-

Sljedeća dva dana će biti vrlo vruće – u Neretvanskoj dolini će temperatura prelaziti 30 °C

– Na Jadranu sljedećih dana pretežno sunčano i vrlo toplo. Mala vjerojatnost za pljuskove postoji u subotu u Dalmaciji. I u unutrašnjosti će u utorak i srijedu biti sunčanije i toplije, premda i dalje ne potpuno stabilno vrijeme, posebice ne u gorju. Još nestabilnije će biti od četvrtka pa za pouzdaniju prognozu za vikend još valja pričekati. – sažeta je tjedna prognoza koju je za HRT pripremila Dunja Plačko-Vršnak (DHMZ).

Prema trodnevnoj prognozi DHMZ-a za Metković, u srijedu i četvrtak će biti vrlo vruće, najviša dnevna temperatura će prelaziti 30 °C. Bit će sunčano s razdobljima umjerene naoblake i puhat će uglavnom slaba do umjerena bura.

U talijanskoj luci Gioia Tauro pronađen brodski kontejner s 1,1 tonom kokaina. Iskrcaj je trebao biti u Pločama?

U talijanskoj luci Gioia Tauro u regiji Kalabrija na jugu Italije pronađen je brodski kontejner s više od 1,1 tone kokaina. Kokain je pronađeno među kutijama banana pohranjenih u kontejneru iz Ekvadora, piše la Repubblica.

Teret su presreli istražitelji Financijske policije i službenici Carinske agencije za borbu protiv prijevara koji su identificirali sumnjivi kontejner među više od 2100 kontejnera koji su bili u tranzitu iz Latinske Amerike. Prema onome što je proizašlo iz prvih provjera, kokain je vrlo čiste kvalitete, koji se prije stavljanja na tržište mogao smanjiti do 4 puta, za približno vrijednost od oko 225 milijuna eura.

Prema informacijama bliskim istrazi, kokain je namijenjen balkanskom tržištu te se još utvrđuje je li trebao biti iskrcan u Pločama ili albanskom Draču.

Iz izvora bliskih istrazi, Dubrovački vjesnik doznaje kako je kokain svakako trebao ići preko Hrvatske, a istraga će pokazati je li trebao biti iskrcan u Pločama ili je kamionima trebao proći preko našeg teritorija, a biti iskrcan s broda u Draču.

Odnedavno su uvedene posebne kontrole za sve kontejnere koji iz Južne Amerike dolaze u luke koje su glavni kontejnerski terminali u EU, a to su: Valencija, Livorno, Gioia Tauro i Pirej.

Jak potres, magnitude 4.7, pogodio je jutros šire područje Šibenika

Jutros u 5 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su jak potres s epicentrom oko 13 km jugoistočno od Šibenika, kod mjesta Vrpolje. Potres se osjetio od Senja do Dubrovnika.

Magnituda potresa iznosila je 4.7 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VI stupnja EMS ljestvice, piše Seizmološka služba RH.

Građani na društvenim mrežama pišu da se osjetio jači potres koji je duže trajao. Za sada nema vijesti o oštećenjima.

– Imali smo jako puno poziva. Ljudi zovu prestrašeni, pitaju nas što je bilo, neki su mislili da je eksplozija zbog jake tutnjave, neki su zbunjeni. Uglavnom, za sada nemamo prijavljenih značajnijih šteta, imamo informaciju da je u Vrpolju u kuće dvorište pao komad stijene koja se odlomila i udarila u automobil, ali nitko nije ozlijeđen, kazali su za SibenikIN u Centru 112.

Metkovac Mario Bjeliš s Alpla HC Hard osvojio naslov prvaka Austrije

Trener Mario Bijeliš je sa svojim Alpla HC Hard postao prvak Austrije, pobijedili su večeras u Beču u uzvratnoj finalnoj utakmici favorizirani HC Fivers WAT 27:29 (15:11).

U prvoj finalnoj utakmici Alpla HC Hard je savladala Fivers 28:27, i to u posljednjoj sekundi susreta.

Crveni đavoli iz jezera Constance su tako osvojili svoj sedmi naslov prvaka Austrije nakon četverogodišnje stanke.

Prema pisanju Kronen Zeitunga, usprkos naslovu Mario Bjeliš je na odlasku iz ovoga trofejnoga austrijskoga kluba.

Foto: Alpla HC Hard

HRT: Neretvanski krumpir na udaru uvoznog iz Egipta

Zbog plodne zemlje, obilja vode i blage mediteranske klime Neretvanska dolina je pogodna za proizvodnju mnogih poljoprivrednih kultura. Mladi krumpir, koji se za tržište počeo uzgajati posljednjih godina, među prvima u Hrvatskoj dolazi na tržište. No ove godine konkurencija mu je onaj uvezen iz Egipta, premda se svježina i kvaliteta ne mogu uspoređivati, piše HRT.

Iza posebno izrađenog pluga iz plodnog humusa na površinu izlaze mladi krumpiri. Na zemlji crnici izgledaju kao biseri, baš u skladu s nazivom sorte – la perla.

– Proizvođači su s njom jako zadovoljni zato što je visoko prinosna, odlične kvalitete i izvrsnog okusa za jelo – tvrdi agronom Robert Doko.

Mladi krumpir u Neretvanskoj dolini zasađen je na 35 hektara, a očekivani je prinos od 800 do tisuću tona. Ozbiljnija proizvodnja za tržište počela je prije sedam godina, i to na površinama gdje se uzgajala ponajprije mrkva i malo manje drugo povrće na otvorenom.

– Zadnjih godina zbog konkurencije i lošeg stanja na tržištu su odustali od tih kultura i pomalo su se okrenuli prema proizvodnji mladog krumpira. Ono što je važno reći da na tom području imamo izuzetnu kvalitetu mladoga krumpira, sadimo visokoprinosne nove sorte, najnovije selekcije izvrsnog okusa za jelo i to je već prepoznato na ovom užem području tržišta. Očekujemo u budućnosti da bi se to moglo i proširiti i da s našim mladim krumpirom izađemo ozbiljnije na tržište – kaže Doko.

Sadnja krumpira počela je sredinom veljače i trebao je prispjeti malo ranije, ali hladni travanj usporio je vegetaciju. Slatke brige vađenja krumpira zasjenjuju problemi u prodaji. A to se ponajviše odnosi na otkupnu cijenu, koja je već na početku niža od prošlogodišnjeg prosjeka.

– Lani je bilo tri kune malo i više, ali tri kune. Meni je bio prosjek isto u Jesenskoj tri kune, a drugi nitko nije uzimao. Tek su kasnije počeli otkupni centri, ne znam Konzum, NTL, Filip. Filip uzima za hotele, ali hoteli nisu radili – kaže Nedjeljko Galov, Badžula.

Mario Galov iz Metkovića misli da je krivac uvoz. Uvezli su, kaže, dosta krumpira i sada se ne zna što će biti s domaćim.

– Ali trebalo bi to da krene, ja bih trebao vaditi za dan-dva, ne može više čekati u zemlji – kaže.

– Nisam protiv uvoza, ali previše ga ima, neka bude bar malo reguliran – kaže Josip Bokan iz Metkovića.

Najviše mladog krumpira na policama hrvatskih trgovina uvezeno je iz Egipta. Ipak, proizvođači se nadaju da će ubrzo njegovo mjesto zauzeti domaći.

– Odgovorno tvrdim da taj mladi krumpir se ne može mjeriti s kvalitetom našega domaćega, posebno iz razloga što je naš krumpir kojega danas vadimo, sutra na tržištu svjež, odlične kvalitete, a onaj iz Egipta se brodovima dovozi i njegova manipulacija traje dugo dok dođe na tržište. Svi znamo da mladi krumpir ne može dugo trajati, ne trpi dugi prijevoz – naglašava Doko.

Krumpir je zahtjevna kultura koja traži mnogo ljudskog rada, osobito se to odnosi na proizvodnju mladog krumpira u kojoj se većina posla obavlja ručno. Ipak, kad se sve proda, po svima prihvatljivoj cijeni, mukotrpan rad brzo se zaboravi.

Autor: Pero Štrbe / HRT
Foto: Plodovi zemlje / HRT

Zadnji brod s dijelovima za Pelješki most sutra stiže u luku Ploče

Dolazak broda Development Way koji dovozi zadnja 24 segmenta čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most očekuje se u luci Ploče sutra popodne oko 15 sati. To je informacija od jutros China Road and Bridge Corporationa (CRBC), tvrtke koja gradi most, a koju su nam prenijeli iz Hrvatskih cesta, piše Večernji list.

Development Way plovi pod panamskom zastavom i krenuo je iz Nantonga put gradilišta Pelješkog mosta prije više od mjesec dana, no očito je zbog loših vremenskih uvjeta taj put trajao dulje nego za prijašnjih isporuka dijelova za Pelješki mosti iz Kine kada su brodovi putovali do Hrvatske kraće od mjesec dana.

Portal morski.hr je jučer objavio informaciju da Development Way već dva dana pluta u Otrantskim vratima, odnosno na ulazu u Jadransko more. Njegovu poziciju moguće je vidjeti na stranici VesselFinder.com, a kao razlog njegova dvodnevnog plutanja nasred pučine navodi se ograničena upravljivost brodom, što znači da je u kvaru, zaključili su na tom specijaliziranom portalu za pomorski promet.

No u Hrvatskim cestama kazali su nam da im njihovi kineski partneri u gradnji Pelješkog mosta nisu prijavili nikakve probleme oko prijevoza zadnja 24 segmenata na gradilište u Malostonskom zaljevu. Ukupno je dosad u dosadašnje četiri isporuke u Hrvatsku iz kineskih pogona dovezen 141 od ukupno 165 segmenata koji će biti ugrađeni u Pelješki most.

Foto: Ilustracija

Od ponoći poskupljuju sva goriva

Od ponoći nas na benzinskim crpkama čekaju nove cijene goriva. Kako javlja stranica cijenegoriva.info, poskupljuju sva goriva.

Spremnik od 50 litara benzina tako bi trebao poskupjeti za 5 kuna. Isti takav spremnik dizela trebao bi biti skuplji za 7 kuna. To znači da bi Eurosuper 95 od ponoći trebao biti skuplji za 10 lipa, a Eurodizel za 14 lipa.

Prosječni spremnik LPG-a trebao bi poskupjeti 2 kune.

Zaklada Otac Ante Gabrić moli za pomoć za misijama u Indiji koje je pogodio jaki ciklon

Indiju i misijske postaje našeg oca Ante Gabrića nedavno je pogodio jaki cikon pa je Zaklada Otac Ante Gabrić uputila apel za pomoć tim područjima. Njihov apel prenosimo u cijelosti.

– Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće…

Snažan ciklon Yash 26.5 uništio je mnoga sela Zapadnoga Bengala pa tako i misije našega o. Ante Gabrića. Neka od sela potpuno su stradala, obitelji su ostale bez kuća, hrane, pitke vode, struje. Obale i nasipi rijeke Ganges i Bengalskoga zaljeva na pojedinim mjestima su potpuno uništeni. Situacija je vrlo teška. Lokalni svećenici s kojima smo u kontaktu mole za pomoć. Zaklada Otac Ante Gabrić uključuje se u ovu akciju kupovinom hrane za ugrožena područja.

Svi koji žele pomoći misijama oca Ante Gabrića i uključiti se u ovu akciju svoje donacije mogu uplatiti na račun:

Zaklada Otac Ante Gabrić

IBAN: HR3023600001102903410
Opis: donacija – Ciklon

Za donacije iz inozemstva:

SWIFT/BIC: ZABAHR2X
N: HR3023600001102903410
Opis: donacija – Ciklon“

OBAVIJEST Sutra bez vode dio Splitske i Ulica kneza Domagoja koja će biti i zatvorena za promet

Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u Ulici kneza Domagoja i dijelu Splitske ulice (od križanja s Ulicom I. Gundulića do križanja s Ulicom J. Gotovca), da će sutra, 8. lipnja, od 10 do 13 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži. U istom vremenskom razdoblju Ulica kneza Domagoja će biti zatvorena za promet.

Korisnici se mole za razumijevanje.

Studenti iz Splita posjetili Dolinu Neretve i mjerne postaje u sklopu projekta MoST

Dolina Neretve jedno je od pilot područja projekta MoST u sklopu kojeg se provode mjerenja saliniteta kako bi se smanjio negativan učinak prodora slane vode i zaštitila poljoprivredna proizvodnja i okoliš.

DUNEA je, uz Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Hrvatske vode, jedini hrvatski partner na ovom projektu, te je prošli tjedan ugostila studente s navedenog fakulteta koji su, u sklopu terenske nastave, posjetili dolinu Neretve s ciljem upoznavanja sa upravljanjem sustavom zaštite od štetnog djelovanja voda, sustavom odvodnje i navodnjavanje te obalnom infrastrukturom.

Studenti su posjetili područje Vidrica, Jasenske i samog ušća, gdje su upoznati sa infrastrukturom monitoringa stanja površinskih i podzemnih voda koja je instalirana u sklopu aktivnosti projekta MoST. Predstavnici Regionalne agencije DUNEA su studentima pobliže objasnili funkcioniranje projekta, i aktivnosti za koje je DUNEA kao projektni partner zadužena.

Naime, na temelju laboratorijskih ispitivanja, numeričkog modeliranja i ispitivanja Regionalna agencija DUNEA će izraditi dokument ”Plan prilagodbe od štetnog djelovanja morske vode u obuhvatu donja Neretva“ koji će sadržavati izrađene smjernice za aktivnosti povezane s ublažavanjem prodora slane vode.

Osim upoznavanja sa sustavom monitoringa, studenti su posjetili Crpnu stanicu Modrič, ustave na Maloj Neretvi, nasip Diga, meteorološku postaju Jasenska, podsustav Vidrice te limnigrafsku postaju u Opuzenu uz vodstvo doc.sr.sc. Veljka Srzića (FGAG).

Na projektu, uz navedene hrvatske partnere, sudjeluju i partneri iz Italije: Nacionalno vijeće za istraživanja, Upravno tijelo za sanaciju zemljišta – Adige Euganeo, Regija Veneto te Sveučilištem u Padovi – Odjel za građevinarstvo, okoliš i arhitekturu koja je i nositelj projekta. Projekt vrijedan nešto više od dva i pol milijun eura ugovoren je u sklopu programa Interreg Italy – Croatia 2014. – 2020. uz stopu sufinanciranja bespovratnih sredstava od 85 posto. Proračun Regionalne agencije DUNEA iznosi 120 tisuća eura.

Zadnje objavljeno