-

Uporna Dajana Čotić izborila pravo da bude njegovateljica suprugu s teškim invaliditetom

Dajana Čotić (43) iz Metkovića izborila se za pravo da bude njegovateljica svom suprugu Tončiju (43) lani, no taj status u budućnosti će biti puno lakše dobiti jer se konačno mijenja zakon, piše 24sata.

Ministrica Nada Murganić odlučila je omogućiti da njegovatelji budu bračni i izvanbračni partneri osoba s teškim invaliditetom, kao i druge osobe u kućanstvu koje se brinu o njima. Do sada su taj status mogli dobiti jedino roditelji djece s najtežim invaliditetom.

Dajana je na neki način otvorila put da se taj zakon konačno izmijeni. Ona je svoju borbu s birokracijom, administracijom i zakonima počela još 2013. Sa suprugom je 24 sata na dan. Pomaže mu da se odjene, kupa ga, hrani… Tonči je ovisan o njezinoj pomoći nakon što mu je zbog teške bolesti odstranjena gotovo polovica mozga.

Ljubav za cijeli život

Samo da preživi: Kad je Tonči završio u bolnici u komi, Dajana je zvala doslovno svakih pola sata sa samo jednim pitanjem: Je li živ?

– U prvom srednje Tonči je pobijedio tumor na mozgu, a na tome mjestu okrhnuo se komadić kosti veličine zrna riže. Prije deset godina, 2007., Tonči se počešao po čelu, zagrebavši tu krhotinu. Iz rane je počeo curiti gnoj koji je smrdio. Tako je sve počelo – prisjeća se Dajana.

Tonči Čotić prošao je pravi pakao

Tončiju se oduzeo glas i desna strana tijela. U Splitu je imao dvije operacije na glavi, a Dajana je tad inzististirala da ih prebace u Zagreb. U Klinici “Fran Mihaljević” počela je priprema za treću operaciju. No tad je Tonči pao u komu.

– Tri mjeseca imao je temperaturu 39-40. Gorio je. Kad bih došla, pričala bih mu gdje sam bila, što sam vidjela i kad sam mu rekla da su mi na autu otkazale kočnice, reagirao je. Rekla sam mu da mi stisne ruku jednom za ‘da’, dva puta za ‘ne’.

I tako je počeo oporavak. Onda smo išli u Krapinske toplice na tri mjeseca, a potom u bolnicu Dubrava, gdje je operiran još nekoliko puta. Presađivali su mu mišić iz noge na glavu, kožu s podlaktice. Ubrzo smo opet išli u toplice, pa opet u bolnicu. Liječnici su davali sve od sebe – priča Dajana.

Tužba Ustavnom sudu

Tri godine nakon što su došli kući, odlučila je izboriti se za pravo da mu bude njegovateljica.

– Ni sama više ne znam koliko puta su me odbili. Nisam se predavala. I onda sam na savjet odvjetnice predala tužbu Ustavnom sudu u Splitu. Odlučila sam sve iznijeti u medije. I tu se priča počela odmotavati u našu korist.

Snažna kao bacačica kladiva

Dobila sam status i 2500 kuna za njegu supruga. Mi smo obitelj i sve normalno funkcionira, samo ja, eto, moram trenirati da imam snage dizati ga i nositi. Skoro da sam snažna kao bacačica kladiva – smije se Dajana.

Kasnije je čula da je još jednoj ženi iz Rijeke također uspjelo dobiti status njegovateljice i izuzetno je sretna što će sve žene i drugi članovi obitelji dobiti status koji zaslužuju.

Piše: Tina Jokić/24sata.
Foto: Screenshot

VODOSTAJ Tijekom noći Neretvom je prošao vodni val (196 cm)

Južina, topljenje snijega na hercegovačkim planinama i obilna kiša utjecali su povećanje vodostaja Neretve i njezinih pritoka.

Tako je tijekom noći, točnije u 3:00, u Metkoviću izmjeren vodostaj Neretve od 196 cm, 44 centimetara niže od razine kada se uvodi pripremno stanje (240cm). Jutros u 10:00 je bio 147 cm.

Tijekom popodneva se očekuje novi vodni val jer je u 11 sati na mjernim postajama u Mostaru izmjereno povećanje vodostaja od 15 cm, a u Baćevićima od 12 cm.

Obilna kiša se očekuje i sutra, pa možemo očekivati i više razine vodostaja Neretve. Međutim, nema mjesta panici jer je to još uvijek daleko od 300 cm kada se uvode redovne mjere zaštite od poplave. Veće probleme možemo očekivati od oborinskih voda: poplavljivanje podruma i prometnica.

BOĆANJE | Važna pobjeda Metkovića nad prvoplasiranom Pulom (15:11)

Metkovci su jučer na svom boćalištu došli do vrlo važne pobjede u 11. kolu 1. HBL nad prvoplasiranom Pulom (15:11) koja je došla u pravo vrijeme nakon dva uzastopna poraza od Zrinjevca kod kuće i od Vargona u Rijeci.

Bila je to vrlo zanimljiv utamica. Nakon prvih igara u klasičnim disciplinama rezultat je bio izjednačen (4:4). Metkoivću su bodove donijeli parovi J.Krstičević/M.Dodig i A.Ćorluka/A.Jakić.

I na gumama je rezultat bio izjednačen (5:5). U brzinskom izbijanju Andrija Ćorluka je u zadnjem izbačaju uspio doći do boda (40/45:40/48), Markica Dodig je u preciznom izbijanju nadigrao Barliana (14:7), par L.Gašpar/M.Ćorluka su izvrsno odradili šatafetu u kojoj Luka nije imao ni jedan promašaj.

1.HBL: Metković – Pula, štafeta Luka Gašpar/Mate Ćorluka 52 izbijanja u 5 min., gosti 40… 💪

Gepostet von LIKEmetkovic.hr am Samstag, 2. Februar 2019

Utakmica se rješavala u zadnjim, klasičnim igrama u kojima je Metković upisao 6 bodova, a Pula tek 2 boda. M. Dodig je slavio u pojedinačnom, M. Vidović u bližanju i izbijanju u krug  a J. Krstičević, A. Ćorluka i A. Jakić u trojkama.

Za Pulu je jučer nastupio izvrsni brzinac i svjetski prvak iz 2013. Darijan Živolić.

Bit će ovo zanimljiva utakmica. Metković je na domaćem terenu i željan je ‘osvete’ nakon teškog poraza od Zrinjevca i Vargon. Svi igramo na pobjedu. Naš je cilje u ovoj sezoni biti među prve četiri ekipe koje će na kraju igrati play off kod nas u Puli. Vjerujem da ćemo to uspjeti. – izjavio je za vrijeme utakmice naš najtrofejniji selektor Milan Celija.

Metković je trenutno 6. sa 12 bodova, Pula i dalje prva s 22. Isti broj bodova ima i drugoplasirana Istra iz Poreča, Zrinjevac je treći 19, a Biston Brela četvrta s 18 bodova.

Za BK Metković nastupili su: Andrija Ćorluka, Mate Ćorluka, Markica Dodig, Dubravko Dražeta, Luka Gašpar, Ante Jakić, Ivan Kežić, Nediljko Kežić, Ivica Krstičević, Jure Krstičević, Ante Sršen i Mile Vidović.

Za BK Pula nastupili su: Dean Babić, Petar Barlian, Milan Celija, Luka Faraguna, Benjamin Guštin, Vili Lencović, Mario Percan, Suad Zemunović i Darijan Živolić.

OLUJNO NEVRIJEME Poplivale ulice i igrališta, u parku stradala česmina

Nakon olujnih udara juga koje je puhalo cijelu noć, u zoru nas je dočekao obilan pljusak s grmljavinom, a na trenutak je bilo i grada. U kratkom vremenu, do 7 sati ujutro u Metkoviću je palo 25 litara kiše što nije konačni rezultat s obzirom da se barem do podne očekuje nastavak ovakvog vremena. U Pločama je palo čak 40 litara kiše u ovom kratkom vremenu, prema podacima DHMZ-a.

Ovakve obilne padaline prouzrokovale su plavljenje ulica, igrališta, a učinak noćašnjeg jakog juga osjetila je tek jedno stablo česmine na ulazu u gradski park.

MOST: Protivimo se povećanju plaće gradonačelniku kojega su izglasali HDZ i Jambo

Most se protivi povećanju plaće gradonačelnika Metkovića Dalibora Milana na iznos od gotovo 11 tisuća kuna, napominjući da je bivša gradonačelnica Katarina Taslak primala 8000 kuna. Novom odlukom zamjenici će dobivati naknadu u iznosu od oko 3000 kuna mjesečno umjesto jedne kune koliko je naknada bila dok je Most bio na vlasti.

– Jasno je da se HDZ i njihovi koalicijski partneri služe svakom mogućom prilikom kako bi sebi osigurali korist. Osim toga, posve su odcijepljeni od saznanja kako ljudi u njihovom gradu stvarno žive, od kolikih plaća i kako se preživljava ako nisi stranački podoban ili na poziciji sam sebi dizati plaću i privilegije, pa tako vijećnik Stipo Gabrić Jambo obrazlaže da se u Metkoviću ne može živjeti od 9500 kuna i da bi njegov koalicijski partner Milan i više trebao povisiti plaću, kupiti bolji gradski auto i zaposliti vozača – izjavio je Mostov koordinator Milan Kapović.

Još je dodao:

– Nikola Grmoja i Katarina Taslak su se bili odrekli volonterske naknade kao zamjenici tadašnjeg gradonačelnika Bože Petrova, znači, Grmoja se odrekao 72.000 kuna jer je kraće bio zamjenik volonter, dok se Taslak odrekla plaća u razdoblju od 6 mjeseci nakon završetka mandata, ukupnog iznosa od oko 300.000 kuna. Most je dokazao da politika ne mora biti punjenje vlastitog džepa novcem građana, a sada ponovno vidimo čemu pozicije služe HDZ-u i Jambi.

STAŠEVICA Pronađen mrtav 64-godišnjak, sumnja se u nasilnu smrt

Danas, 2. veljače,oko 13,20 sati, u obiteljskoj kući u Staševici pokraj Ploča, pronađeno je beživotno tijelo 64-godišnjeg muškarca, priopćili su u 17:45 iz PU dubrovačko neretvanske.

Neslužbeno doznajemo da se sumnja u nasilnu smrt. U tijeku je očevid kojim rukovodi zamjenica Županijskog državnog odvjetnika. Više informacija bit će poznato po završetku očevida.

Obeštećenje radnika pločanskog Plobesta: Ministarstvo predlaže 219 tisuća kuna po radniku

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u petak je na e-Savjetovanju pokrenulo savjetovanje o prijedlogu zakona o obeštećenju radnika Plobesta iz Ploča, kojim se želi riješiti pitanje radnika te tvrtke u stečaju koji su bili izloženi štetnom djelovanju azbesta, priopćeno je iz Ministarstva.

Sukladno nacrtu prijedlogu, prema evidencija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pravo na obeštećenje imalo bi 510 radnika koji su od 8. listopada 1991. do 21. listopada 2002. godine (najmanje pet godina rada) bili izloženi azbestu.

Predlaže se obeštećenje od 219 tisuća kuna po radniku.

Rješenje o zahtjevu za obeštećenje, koji radnik treba podnijeti u roku od 90 dana od stupanja zakona na snagu, u prvom stupnju donosio bi Fond za zaštitu okoliša i energetiku, a u drugom stupnju povjerenstvo za žalbe čije članove imenuje Vlada.

S obzirom da se radi o obeštećenju radnika zbog višegodišnje izloženosti azbestu, predlaže se da isplatu obavlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Savjetovanje je otvoreno do 16. veljače.

Foto: Ploče Online

Udruga lađara Neretve održala izvještajnu skupštinu za 2018. godinu.

Udruga lađara Neretve održala je u četvrtak, 31. siječnja u Metkoviću izvještajnu skupštinu za 2018. godinu. Predsjednik ULN Dalibor Obradović upoznao je nazočne članove skupštine sa radom udruge u proteklom razdoblju te je prezentirano financijsko izvješće i plan za tekuću godinu. Izvješća su jednoglasno usvojena.

Fotografija Maraton Ladja.

Osim priprema za 22. Maraton lađa Udruga planira nastaviti promociju neretvanske lađe i Maratona lađa izvan Neretve. Među najavama projekata su sudjelovanje na sajmu Nautike u Zagrebu, na sajmu Vogalonga u Veneciji i već tradicionalno sudjelovanje na lađarskom kupu Grada Zagreba. U pripremi je projekt sudjelovanja na jednom festivalu u Francuskoj. Potrebna financijska sredstva za navedena sudjelovanja osigurana iz drugih izvora i neretvanski lađari na ovim manifestacijama sudjeluju kao gosti te isti financijski ne idu na teret Udruge.

Na skupštini se razgovaralo o pripremi pravilnika za 22. Maraton lađa te su pozvani svi lađari da dostave svoje prijedloge do predstojeće skupštine koja je zakazana za 20. veljače 2019.

Foto i tekst: Udruga lađara Neretve

NESTAJU STARI ZANATI! Ante Glamuzina Lamza je jedan od posljednjih neretvanski kalafat

Deset je godina imao Ante Glamuzina Lamza iz Rogotina kada ga je njegov dida Toma počeo učiti kalafatskom zanatu, gradnji trupa i lađa.

Njegova obitelj imala je dugu tradiciju pravljenja lađa pa je Ante treća generacija samoukih kalafata, koji svojim zlatnim rukama od drveta, duba, murve i ariša prave plovila koja brazdaju rijekom Neretvom i njezinim rukavcima.

Samouk, ali sa urođenim genom za obradu drva, Lamza je već odavno postao poznat i van granica doline Neretve. Istina, najveću slavu je stekao koncem devedesetih godina kada je krenuo čuveni Maraton lađa koji je lađe izvukao iz mulja i zaborava. Tada je Lamza imao pune ruke posla. Najprije je popravljao i krpio stare a kasnije pravio nove lađe za lađarske ekipe.

Zlatno doba neretvanske lađe nastavilo se kasnije i kroz safari turizam, kada je Lamza svojim zlatnim rukama izrađivao lađe za turističke svrhe, koje vozaju inozemne goste neretvanskim močvarama.

glamuzina lade1

Eh to su bili dani. Dnevno ih je po desetak dolazilo da im popravim lađu. A i moglo se, imao sam života, nije bilo ko danas. –  govori nam sedamdesetpetogodišnji Lamza kojega već pomalo noge izdaju ali ruke i oči dobro funkcioniraju.

Ma imam ja volje napraviti još koju lađu, ali noge me bole ne mogu se sagibati a znate kakav je posao kad se pravi lađa. – reći će, dok nam pokazuje trupu koju je nedavno napravio i tu je za sada stao.

Zar ste čekić objesili o klin? – pitamo posljednjeg neretvanskog kalafata.

Zadnje dvi godine radim malo ili nimalo. Evo ovo je trupa koju sam zadnju napravio. Plastificirao sam je pa neka se u njoj vozi tko može. – sjetan je Ante Glamuzina Lamza, kojem se oči sjaje dok nam pokazuje makete i modele plovila koji je izradio u svojoj radionici. Posebno je ponosan što su mu priznanje za njegov rad odali i sa splitskog fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Kod mene je došao čovjek inženjer iz splitskog brodogradilišta kada je čuo da ja pravim lađe. Pita me sa vrata imam li ja ikakvu tehničku dokumentaciju, nacrte, dužina, širina rebra. A ja mu kažem da sve to imam u glavi. Čovjek nije mnogo vjerovati. – prisjeća se Lamza.

Lađe i trupe njegov su život. Nažalost, sa njime lagano izumire i ovaj zanat, kojim se godinama bavila njegova obitelj jer sin unatoč daru za obradu drveta nema interesa za nastavak obiteljske tradicije.

glamuzina lade2

A lađu nije nimalo lako napraviti. Najprije za dobru lađu treba imati kvalitetno drvo koje se mora sjeći upravo u ovo zimsko doba kada nema vegetacije. Zatim se drvo bacalo u vodu da ne puca. To je bio jedan oblik konzerviranja. Kasnije se drvo izvadi i obrađuje-otkriva nam početne korake u nastanku neretvanske lađe.

Šuma je prije bila zdravija i moglo se sjeći, a danas je šuma sa stotinu bolesti kao i ljudi-reći će Lamza.

Za napraviti solidnu lađu, osim priprema, treba najmanje mjesec dana svakodnevnog rada. A Lamza je, kada je počela pomama za maratonom lađa, za pet dana znao sastaviti lađu.

To vam je tada bilo tako. Svako selo je htjelo da ima svoju lađu, ali te lađe nisu bile tvrde i jake za prijevoz tereta već isključivo za natjecanje. – govori.

Kvalitetna neretvanska lađa poprilično je skupa i košta. Kad bi mu netko naručio, Lamza bi se uhvatio alata i pod njegovim rukama drvo bi dobili drugačiji oblik i namjenu.

glamuzina lade3

Ma teško bi to sada mogao reći koliko košta lađa. Sve ovisi o cijeni materijala. No sigurno ne bi bila manje od pet tisuća eura. – naglašava Lamza, koji sa ponosom ističe da je njegov did Toma napravio lađu koja je vozila 45 kvintala. Čovjek je doveo osamdeset vreća cimenta iz Metkovića u Rogotin u toj lađi.

To vam je bio mali brod.

Na zidu je mnoštvo maketa po kojima je radio lađe. U poslu su mu pomagali sin i supruga i posla je uvijek bilo.

Bitno je da lađa siječe vodu, a ne da kupi vodu. -pojašnjava nam.

glamuzina lade4

Do sada je Lamza napravio stotine vesla od Iža do Konavala.

Iz njegove radionice je izašlo 250 trupa, pet novih lađa, te 36 raznih plovila, barki i kaića. Njegova vesla odnijela je jedna ekipa naših iseljenika čak u daleku Australiju kao uspomenu na sudjelovanje na maratonu lađa.

Iako svakim danom sve manje radi, Ante Glamuzina Lamza kaže da mu je želja napraviti trupu. Istina, potrajat će to malo duže, jer nije baš najboljeg zdravlja ali bitno je da ta trupa zaplovi na Neretvi.

Piše: Stanislav SOLDO/SD
Foto: Rogotinski portal

Vinarije ‘Rizman’ i ‘Volarević’ predstavit će svoja vina u talijanskom Trevisu

Dubrovačka jela i vina dubrovačko-neretvanske regije oduševila su goste ekskluzivne večere koju je kreirao chef Saša Računica, a koja se u studenom 2018. održala u Trevisu, kada su se premijerno predstavila dubrovačka gastronomija i vina u sklopu vinskog festivala Vini da terre estreme. – Treviso je počašćen što je ugostio Dubrovnik, izjavio je tada novinarima gradonačelnik Mario Conte te dodao da njegov grad cijeni izvrsnost dubrovačke eno-gastronomije.

Slijedom te večere, organizirane u suradnji s gourmet festivalom Taste the Mediterranean, vinari festivala Dubrovnik FestiWine pozvani su da predstave svoja vina na talijanskom festivalu Vini da terre estreme uz vođena kušanja i radionicu.

Na festivalu će sudjelovati vinarije Skaramuča i Marlais s Pelješca, Rizman i Volarević iz Komarne te Karaman iz Konavala. Osim što će izlagati vina i predstaviti ih na radionici, naši će vinari imati mogućnost nazočiti radionicama s talijanskim vinima te upoznati druge vinare i čuti njihova iskustva u proizvodnji, marketingu i prodaji.

Projekt Dubrovnik u Trevisu je realiziran zahvaljujući povjerenju i partnerskoj potpori Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, HGK- Županijske komore Dubrovnik i hotelske grupacije Jadranski luksuzni hoteli.

Nakon povratka iz Italije, 6. Dubrovnik FestiWine poziva ugostitelje, hoteliere i sve vinske profesionalce da nam se priključe na B2B susretu 8. veljače 2019. od 11 do 15 sati, na Sunset Beach Uvali Lapad, na kojemu će moći kušati mlada i nova vina te već sada početi smišljati vinske karte za sezonu.

Foto: Vinogorje Komarna/Vinarija Volarević

Zadnje objavljeno