20-godišnja djevojka iz Mostara Iva Primorac nestala je u četvrtak.
Kako javlja čitateljica portala Jabuka.tv, djevojka je posljednji put viđena u Konzumu na Panjevini u 14:45 sati i otada joj se gubi svaki trag. Njezin nestanak prijavljen je Policijskoj upravi Mostar. Ako ju je netko vidio ili zna neku informaciju neka se javi na broj 063-802-490.
Prijava poreza na dohodak koja se podnosi do kraja veljače nekima je dodatni izvor prihoda, a nekima nepredviđeni trošak.
Postupak obračuna godišnje porezne obveze nije se značajnije mijenjao u odnosu na prošlu godinu s obzirom na to da se novosti koje je donijela aktualna porezna reforma primjenjuju od 1. siječnja 2019., piše tportal.hr
Na ovogodišnju poreznu prijavu odnose se izmjene iz ranijih reformskih zahvata, koje su stupile na snagu početkom 2018. Riječ je o sužavanju kruga osoba za čije se uzdržavanje može koristiti porezna olakšica. Naime, od prošle godine uzdržavani članovi više ne mogu biti unuci i praunuci, bake i djedovi, punci i punice, maćehe te svekri i svekrve, osim ako niste imenovani njihovim skrbnikom.
Poreznu prijavu morate podnijeti ako obavljate samostalnu djelatnost(obrtnici, slobodna zanimanja i ostali pojedinci koji utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga), ako ste pomorac zaposlen kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi ili u slučaju kada Porezna uprava zatraži od vas da naknadno platite porez na dohodak (primjerice, ako ste ostvarili dohodak od rada ili kapitala u inozemstvu, a niste to prijavili).
Izuzetak su samostalni djelatnici koji obavljaju samostalnu djelatnost u sustavu paušalnog oporezivanja, a koji ne trebaju podnositi poreznu prijavu.
U poreznoj prijavi (obrazac DOH) iskazuju se svi ostvareni oporezivi dohoci osim onih koji prema posebnim propisima ili međunarodnim ugovorima ne podliježu oporezivanju ili se smatraju konačnim. Pod konačnim dohocima, koji ne ulaze u poreznu prijavu, smatraju se primici od imovine i imovinskih prava (najam, autorska prava i sl.), kapitala (kamate, dividende), osiguranja te primici od drugog dohotka po osnovi kapitalne dobiti i povrata doprinosa.
Riječ je o primicima za koje se plaća konačan porez tijekom godine. Od 2017. za ove vrste dohodaka ne podnose se godišnje porezne prijave niti se za te dohotke može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
Ako do kraja veljače ne podnesete poreznu prijavu iako ste to obavezni učiniti ili ako su podaci iz podnesene prijave netočni ili nepotpuni, Porezna uprava će vam na temelju podataka kojima raspolaže procijeniti porez na dohodak i obračunati povrat ili nadoplatu.
Poreznu prijavu ne morate podnijeti ako ste ostvarili dohodak od nesamostalnog rada (plaće, mirovine, honorari) ili drugi dohodak koji se ne smatra konačnim (autorski honorar, prihod od rada po ugovoru o djelu).
U tom slučaju Porezna uprava će u posebnom postupku na osnovi evidencija i podataka kojima raspolaže utvrditi godišnji dohodak ostvaren u kalendarskoj godini te razliku za uplatu ili za povrat.
Godišnju poreznu osnovicu poreza na dohodak čini ukupan iznos dohodaka od rada, umanjen za osobni odbitak. To znači da se u posebnom postupku zbrajaju ostvarene plaće u 2018., ali i svi ostvareni primici temeljem drugog dohotka koji nisu konačni (autorska djela, ugovori o djelu i sl.). Ako zbroj poreznih osnovica od navedenih primitaka prijeđe iznos od 210.000 kuna, razlika iznad toga iznosa oporezuje se stopom od 36 posto.
Povrat poreza možete ostvariti ako djelomično ili u potpunosti niste iskoristili osnovni osobni odbitak koji je lani iznosio 3800 kuna mjesečno. U tom slučaju porezna osnovica smanjuje se za dio osnovnog poreznog odbitka koji nije iskorišten tijekom godine.
Poreznicima možete biti dužni ako ste ostvarili honorare koji se oporezuju po stopi od 36 posto, a porez je plaćen po nižoj stopi. Također, dodatni porez morat ćete platiti ako ste prijavili uzdržavanog člana, a pokazalo se da je on ostvario godišnje prihode iznad dopuštene granice (15.000 kuna).
Ako utvrdite da tijekom godine niste koristili neko porezno pravo koje vam omogućuje smanjenje porezne osnovice, do kraja veljače možete Poreznoj upravi podnijeti Obrazac ZPP-DOH (link) za priznavanje prava u posebnom postupku. Uz ispunjeni obrazac dužni ste priložiti vjerodostojne isprave kojim dokazujete to pravo.
Primjerice, možete tražiti povećanje osobnog odbitka ako niste prijavili uzdržavanu osobu. Također, naknadno možete tražiti uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu.
Na isti način možete postupiti i ako želite preraspodijeliti dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu.
Do 30. lipnja Porezna uprava poslat će vam privremeno porezno rješenje, ali samo u slučaju kada utvrdi dug ili preplatu poreza.
Na privremeno porezno rješenje možete se žaliti do 1. kolovoza ako smatrate da poreznici nisu raspolagali ispravnim podacima o ostvarenom dohotku ili nisu priznali neku poreznu olakšicu na koju imate pravo. Međutim, poreznici će odbiti vaš prigovor ako zahtjev za priznavanje prava niste dostavili do kraja veljače.
Žalba odgađa obvezu plaćanja poreza, a Porezna uprava dužna je u roku od mjesec dana donijeti odluku o prihvaćanju ili odbijanju prigovora.
Na rješenje kojem vam je odbijen prigovor možete se žaliti drugostupanjskom poreznom tijelu u roku od 30 dana, ali ta žalba ne odgađa obvezu plaćanja razrezanog poreza.
Ako vam je konačnim rješenjem utvrđeno pravo na povrat poreza, obračunati iznos Porezna uprava će uplatiti na vaš račun u banci ili dostavom unovčive isprave.
Prve uplate povrata poreza kreću sredinom kolovoza. Ako vam je pak utvrđena obveza plaćanja razlike poreza, dužni ste je podmiriti u roku od 15 dana od preuzimanja rješenja.
Piše: Zoran Korda
Od ponedjeljka, 4. veljače u 5:30 Pekarna Klas će svoj kupce kruha i drugih pekarskih proizvoda posluživati u novouređenom prostoru u Ulici Tina Ujevića, nasuprot OŠ Stjepana Radića u Metkoviću.
Na dan otvorenja novoga prostora Pekarna Klas će djeci koja budu kupovala neki od proizvoda nuditi besplatne sokove. Kao znak pažnje, svi kupci će se toga dana moći počastiti kolačima i pecivima, uz to će na poklon dobiti prigodnu kemijsku olovku.
Za one koji ne znaju, do sada je Pekarna Klas svoje proizvode nudila u Ulici Mobine.
Ovih dana je u izdanju Matice hrvatske Čitluk izišla knjiga doc. dr. sc. Žarka Dugandžića Stanovništvo općine Metković od 1850. do 1918.
Autor je na temelju matičnih knjiga obradio demografske prilike (rodnost, smrtnost, vjenčanja i prirodno kretanje stanovništva) u tadašnjoj općini Metković, koja je obuhvaćala župe Metković, Dobranje, Vidonje i Slivno Ravno. Metkovcima će osobito zanimljive biti podatci o godini doseljenja pojedinih obitelji u Metković i popis najčešćih osobnih imena.
Žarko Dugandžić, pukovnik Hrvatske vojske po činu, Neretvanima je poznat iz dana ponosa i slave tijekom obrane i oslobađanja hrvatskoga juga.
Piše: Domagoj Vidović
Sada je već potpuno jasno da će most Pelješac barem šest mjeseci voditi niotkud nikamo jer nova cesta preko Pelješca neće biti završena. I to u optimističnom scenariju.
Prema ugovoru Hrvatskih cesta s kineskom kompanijom CRBC, most Pelješac mora biti završen 31. srpnja 2021. godine. Do završetka mosta, prema planu, treba se završiti i gradnja nove ceste preko Pelješca. To uključuje spoj mosta s Jadranskom magistralom te novu, 30 kilometara dugačku cestu od mosta preko Pelješca do mjesta Doli.
Projekt pelješke ceste prvotno je podijeljen na tri dionice da bi se potom radi ubrzanja postupka natječaja druga i treća dionica spojile u jedno. No, ni taj manevar ne pomaže da bi se sve stiglo na vrijeme.
Za gradnju prve dionice, Duboka – Šparagovići, predviđena su 33 mjeseca, a za drugu, Šparagovići – Doli, 30 mjeseci. Dakle, kada bi radovi počeli 1. veljače, cesta bi bila završena tri mjeseca nakon mosta. No, i to je nemoguće jer za gradnju dionica još nije odabran ni izvođač. Prema tvrdnjama naših sugovornika, jedan od glavnih “krivaca” je važeći Zakon o javnoj nabavi.
Prva dionica pelješke ceste, dužine 12,5 kilometara, obuhvaća gradnju od Duboke do Šparagovića te spoj Jadranske magistrale i mosta Pelješac. U Hrvatske je ceste na natječaj stiglo sedam ponuda, koje su otvorene 4. lipnja prošle godine, a izvođač ni nakon gotovo osam mjeseci nije izabran iako je krajnji rok za njegov odabir bio 120 dana.
Financijski najbolju ponudu dala je tvrtka Integral inženjering iz Lakšata u BiH, i to u iznosu od 321 milijun kuna. Budući da je vrijednost radova Hrvatskih cesta procijenjena na 482 milijuna kuna bez PDV-a, mnogima je u građevinarskim krugovima ova cijena začuđujuće niska, a neki, pak, tvrde da je za taj iznos nemoguće sagraditi tu izuzetno zahtjevnu dionicu.
Prema dostupnim informacijama, cijeli se proces oduljio zbog odredbi Zakona o javnoj nabavi, koji propisuje da naručitelj, u ovom slučaju Hrvatske ceste, za sve nejasnoće iz ponude pismenim putem moraju pitati ponuditelja. On onda ima deset dana da se izjasni.
Ako, pak, ponuditelj ne dostavi traženo pojašnjenje ili dokumente, Hrvatske ceste ponovno moraju tražiti pojašnjenje i tako unedogled. Prema dostupnim informacijama, povjerenstvo za ovaj natječaj još traži pojašnjenja od ponuditelja, pa je teško reći kada bi mogao biti odabran izvođač. No, nakon odabira ostali se ponuditelji mogu žaliti Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave, a taj postupak traje još koji mjesec. Nakon što konačno bude odabran izvođač, potpisuje se ugovor, ali početak počeka radova kreće od uvođenja izvođača u posao. Od potpisa ugovora do uvođenja u posao u pravilu prođe nekoliko mjeseci.
Natječaj za gradnju dionice Šparagovići – Doli raspisan je početkom prosinca, a ponude su trebale biti otvorene 21. siječnja. No, rok je nedavno pomaknut na 31. siječnja pa na 14. veljače. U Hrvatskim cestama nam odgovaraju da je rok pomaknut jer, prema Zakonu o javnoj nabavi, “gospodarski subjekt može zahtijevati dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi tijekom roka za dostavu ponuda”.
Piše: Krešimir Žabec/JL
Portal Dalmacija danas objavio je razgovor s Tomislavom Pruscem, komunalnim radnikom iz Metkovića koji je ovoga ljeta ugostio Roberta Knjaza i njegovu televizijsku ekipu.
Dotakli smo se neizostavne teme Hajduka, pričao nam je kako je bilo ugostiti tvorca serijala Najveće svjetske fešte i je li zadovoljan metkovskom (ne)kulturom odlaganja smeća. Rekao nam je, i to otvoreno, što misli hoćemo li nakon 2020. plaćati još veće račune za odvoz otpada…
Da se danas neki humorist nađe pisati stvarnost velomišćanskih likova i da mora na volej nabaciti redatelju scenu sličnu onoj koju je Smoje nabacio Joakimu Marušiću u Velome Mistu, u kojoj Svitlost i Visost idu u vižite bolesnome Vici, scena bi izgledala potpuno drugačije. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih snimajući kultnu seriju, gore spomenuti scenarist i redatelj, su se vratili u daleku 1926. godinu. Prošlo je 14 dana od Nove Godine i zabrinuti komunalni radnici idu vidjeti što je s njihovim dobrim poteštatom…
Da ih nazovemo trolistom komunalnih kraljeva, nedostajao je Netjak koji je otišao na selo u posjet rodbini. No, i bez trećega, scena je izgledala upečatljivo. Bolesni Vice ugošćuje najniže rangirane gradske zaposlenike, picaferaja i škovacina. Oni mu donose darove koje na kraju sami pojedu i popiju. U današnjoj stvarnosti karakterizacija istih likova, prateći izvrnutu zbilju u kojoj živimo, bila bi potpuno drugačija. Danas, na čelnim mjestima sjede ljudi koji slažu pršute po čelima, koji su više o’ pšenice, o’ vinograda, o’ stoke i svega onoga što je Strikan u zdravici bolesnome Vici nabrajao a Svitlost ga ispravljao kako načelnik nije od težačkih i pastirskih rabota već o’ libri…
Kako se od spomenute 1926. pa do danas sve u našem društvu preokrenulo tako ni škovacini nisu kao što su nekad bili. Jednoga smo takvoga uhvatili, ne u Velome mistu, već u nešto manjemu, koje broji tek 15 000 stanovnika. Protagonist naše priče dolazi iz Metkovića i ruši sve stereotipe Smojinoga lika.
Kada je Knjaz dolazio raditi serijal o Maratonu lađa nije za vodiča uzeo nekoga od jakih snaga metkovske politike, znajući valjda da se i u manjim mjestima sve izokrenulo. Bio je valjda svjestan, misli li snimiti nešto suvislo, zanimljivo i iskreno da pravog sugovornika neće naći na brodu u koji se za vrijeme trke ukrca sva elita Neretvanske doline i njihovi gosti, stoga je njegov vodič bio upravo naš sugovornik Tomislav Prusac Šlapa. Mi smo imali čast da ga za posjeta Splitu ugostimo u bastionu Getana, u kafiću “Na Kantunu”.
Šlapa, predstavi se u nekoliko rečenica splitskom čitateljstvu. Dosta toga te veže za grad pod Marjanom?
– Je, osim što imam prijatelje i kumove u Splitu, veliki sam navijač Hajduka. Svi mi iz Dalmacije gravitiramo Splitu. Bilo da ideš nesrećom u bolnicu ili da tražiš sreću na Poljudu…
Onda nažalost imaš malo razloga za sreću kad dolaziš u Split?
– Sad se ti šališ, ali Hajduk je puno više od trenutne situacije u klubu, ja se kao i ti nadam da će se vratiti na stare staze. Klub koji je nekad gazio u Europi, koji je velikom Manchesteru zabio 6 komada a danas se trese pred nekom Goricom nije baš neki izvor sreće, ali svi se nadamo da će biti bolje. Korpus lojalnih navijača koji ima malo koji klub na svijetu.
Koja ti je najdraža na Poljudu?
– Ona sa Schalkeom, neka smo izgubili ali ona atmosfera je bila nezaboravna… Danas slabo idem na utakmice, imam obitelj tako da su tu sve one obaveze koje se za obitelj vežu ali i dalje se Hajduk gleda, samo na televiziji.
Ugostio si sa svojom ekipom Knjaza, na kraju se nije ukrcao na brod kojim se vozi politički vrh za vrijeme utrke, odabrao je biti dio običnih navijača…?
– Da je htio sjediti kraj Bandića valjda bi ostao kući, mislim da je dobro odabrao. Dojmovi nas Neretvana o snimljenoj epizodi su odlični, takve stvari populariziraju naš kraj. Ja sam u veslanju i na Maratonu od samih početaka, bilo je logično da je uzeo nekoga od nas za vodiča.
Kakav je Knjaz?
– Veliki profesionalac i veliki veseljak. Gušt je bilo ugostit takvog čovjeka.
Razlog našeg razgovora je poruka koju si mi poslao kada si pročitao da kamioni za smeće stvaraju gužve u prometu i kako se vozači na njih bune.
– Je, sam kamion ne radi problem, netko radi na njemu, utovara smeće, netko ga vozi. Htio sam da se zna kako je to naporan posao, nije fer da trubiš nekome tko kupi tvoje smeće i tko ti mjesto radi urednijim. Često se obavlja posao u ulicama koje nisu adekvatne za kamione, mi pričamo o nekim europskim normativima a infrastruktura nam je nikakva.
Prije nego išta krenemo pričati kaži nam kako to da si završio u smećarima?
– Svašta sam radio dok se nisam slučajno uhvatio ovoga posla, bio sam konobar, radnik na industrijskoj traci, radio sam u Hrvatskim šumama, bauštelio, čak sam bio i poduzetnik, kako je to danas “kulerski” naglasiti. Radim čestit i težak posao, to ako aludiraš na to da su mogli neki drugi, koji su na visokim pozicijama, biti na mome mjestu, to neću komentirati. Tako, kad već pišeš, bar eto razbij mit da su moderni smećari ljudi s četiri razreda osnovne škole.
Jesi zadovoljan poslom?
– Danas je čovjek zadovoljan kada ima posao. Radim u manjem gradu, imamo dva kamiona, 6 djelatnika na terenu, radi se 6 dana u tjednu. Imamo nedjelju slobodnu, Božić i Novu Godinu. Krenemo raditi u 4 ujutro pa dok sve ne završimo. To ti je u idealnim uvjetima negdje do podne. Ako imamo kvarove na autima, isto se radi, pa dok sve ne pokupimo. Jednom smo prilikom radili 14 sati u komadu, imali smo kvar na oba kamiona….
Kiša, sunce, tebi je sve isto?
– Nema odgode, bez obzira na vremenske uvjete se radi. Kiša, snijeg, led, sunce, nama je sve isto, mi smo tu da pokupimo smeće. Kiša je najgora za ljude jer nema te opreme koja te može 100 posto zaštititi od nje. Budeš mokar oko nekih doba sigurno. Led je najgori za kamione, smrznu se senzori, kojih na kamionu ima bezbroj, smrzne se ulje pa hidraulika ne radi… Gubi se minimalno pola sata svako jutro dok se sve to zagrije i dok ne proradi… U Metkoviću kao i u Splitu imaš problem s parkingom, tako dok ne svane imaš nepropisno parkiranih vozila i ona nam usporavaju posao… Onda nas na koncu hvata i ona gužva kada ljudi odlaze na posao, pa su nervozni, kasne, trube… Tako kad sam čuo da se vaši u Splitu i oko Splita bune na kamione odmah sam vidio sličnu situaciju koja je u nas. Mi pričamo o zelenim otocima a kultura življenja nam je ispod svake razine.
Kada pričaš o kulturi življenja reci nam kakva je kultura odlaganja otpada u Metkoviću?
– A vjerojatno slična kao i u Splitu, to je priča za sebe, više je smeća oko kontejnera nego u njemu, nađeš smeće u kantama za papir ili za plastiku. Kod nas velika većina ljudi nije svjesna važnosti sortiranja otpada. Kada nas se sve skupa krene lupati po džepovima, možda ćemo se dozvati pameti…
U Splitu su povećali cijene odvoza drastično, kakva je situacija kod vas?
– Objasnit ću ti zašto je povećanje cijene nužno, ali daj da se taknem našeg najvećeg problema, to je naš mentalitet. Pitao si za kulturu odlaganja, mene interesira kako naši ljudi kada odu vani u Švedsku, Njemačku ili negdje drugdje brzo pokupe norme koje su tamo pa znaju što je reciklaža i ulična higijena… Ne bacaju ništa po ulici, ne stavljaju različiti otpad u istu vreću. Naš će nam se nemar razbiti o glavu i doći na naplatu prije ili kasnije. Trenutno povećanje cijena otpada je nužno, ali sav taj novac ne treba završiti u džepovima onih koji su na pozicijama da ga usmjeravaju. Ako budemo odgovorni i pametni i ako se taj prikupljeni novac uloži u materijalnotehnička sredstva i ljude, ako se otvore reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane, doći ćemo do toga da će nam smeće postati izvor prihoda i da bi se na odvoz trebalo trošiti minimalno sredstava jer bi proces trebao biti samoodrživ.
Što očekuješ da će se dogoditi 1. 1. 2020., ovo je datum kojega se svi spominju kada pričamo o zbrinjavanju otpada?
– Mislim da će se dogoditi penali koje će građani plaćati i to sve zbog nesposobnosti onih koji nisu bili kadri implementirati ono što smo potpisali i što smo se obvezali. Teško da će veliki gradovi tipa Zagreba i Splita uspjeti reciklirati 50 posto otpada do navedenog datuma, tako ako misliš da je današnja cijena odvoza skupa čekaj iduću godinu kada nesposobnost nadređenih dođe na naplatu…
Neke zemlje su pokazale da je otpad vrijedna sirovina…
– Švedska toliko reciklira da je primorana uvoziti otpad iz Rumunjske i Mađarske. Oni otpad koriste u toplanama kao sirovinu. Skandinavske zemlje su dobri primjeri, samo to je ono o čemu sam ti već pričao, stvar je mentaliteta. Pođi po našim selima, tamo ljudi bacaju smeće gdje stignu, navikli su na divlje deponije… I od toga ti proizlazi ono da se onda i u gradu ne baca u kontejnere nego kraj i po ulici i da se ne sortira i da se svoj otpad samo prebaci na drugoga i na teret zajednice…
Ima li pozitivnih primjera u nas?
– Imaš na Krku i u Čakovcu. Oni su se uhvatili ukoštac s otpadom na vrijeme i ljudi su educirani, kako oni koji su na pozicijama tako i mještani koji se odgovorno odnose prema okolišu. Ja mislim da se na ovo ne bi trebalo gledati kao na kakvo natjecanje, već moramo svi stati za isti štap i ponašati se odgovorno. Dobro je da nas Europa stiska na ovome planu, ovaj proces koji smo se obavezali implementirati je nešto što radimo za budućnost, za djecu i unuke… Ljudi moraju shvatiti da kada bace kesu u kontejner ona ne nestane sama od sebe, ona završi negdje. Sad hoće li to biti deponij tipa vaš stari Karepovac ili ćemo iz te kese minimalno izdvojiti 50 ili 60 posto iskoristivog materijala i ponovno ga upotrijebiti to je na nama.
Svojom pričom rušiš sve stereotipe o smećarima, možda bi nam bilo bolje da se odgovorni koji put dignu s tobom prije zore i popenju na kamion, možda bi ozbiljnije shvatili svoju ulogu i uhvatili se posla kako bi na koncu reciklaža koju spominješ krenula što prije?
– Mene stereotipi ne diraju, kao što ne mislim da je netko u odijelu vrjedniji od onoga u trlišu. Ta podjela na male i velike ljude i na ovakve ili onakve poslove me ne interesira. Svatko onaj koji radi odgovorno svoj posao zaslužuje divljenje. Kod nas je problem što ljudi više ne percipiraju lopova kao nekoga tko navuče maskirnu kapu jer je najveći lopovluk kod nas upravo u odijelima. Na svima koji su na visokim pozicijama i u finim odijelima je da odrade svoj posao kako građani ne bi plaćali nepotrebno ono za što nisu krivi, ako pričamo o reciklaži…
Nadodaj točku za kraj?
– Nema puno mudrovanja i nema puno kuknjave, stavimo stvari na prava mjesta. Želim da moja obitelj i ja živimo u uređenom društvu i uređenoj državi, gdje se točno zna tko što radi i tko je za što odgovoran. Želim znati svoja prava i svoje obaveze, to je društvo koje nam želim svima, to je Hrvatska koju želim, sve ostalo što nam plasiraju je politikantstvo i prebacivanje odgovornosti koje na koncu svi mi ni krivi ni dužni platimo…
Piše: R.B./Dalmacija danas
Foto: Privatna arhiva
Sutra se igra 9. kolo Prve hrvatske boćarske lige. U Metković stiže prvoplasirana ekipa iz Pule koja u svojim redovima ima seniorskog reprezentativca u brzinskim disciplinama Darijana Živolića.
Metkoviću tako nakon Zrinjevca u goste stiže još jedna jaka ekipa. Utakmica će početi u 15 sati u Boćarskom domu u Metkoviću.
BK Metković trenutno ima 9 bodova i nalazi se na 8 mjestu.
Trenutno je na Burzi rada HZZ-a otvoreno 26 natječaja za nova radna mjesta na području gradova Metković, Ploče i Opuzen i općine Slivno.
INFORMATIČAR / INFORMATIČARKA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: AUTO AGENT, D.O.O. ZA TRGOVINU, TURIZAM I USLUGE
Rok za prijavu: 1.3.2019.
TRGOVAC / TRGOVKINJA AUTODIJELOVIMA I OPREMOM
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: AUTO AGENT, D.O.O. ZA TRGOVINU, TURIZAM I USLUGE
Rok za prijavu: 1.3.2019.
ELEKTROINSTALATER / ELEKTROINSTALATERKA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: TEHNOMOBIL, obrt za elektroinstalacijske radove, tehničku zaštitu, usluge, trgovinu, skupljanje otpada i građevinarstva, zajedničko obavljanje obrta J
Rok za prijavu: 31.3.2019.
ČISTAČ / ČISTAČICA ULICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ČISTOĆA METKOVIĆ d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnoslti
Rok za prijavu: 1.2.2019.
VOZAČ / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: MLINAR pekarska industrija d.d.
Rok za prijavu: 8.2.2019.
INSTRUKTOR / ICA VOŽNJE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ŽABAC, obrt za auto školu, turističku agenciju, prijevoz, usluge i trgovinu, vl. Ivica Mijoč, Metković, Kralja Zvonimira 5
Rok za prijavu: 28.2.2019.
INSTRUKTOR / ICA VOŽNJE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ŽABAC, obrt za auto školu, turističku agenciju, prijevoz, usluge i trgovinu, vl. Ivica Mijoč, Metković, Kralja Zvonimira 5
Rok za prijavu: 28.2.2019.
SKLADIŠTAR / SKLADIŠTARKA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: BOROVAC D.O.O. ZA INDUSTRIJSKU PROIZVODNJU,TRGOVINU NA VELIKO I MALO, UVOZ-IZVOZ
Rok za prijavu: 29.4.2019.
KOMERCIJALNI SLUŽBENIK / KOMERCIJALNA SLUŽBENICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: BOROVAC D.O.O. ZA INDUSTRIJSKU PROIZVODNJU,TRGOVINU NA VELIKO I MALO, UVOZ-IZVOZ
Rok za prijavu: 19.3.2019.
DOKTOR / DOKTORICA VETERINARSKE MEDICINE
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: VETERINARSKA AMBULANTA METKOVIĆ jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za veterinarske usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 16.2.2019.
TRGOVAC / TRGOVKINJA AUTODIJELOVIMA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 2
Poslodavac: AUTO AGENT, D.O.O. ZA TRGOVINU, TURIZAM I USLUGE
Rok za prijavu: 1.3.2019.
AUTOMEHANIČAR / AUTOMEHANIČARKA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 2
Poslodavac: AUTO AGENT, D.O.O. ZA TRGOVINU, TURIZAM I USLUGE
Rok za prijavu: 1.3.2019.
VULKANIZER / VULKANIZERKA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: AUTO AGENT, D.O.O. ZA TRGOVINU, TURIZAM I USLUGE
Rok za prijavu: 1.3.2019.
REFERENT / REFERENTICA ZA PLAN I ANALIZU
Stručno osposobljavanje za rad
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: IZVOR PLOČE, JAVNA USTANOVA ZA KOMUNALNE DJELATNOSTI
Rok za prijavu: 6.2.2019.
KONTROLOR / KA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE (RADNO MJESTO III. VRSTE)
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 2
Poslodavac: HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Rok za prijavu: 7.2.2019.
VODITELJ / VODITELJICA RAČUNOVODSTVA
Mjesto rada: STAŠEVICA
Traženo radnika: 1
Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA “FRA ANTE GNJEČA”
Rok za prijavu: 5.2.2019.
VOZAČ / ICA TERETNOG VOZILA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: PRIJEVOZ I TRGOVINA “TINA”
Rok za prijavu: 28.2.2019.
PEKAR / PEKARICA
Mjesto rada: ŠARIĆ STRUGA
Traženo radnika: 1
Poslodavac: NIKOLAC, D.O.O. ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU
Rok za prijavu: 9.2.2019.
KUHAR / KUHARICA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Konoba JADRAN, obrt za ugostiteljstvo, vl. Andrijana Ujdur, Ploče, Dalmatinska 8
Rok za prijavu: 1.2.2019.
LOGOPED / LOGOPEDINJA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Udruga cerebralne i dječije paralize doline Neretve ‘LEPTIRIĆI’ Ploče
Rok za prijavu: 27.2.2019.
MAGISTAR / MAGISTRA MEDICINSKE BIOKEMIJE – VODITELJ / VODITELJICA LABARATORIJA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOM ZDRAVLJA PLOČE
Rok za prijavu: 1.2.2019.
VULKANIZER / VULKANIZERKA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: AUTO AGENT, D.O.O. ZA TRGOVINU, TURIZAM I USLUGE
Rok za prijavu: 1.3.2019.
NASTAVNIK / NASTAVNICA HRVATSKOG JEZIKA SOR
Stručno osposobljavanje za rad
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: SREDNJA POLJOPRIVREDNA I TEHNIČKA ŠKOLA
Rok za prijavu: 4.2.2019.
PRODAVAČ / PRODAVAČICA NA ODJELU ELEKTROALATA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 2
Poslodavac: GRAĐA D.D.ZA TRGOVINU NA VELIKO I MALO
Rok za prijavu: 15.2.2019.
KONOBAR / ICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DADO, obrt za ugostiteljstvo, vl. Marija Dadić, Opuzen, Trg kralja Tomislava 5
Rok za prijavu: 28.2.2019.
KUHAR / KUHARICA
Mjesto rada: PODGRADINA
Traženo radnika: 1
Poslodavac: COGITO jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge turistička agencija
Rok za prijavu: 28.2.2019.
Ako poželite ovaj vikend otići u Kino Pobjeda, moći ćete pogledati dvije projekcije filmova: horor Suspiria i komediju Bucka.
Večeras u 19:30 bit će prikazan horor Suspiria horor redatelja Luca Guadagnina u kojem glavne uloge tumače Chloë Grace Moretz, Tilda Swinton, Lutz Ebersdorf, Dakota Johnson.
Sutra, 2. veljače u 19:30 na programu je komedija Bucka redateljice Anne Fletcher u kojoj glavne uloge tumače Jennifer Aniston, Danielle Macdonald, Harold Perrineau.
Trenutno je u Hrvatskoj 1 534 904 važećih e-osobnih iskaznica. Kako bi netko e-osobnu iskaznicu mogao koristiti kao vjerodajnicu kod korištenja elektroničkih usluga, nužna je aktivacija njenog elektroničkog dijela, pa MUP građane videom želi potaknuti na korištenje e-osobne iskaznice za dostupne e-usluge.
Kao partner Ministarstva unutarnjih poslova u izradi osobnih dokumenata, Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. (AKD) je s ciljem bolje informiranosti hrvatskih građana i olakšavanja procesa aktivacije e-osobne iskaznice izradila video, koji na jednostavan način, korak po korak, pojašnjava postupak aktivacije elektroničkog dijela osobne iskaznice.
Video možete pogledati na Youtube kanalima MUP-a i AKD-a, a osim iz njega, detaljne informacije o proceduri aktivacije mogu se dobiti i u svim policijskim upravama, kod službenika koji rade na izdavanju osobnih iskaznica, a koji će u dolazećem razdoblju proći dodatnu edukaciju, kako bi građanima mogli pružiti cjelovitu informaciju po ovom pitanju.
Naime, Ministarstvo unutarnjih poslova od samog početka vrlo aktivno sudjeluje u projektu e-Građani, čiji je cilj putem kontinuirane digitalizacije i modernizacije poslovnih procesa tijela javne uprave građanima omogućiti jednostavniju komunikaciju s javnom upravom, na jednom mjestu na Internetu. Na taj se način utječe i na smanjenje gužvi i čekanja pred šalterima, odnosno nudi brže poslovanje, brža i dostupnija usluga te smanjenje utrošenog vremena na suhoparnu birokraciju.
Unutar toga, u sklopu digitalizacije što većeg broja poslovnih procesa za koje je nužna visoka razina sigurnosti kod predstavljanja te vlastoručni potpis podnositelja zahtjeva, MUP je 2015. godine počeo izdavati elektroničku osobnu iskaznicu. Njezina je prednost što omogućuje elektroničku identifikaciju i izradu naprednog elektroničkog potpisa. Iskaznica naime, uz podatke ispisane na samoj kartici, ima do dva certifikata, identifikacijski i potpisni. Identifikacijski certifikat koristi se za elektroničku potvrdu identiteta i autentikaciju prilikom pristupa elektroničkim uslugama, dok potpisni služi kao podrška naprednom elektroničkom potpisu i zamjenjuje vlastoručni potpis, sukladno zakonu kojim je reguliran elektronički potpis.
To ustvari znači da je elektronička osobna iskaznica vjerodajnica visoke razine sigurnosti, uz koju građanin može koristiti sve usluga sustava e-Građani, ali i druge elektroničke usluge u Hrvatskoj, neovisno o pružatelju. Uz to, hrvatska e-osobna iskaznica je kao vjerodajnica visoke razine sigurnosti prihvaćena i na području Europskog gospodarskog prostora (zemlje EU-a, Norveška, Island i Lihtenštajn).
No, kako bi ju se dakle moglo koristiti kao vjerodajnicu kod korištenja elektroničkih usluga, nužna je aktivacija njenog elektroničkog dijela, što su građani u većoj mjeri počeli raditi tek prethodne godine, pa ih i ovim videom želimo dodatno potaknuti na korištenje e-osobne iskaznice za dostupne e-usluge, jer – aktivacija elektroničkog dijela osobne iskaznice nudi pregršt mogućnosti i u velikoj mjeri pojednostavljuje e-poslovanje širokog spektra u zemlji, ali i inozemstvu.
Trenutno je u posjedu građana 1 534 904 važećih e-osobnih iskaznica s dva certifikata te 363 411 važećih e-osobnih iskaznica koje sadrže samo identifikacijski certifikat, te se mogu koristiti za prijavu na sve elektroničke usluge koje ne traže digitalni potpis.
Sustav e-Građani i 54 zasad dostupne elektroničke usluge trenutno koristi gotovo 650.000 građana. Uz e-usluge MUP-a, među najkorištenijim uslugama su Osobni korisnički pretinac, e-Dnevnik, e-Porezna, HZMO korisničke stranice (i dobivanje elektroničke radne knjižice) i e-Matične knjige.
Elektronička usluga e-Usluge MUP od početka 2015. godine omogućava građanima, bez odlaska na šaltere, dobivanje uvjerenja o prebivalištu, uvjerenja o boravištu, uvjerenja o aktivnom boravištu (važeće u trenutku generiranja dokumenta) i potvrde o vlasništvu cestovnih vozila (dosad podneseno 342 703 zahtjeva).
Krajem iste godine, Ministarstvo unutarnjih poslova proširilo je svoje e-poslovanje te građanima kroz sustav e-Građani ponudilo i mogućnost e-prijave boravišta (dosad podneseno 880 zahtjeva), te davanja suglasnosti za izdavanje putovnice i osobne iskaznice djetetu, kao i suglasnosti za prijavu prebivališta djeteta na adresu drugog roditelja, u slučajevima kada roditelji ne žive na istoj adresi. Usluga također omogućava davanje suglasnosti stanodavca za prijavu prebivališta punoljetne osobe na adresu stana/kuće koje je vlasnik/suvlasnik (dosad podneseno 307 zahtjeva).
Svojim e-uslugama MUP je 2016. godine pridodao i e-registraciju ne turističkih objekata koje pružaju uslugu smještaja strancima (podneseno 312 zahtjeva), dok smo 2017. godine uveli i mogućnost podnošenja e-zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole (podneseno 1887 zahtjeva).
Prethodnu 2018. godinu započeli smo još jednom novošću na ovom području, e-zahtjevom za izdavanje putovnice (podneseno 818 zahtjeva), a na ljeto smo svim zainteresiranim omogućili i uslugu e-Detektivi, odnosno elektroničko podnošenje zahtjeva za obavljanje detektivske djelatnosti (usluga dosad nije korištena).
U sustav e-Građani kontinuirano se uključuju nove e-usluge, u čemu ne zaostaje niti, kako smo gore i prikazali, Ministarstvo unutarnjih poslova koje, uz još neke, trenutno u pripremi ima i e-zahtjev za osnivanje auto-škole.
