2019. je uspješno počeo za Karate klub Metković osvajanjem ovako jake medalje, pa se nadamo da će natjecatelji Metkovića ponoviti uspjeh iz 2018. kada su osvojili 6 državnih i dvije medalje sa Prvenstva Balkana.

PROSVJED POTPORE | GI ‘Sinovi i kćeri Neretve’ obznanila svoje zahtjeve

Građanska inicijativa Sinovi i kćeri Neretve obzanili su svoje zahtjeve koje će iznijeti na današnjem prosvejedu potpore liječnici Kseniji Kaleb koji će se održati kod Doma zdravlj Metković u vremenu od 16 do17:30. Prenosimo ga u cijelosti:

Poštovani građani RH, došlo je dan kad trebamo stat jedni uz druge!

Koristimo ovu priliku da vam prezentirano zahtjeve GI ‘Sinovi i kćeri Neretve’

1.Ovim prosvjednim skupom dajemo bezrezervnu podršku dr. Kseniji Kaleb, svim doktorima i medicinskom osoblju koji svjesno i na odgovoran način rade svoj posao.

2.Pozivamo na odgovornost kompletni zdravstveni sustav koji nije omogućio adekvatnu med.opremu i opremljene ordinacije.

3.Pozivamo na odgovornost Hitni med.prijem Metković koji su svojim nečinjenjem i postupanjem doveli do ovakve situacije..

4.Tražimo hitan radni sastanak u gradu Metkoviću: Ministra zdravstva, Župana Du.Neretvanske,žup.pročelnika za zdravstvo,ravnatelje HMP I Doma zdravlja, gradonačelnike (Metkovića, Opuzena, Ploča).
Da hitno nađu rješenja i pozivamo ih na odgovornost da ovu situaciju,naslonjenu na zdravstveni sustav svate ozbiljno i odgovorno!!

Tema sastanka:

  1. Krajnji rok za izgradnju dnevne bolnice Metković.

2. Izjašnjavanje svih prisutnih dali je D.Neretve potrebna opća bolnica..

3. Ustrojstvo postojećih zdravstvenih ustanova da rade 24sata,7dana u tjednu.

4. Stupanje na snagu po HITNOM postupku pravilnika o upotrebi crp analizatora..

5. Ustrojstvo med.helikopterske službe Metković.

6. Pronalazak med.kadra koji nedostaje u D.Neretve.

7. Konferencija za medije kako bi nam predstavili do njeta rješenja i modele te da se pojedinačno izjasne dali je D.Neretve potrebna opća bolnica.

Poštovani građani doline Neretve, od vas tražimo bezrezervnu podršku kako bi učinili život sigurnim u našoj dolini. Nažalost, ujedinila nas je tragedija i nepravda prema našoj doktorici Kseniji Kaleb koja je odgovorno radila svoj posao.

Došli smo u situaciju da se bezrezervno zauzmemo za rješavanje problema u našem rodnom kraju i na taj način osiguramo sigurnost svojim obiteljima i profesionalnom kadru koji odgovorno radi svoj posao. Stoga ovim putem pozivamo stanovnike Metkovića, Opuzena, Ploča i okolice da se zauzmu za svoje obitelji i podrže svojim prisustvom zakazani prosvjed kako bi napokon dobili ustavom RH zajamčenu medicinsku sigurnost, kako naših obitelji tako i medicinsko osoblja koje odgovorno po Hipokratovoj zakletvi odgovorno radi svoj posao..

Koristimo ovu priliku da pozovemo sve doktore, medicinsko osoblje da beskompromisno stanu uz naše zahtjeve za bolje sutra.

Dragi Gabrijele, obećavamo ti da nećemo stati u traženju rješenja i odgovora zašto se ovo moralo dogoditi. Stoga ovim putem dajemo razuman rok odgovornima od 10 dana da dogovore radni sastanak u Metkoviću i ponude konkretna rješenja. Obećali smo da nećemo odustati i vraćamo se jer nismo dobili odgovore.

Ovim putem poručujemo odgovornim da skupe glave i dođu u Metković s konkretnim rješenjima te im obećavamo, ukoliko nas opet budu ignorirali i izigravali da ćemo poduzeti radikalne korake da se više nikada ne ponovi slučaj Gabrijel, Ema i mnogi.

Za našeg prvaka, obećavamo…

GI Sinovi i kćeri Neretve

Zadnje objavljeno