Teretni vlak koji je iz pravca Čapljine u Luku Ploče vozio, kako saznajemo, staro željezo i prazne bačve, zaustavio se neplanirano u Rogotinu zbog odrona.
Naime, kamena gromada se odvojila od brda i zaustavila tik uz željezničke tračnice, pa je strojovođa bio prisiljen zaustaviti vlak.
Sada se čekaju djelatnici HŽ-sa koji održavaju željezničku prugu da uklone kamen kako bi se promet normalizirao.
Foto i tekst: Ante Šunjić / Rogotin.hr
Iz HAK-a upozoravaju sve koji kane krenuti na put da u Slavoniji, Baranji, Lici i unutrašnjosti Dalmacije povremeno pada snijeg (moguća je i poledica).
Zimski su uvjeti na pojedinim cestama u Lici i unutrašnjosti Dalmacije. U priobalju puše bura, povremeno sa olujnim i orkanskim udarima. U prekidu su brojne trajektne, katamaranske i brodske linije. Savjetuje se vozačima da brzinu i način vožnje prilagode uvjetima na cestama, održavaju sigurnosni razmak između vozila i na put ne kreću bez propisne zimske opreme!
Za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama iz smjera unutrašnjosti prema Dalmaciji i obrnuto trenutno nema slobodnog cestovnog pravca.
Za sav promet zatvoreni su (zbog vjetra): dionica autoceste A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za sva vozila, osim za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, je državnim cestama preko Gračaca i Obrovca-DC50 i DC27); dionica Jadranske magistrale (DC8) Senj-Sveta Marija Magdalena; državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački, Krčki most; Paški most.
Samo za osobna vozila otvorene su: brza cesta Solin-Klis (DC1); Jadranska magistrala (DC8) na dionici Bakar-Senj; DC25 na dionici Gospić-Karlobag…
Zimski su uvjeti i promet je zabranjen za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama i na autocesti A1 na dionici Bisko-Šestanovac-Ravča; zatim i na…
DC76 između čvorova Bast i Zagvozd;
DC1 Vaganac-Korenica-Gračac-Knin;
DC25 Korenica-Lički Osik;
DC23 Kapela-Žuta Lokva-Senj;
DC42 Poljanak (g.ž.KA) – Poljanak (g.ž.LS);
DC50 Žuta Lokva-Lički Osik i čvor Sv. Rok-Gračac;
DC52 Špilnik-Korenica;
DC217 Ličko Petrovo Selo-GP Ličko Petrovo Selo;
DC218 Bjelopolje-Donji Lapac-GP Užljebić;
DC429 Selište Drežničko-Prijeboj;
DC522 čvor Udbina-čvor Gornja Ploča;
ŽC5144 Sveti Juraj-Krasno, ŽC5140-Krasno-Otočac;
na lokalnim i županijskim cestama na području Donjeg Lapca i Korenice.
Kad će Grad Opuzen raspisati natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta ? Na to pitanje nestrpljivo čekaju odgovore više od 600 zakupoprimaca koji su ugovori o zakupu odavno istekli i trenutačno državno zemljište obrađuju na temelju privremenih rješenja, piše Dubrovački vjesnik.
– Grad Opuzen je čekao primjenu novog Zakona o poljoprivrednog zemljišta koji je stupio na snagu 28.05.2022. te nakon njega stupanje na snagu novog Pravilnika za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Prednost novog Zakona koji više paše dosadašnjim korisnicima na području Grada Opuzena je sustav bodovanja, koji dosadašnjim posjednicima daje status dosadašnjeg korisnika te u startu 20 bodova prednosti u odnosu na ostale koji se jave na natječaj-ističe gradonačelnik Opuzena, Ivan Mataga.
– Mi smo bili obvezni zatražiti sva nova očitovanja od javnopravnih tijela za sve poljoprivredne čestice unutar Programa raspolaganja poljoprivrednog zemljišta te van njega. I te čestice planiramo kasnije ubaciti u izmjene i dopune Programa, da bi se cijelo državno poljoprivredno zemljište na području Grada Opuzena kroz dvije faze natječaja dalo u zakup, pojašnjava Mataga.
U interesu grada je da se kompletno zemljište obrađuje i naravno na temelju istog naplaćuje zakup to jest da ne bude zapušteno u svakom pogledu. Sva očitovanja od javnopravnih tijela smo dobili još u listopadu mjesecu, samo nam još treba procjena od sudskog vještaka za uvećanje početnog iznosa zakupnine za čestice na kojima su zasađeni trajni nasadi a taj postupak traje, pojašnjava Mataga.
Upravo je to novina u Zakonu koja je regulirana članakom 37. stavak 3. koja je malo odgodila raspisivanje natječaja.
Takva procjena traje jer je na području grada Opuzena više od 600 katastarskih čestica koje su predmet natječaja i sve ih treba obraditi pojedinačno.
– Mi očekujemo da će sudski vještak završiti svoj dio posla do sredine veljače, nakon toga šaljemo prijedlog natječaja na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede. Nakon ishođenja suglasnosti od Ministarstva, odluka o raspisivanju natječaja ide na Gradsko vijeće, pa bi se natječaja za zakup državnog zemljišta trebao objaviti do kraja travnja-zaključio je Mataga.
Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik
Tvrtka Comsa obavještava da će započeti s radovima u Ulici Ivana Mažuranića, u sklopu izvođenja radova koji su dio projekta Aglomeracija grada Metkovića.
Navedeni radovi će trajati do daljnjeg, a javnost ćemo obavještavati o daljnjim promjenama u regulaciji prometa.
Na današnji dan, 20. siječnja 1923., u metkovskoj obitelji Ivana i Danice Veraje, rođ. Šunjić, rodio se mons. Fabijan Veraja koji je svojim stručnim svećeničkim djelovanjem ostavio značajan trag u Katoličkoj crkvi, dok ga Metkovci pamte i kao ključnu osobu bez koje ne bi bilo Samostana časnih sestara u Metkoviću. Ovdje donosimo tekst koji je priredila Matija Maša Vekić te fotografije koje je ustupio Fotostudio „Veraja“.
Stogodišnjica rođenja mons. Fabijana Veraje (1923. – 2014.)
Mons. Fabijan Veraja bio je znanstvenik i plodan pisac. Objavljivao je knjige i stručne članke na talijanskom i latinskom, te na hrvatskom. Uz hrvatski, latinski i talijanski govorio je još francuski i njemački jezik. Neka su mu djela prevedena na više jezika.
U Kongregaciji obreda, odnosno Kongregaciji za kauze svetih, mons. Veraja je, kako je sam napisao, studirao kauze iz osam zemalja, priredivši osobno Pozicijeza Talijana Bartola Longa, Poljaka Vincenta Kadłubeka, Danca Nielsa Stensena (1205 str.), Nijemca Petra Friedhofena. Napisao je Poziciju bl. Marije Teresie Sherer. Nakon Drugoga vatikanskog koncila priredio je za hrvatsko iseljeništvo na hrvatskom Nedjeljni i blagdanski Misal, Mali obrednik-molitvenik-pjesme, Rim 1966.
Mons. Fabijan Veraja imao je značajnu ulogu u hrvatskim kauzama: u kauzama sv. Leopolda Mandića, bl. Alojzija Stepinca, bl. Marije Propetog Petković i časnog sluge Božjega Vendelina Vošnjaka. Zanimao se za kauze Nikole Tavelića i uredio Zbornik u čast sv. Nikole Tavelića, Rim 1970. godine, i objavio dva priloga u njemu. Napisao je službenu Pozicijubl. Ivana Merza, kao „pionira Katoličke akcije u Hrvatskoj“ (1104 str.) i Poziciju bl. Miroslava Bulešića ( 335 stranica).
Osim pozicije, napisao je i knjigu o životu i mučeništvu bl. Miroslava Bulešića.
Napisao je i knjigu „Svećenik i žrtva“ o uzornom svećeniku don Radovanu Jerkoviću (1900.-1950.), koji je ubijen u zatvoru splitske UDB-e, koju je objavila Crkva u svijetu, 2006., drugo izd. 2007. godine. Mons. Veraja u njoj donosi mnoga svjedočanstva o don Radovanu Jerkoviću, koja je prikupio s pok. nadbiskupom splitsko-makarskim mons. Antom Jurićem (1922.-2012.), i između ostaloga tamo piše: „Kao takav zavrjeđuje da se poradi na njegovoj kauzi kanonizacije. Ova knjiga već sadrži sve što je potrebno za službenu Poziciju o mučeništvu (Positio super martyrio) kojom se na Kongregaciji za kauze svetih dokazuje da je određeni sluga Božji ubijen iz mržnje na vjeru i da je prihvatio mučeništvo kao svjedočanstvo za Krista.“
Mons. Veraja napisao je knjigu Na tragovima svetosti, svojevrsnu autobiografiju, a izdala je Crkva u svijetu, 2006. 2013. Objavio je knjigu „Putovima providnosti“ (izdanje Crkve u svijetu i Hrvatskoga povijesnoga instituta u Rimu) u kojoj je prethodnu „Na tragovima svetosti“ sa stotinjak stranica proširio na oko 330 stranica. U istoj je detaljnije opisao svoj rad u Kongregaciji za kauze svetih, ali se osvrnuo na događanja unutar crkve u Hrvata pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća. Posebno je kao važan istakao rad na knjizi Le cause di canonizzazione dei santi. Time je u nakon nekoliko stoljeća došlo do značajnih promjena u zakonu za kauze svetih. Objavio je više članaka u časopisu Crkva u svijetu o bl. Ivanu Merzu, Hrvatskom katoličkom pokretu, o Kauzama svetih itd. O don Radovanu Jerkoviću je govorio na Vatikanskom radiju i pisao u hrvatskom katoličkom kalendaru Danica, 1992. Priredio je knjižicu o uzornom šibenskom svećeniku mons. don Anti Radiću pod nazivom Svjedok jednog vremena. Iz uspomena don Ante Radića, koju su objavili Crkva u svijetu i Šibenska biskupija, Split-Šibenik, 2013. Treba spomenuti i knjigu o don Krešimiru Zoriću.
Kao posljednje veliko djelo vrijednoga prelata Katoličke crkve mons. Fabijana Veraje izišla je knjiga Nikola Moscatello, savjetnik Jugoslavenskog poslanstva pri Svetoj Stolici, “Uspomene“ u svjetlu dokumenata. Doprinos povijesti katolicizma u Jugoslaviji (1922.-1946.), a objavio je Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, Rim 2014. (424 str.).
Mons. Veraja pomagao je mnogo preko belgijskog, njemačkog i švicarskog Caritasa svojoj splitsko-makarskoj (nad)biskupiji i ostalim primorskim biskupijama preko kumstava sjemeništarcima i na druge načine osobito nakon 1956. kada je komunistička vlast zatvorila sve vjerske obrazovne ustanove u Splitu. Pomagao je i časnim sestrama Služavkama Malog Isusa splitske provincije izgraditi kuću i kapelicu u Metkoviću itd. Osobito je ponosan što je uz sve svoje poslove pa i profesorske (predavao je vjeronauk časnim sestrama u Rimu) i pastoralne (na župi u talijanskim Alpama) pomogao trima osobama upoznati Katoličku vjeru i primiti svete sakramente katekumenata.
Fabijan Veraja rođen je 20. siječnja 1923. u Metkoviću od oca Ivana i majke Danice rođene Šunjić. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, gdje mu je vjeroučitelj bio don Rade Jerković (1900.-1950.), koji mu je pomogao da dođe u sjemenište u Split. Nakon završene klasične gimnazije u Splitskom sjemeništu, za vrijeme Drugoga svjetskog rata, i talijanske okupacije Splita, odlazi na studij teologije u Đakovo. U travnju 1945., pred prodorom partizana, s kolegama odlazi u Zagreb te poslije 6. svibnja 1945. prema Sloveniji i Italiji.
U Rimu nastavlja studij teologije i biva zaređen za svećenika 19. srpnja 1947. godine u rimskoj bazilici Svetih XII apostola. Mladu misu rekao je sljedeći dan u kapelici Papa u katakombama sv. Kalista, u blizini groba sv. Fabijana, pape mučenika, (koji je ubijen 20. siječnja 250. godine). Grob sv. Fabijana desno je od oltara, kapelica je 12 metara pod zemljom. S druge strane dugo je bio grob sv. Cecilije ali je premješten.
Kao pitomac Hrvatskoga zavoda sv. Jeronima u Rimu postigao je doktorat iz teologije na sveučilištu Gregoriana, a potom i magisterij iz kanonskoga prava na Lateranskom sveučilištu.
Njegova doktorska disertacija, koja je objavljena 1960. godine, bila je povodom da je, uz privolu pape Ivana XXIII., bio primljen u Svetu kongregaciju obreda, i to u Povijesnu sekciju, gdje je više od dvadeset godina radio na pripremanju „povijesnih“ Pozicija o životu raznih kandidata za kanonizaciju. Od prosinca 1981. godine do siječnja 1993. bio je dotajnik Kongregacije za kauze svetih. I nakon odlaska u mirovinu nastavlja se baviti svojim istraživačkim radom i pisati.
Preminuo je u Grottaferrati, Rimu, 28. listopada 2014. Hrvatska rimska zajednica oprostila se od njega na Spomendan svih vjernih mrtvih 2 studenog. Tijelo mu je doneseno u hrvatsku crkvu sv. Jeronima gdje su ga dočekali svećenici i poglavari Zavoda i drugi članovi hrvatske rimske zajednice kako bi se pomolili i iskazali posljednju počast pokojniku. Euharistijsko slavlje u zajedništvu s četrdesetak svećenika predslavio je Neretvanin mons. Martin Vidović, naslovni nadbiskup Nina. Među suslaviteljima bio je i o. Boguslaw Turek C.S.M.A., dotajnik Kongregacije za proglašenje svetih. Homiliju je održao mons. Jure Bogdan, tada rektor Zavoda sv. Jeronima, koji je podsjetio da je pokojni Fabijan Veraja bio jedan od posljednjih istaknutih svećenika hrvatske poslijeratne emigracije. Tijelo pokojnoga mons. Fabijana Veraje prema njegovoj želji preneseno je u Hrvatsku. Sv. Misu i sprovodne obrede 8. studenoga 2014. u crkvi sv. Ilije proroka u Metkoviću predslavio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić u zajedništvu s mons. Antom Ivasom, biskupom šibenskim, mons. Matom Uzinićem, biskupom dubrovačkim, mons. Martinom Vidovićem, naslovnim biskupom Nina, mnoštvom svećenika, redovnica i vjernika. Sahranjen je u obiteljskoj grobnici na Gradskom groblju sv. Ivana Nepomuka u Metkoviću, gdje sa svojima čeka Uskrsnuće mrtvih.
U sklopu projekta Mali metkovski baštinci Udruga mladih Kolektiv je, povodom 600. obljetnice od prvoga pisanoga spomena Metkovića, izdala brošuru o metkovskoj baštini pod nazivom Moja metkovska baština: Što je to i kako je mogu čuvati?.
Brošura, namijenjena djeci, na jednostavan i zanimljiv način predstavlja najznačajniju metkovsku kulturnu baštinu, materijalnu i nematerijalnu, obogaćenu ilustracijama i fotografijama te savjetima i idejama kako oni sami ili uz pomoć odraslih mogu proučavati i čuvati kulturnu baštinu. U suradnji s metkovskim osnovnim školama poklonjena je svim učenicima petih razreda te školskim i Gradskoj knjižnici.
Brošuru su volonterski izradili članovi Udruge Ivan Volarević (tekstovi i ilustracije) i Jure Taslak (grafička priprema i prijelom), fotografije su ustupili Ustanova za kulturu i sport Metković, Marin Veraja, Josip Cvitanović i Antonia Vodanović, dok je brošuru tiskala Tiskara Pečat iz Metkovića.
– Financijska sredstva za tiskanje brošure je osigurala Dubrovačko-neretvanska županija na čemu joj zahvaljujemo, a posebno zahvaljujemo svima koji su pomogli u realizaciji projekta bez čega ne bi bilo ove brošure, poručili su iz Udruge mladih Kolektiv.
Ministarstva poljoprivrede se oglasilo priopćenjem za javnost povodom istupa u javnosti udruge Neretvanska mladež vezanom za suzbijanje štetnika mediteranske voćne muhe u Dolini Neretve. Prenosimo ga u cijelosti:
Potaknuti objavama u medijima nastavno na dopis „Neretvanske mladeži“, a vezano za navodnu neaktivnost resornih institucija, smatramo kako javnost treba biti upoznata sa kronologijom, aktivnostima i svim naporima koje poduzima Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suzbijanju štetnog organizma sredozemne voćne muhe u dolini Neretve.
2 milijuna kuna godišnje za nabavu sterilnih kukuljica
Hrvatska i Španjolska jedine su zemlje na europskom kontinentu u kojima se provodi program SIT tehnike, a o kompleksnosti provedbe u smislu stručne platforme i zahtjevne organizacije svjedoči činjenica da agrumarski razvijenije zemlje nisu implementirale ovaj oblik suzbijanja tog ekonomski značajnog štetnika.
Kako je proizvodnja mandarina u Hrvatskoj izvozno orijentirana, gdje se oko 75 % ukupno proizvedenih mandarina izvozi, dijelom i u zemlje uvoznice s karantenskim zahtjevima prema ovom štetniku, osim direktnih šteta u voćnjacima, cilj je divlju populaciju i štete držati na razini suzbijanja, koja će osigurati nesmetani izvoz plodova ove, za Republiku Hrvatsku strateški važne kulture.
Važno je istaknuti kako je samo u razdoblju od 2018. do 2022. godine utrošeno oko 10 milijuna kn za nabavu steriliziranih kukuljica sredozemne voćne muhe.
Do sada smo uložili iznimne napore da organiziramo neometanu nabavu i transport sterilnih kukuljica u cijelo vrijeme COVID krize, kada su bili prekinuti lanci opskrbe i tijekom invazije na Ukrajinu, a posebno je bilo zahtjevno organizirati transport iz Izraela u vrijeme bombardiranja Tel Aviva 2021. godine.
Čim nas je izraelski proizvođač kao dugogodišnji dobavljač obavijestio o prekidu proizvodnje, aktivno smo započeli sa traženjem drugog dobavljača te smo u intenzivnoj komunikaciji sa jedinim potencijalnim dobavljačima na svjetskom tržištu, institucijama iz Španjolske i Južnoafričke Republike, a pri čemu smo, u svrhu efikasnosti, uključili i naša veleposlanstva. Mogućnost nastavka primjene SIT tehnike ovisi o kapacitetima i spremnosti navedenih dobavljača za isporuku sterilnih kukuljica, a s hrvatske strane su osigurana značajna financijska sredstva i svi ostali preduvjeti. Uz navedeno, redovito provodimo monitoring odraslih oblika i ličinki štetnog organizma, s ciljem rane detekcije žarišta, aktivnosti suzbijanja masovnim lovom te istražujemo i druge alternativne metode suzbijanja sredozemne voćne muhe.
Proizvodnja agruma na visokom mjestu prioriteta
Odlučnost da se iznađe rješenje ogleda se i u financijskim sredstvima osiguranima u proračunu HAPIH-a za nastavak SIT aktivnosti u 2023. godini, u iznosu od preko 400 000€.
O ozbiljnosti pristupa problematici u dolini Neretve govori i zapošljavanje četiri djelatnika na neodređeno vrijeme u HAPIH-ovom Centru za zaštitu bilja u Opuzenu tijekom 2022. godine, koji su svakodnevno na terenu, posvećeni upravo ovim pitanjima.
Neposredno s terena imamo i informaciju od odgovornih poljoprivrednika koji marljivo sakupljaju svoje plodove i apeliraju na one koji to nažalost ne čine. Upravo neprovedba mjera sanitacije, koja se odnosi na nesakupljanje plodova, doprinosi širenju štetnika.
Također, upućujemo poziv proizvođačima da se udruže u proizvođačke organizacije, kako bi mogli, sukladno propisima Europske komisije, i dalje aplicirati za sredstva za mjeru potpore proizvođačima mandarina za postupak povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju.
Zaključno, na stratešku važnost poljoprivredne proizvodnje doline Neretve za Republiku Hrvatsku ukazuje i nedavni sastanak na temu projekta Centra za agrume kojeg su pokrenuli Dubrovačko-neretvanska županija, Regionalna razvojna agencija DNŽ Dunea i Zavod za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku i koji će se u suradnji između spomenutih pokretača projekata, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske agencije za poljoprivrede i hranu ostvariti, stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.
Jutros, malo prije 9 sati policija je dobila dojavu da se navodno jedna osoba bacila u nabujalu Neretvu s Lučkog mosta u Metkoviću, potvrdili su nam u PU dubrovačko-neretvanskoj.
U tijeku je provjera ove informacije. Traje potraga u koju su uz policiju uključeni vatrogasci i HGSS uz prisutnost djelatnika hitne pomoći.
“Nakon dugotrajnog, čak jednomjesečnog iznadprosječno toplog razdoblja, u mnogim krajevima čak i rekordnog, često praćenog južinom, u kojem su temperaturni “minusi” bili rijetki i mali – sljedećih dana valja nam se prilagoditi zimskim uvjetima i hladnoći”, piše Zoran Vakula za HRT.
“Srećom, ne pretjeranoj pa za razliku od nedavnih toplih ekstrema – hladnih neće biti u skoroj budućnosti. Iako će nekima na Jadranu možda tako izgledati jer će hladnoću pojačavati bura, osobito za vikend olujna, lokalno barem na udare i orkanska.
I u unutrašnjosti će osjećaj hladnoće pojačavati često umjeren, gdjekad i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, u subotu ponegdje s olujnim udarima, a u petak na istoku i umjeren sjeverozapadnjak”, dodaje Vakula.
Pritom će biti “naletavanja” oborina – na Jadranu i kiše – i uz buru i snijega, koji će pak prevladavati u kopnenom području, te se ponegdje zadržavati na podlozi, i to ne samo u gorju.
“Petak će u Slavoniji, Baranji i Srijemu biti oblačan, ali uglavnom bez oborina. Uz povremeno umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar temperatura zraka bit će uglavnom od -2 do 3 °C”, javlja HRT-ov Zoran Vakula prognozu DHMZ-a.
Oko prosječnih vrijednosti za doba godine, pa čak i danju malo nižih, bit će i u središnjoj Hrvatskoj, gdje je veća vjerojatnost za povremeno lepršanje snježnih pahulja nego na istoku, ali i za sunčana razdoblja u vjetrovitijoj sjevernoj Podravini, te posebice Međimurju i Zagorju.
I na sjevernom Jadranu promjenjivija naoblaka nego u gorju. I pritom povremena mjestimična kiša, uz katkad jaku buru i snijeg, koji će u gorju biti čest, ali ne i obilan. Temperatura zraka u gorju od -5 do -1 °C, u unutrašnjosti Istre danju i oko 5 °C, a na Jadranu ujutro najniža od 2 do 5 °C, danju najviša do 8 °C.
I u Dalmaciji danju hladnije i vjetrovitije nego u četvrtak, osobito prema kraju dana, kada će jačati bura, koja snježne pahulje može donositi i do mora. Prije toga ponegdje će povremeno padati kiša, u unutrašnjosti i snijeg.
I na jugu Hrvatske promjenjivo i hladnije, uz povremenu kišu, te i dalje prevladavajuće jugo, prema otvorenome jugozapadnjak, uz uglavnom umjereno valovito more.
U nastavku ovog tjedna i početkom sljedećega zimski uvjeti. U unutrašnjosti povremeno snijeg, u subotu osobito u gorju i na istoku, zatim i drugdje – vjerojatno najviše u ponedjeljak, a probleme u prometu stvarat će i katkad jak sjeveroistočnjak, koji će posebice u subotu u mnogim krajevima imati i olujne udare.
Na Jadranu još vjetrovitije, također ponajviše u najoblačniju subotu, tijekom koje će bura biti i orkanska, barem na udare, dok će na jugu prevladavati slabije jugo. Osim povremene kiše, ponegdje i snijega, od nedjelje će biti i sunčanih razdoblja, ali uz temperaturu zraka nižu ne samo od dosadašnje nego i od prosječne za doba godine.
Ana iz Opuzena poslala nam je fotografiju ženke ćelavog ibisa Gipsy koja je sletjela na njen prozor da se odmori, napisali su to iz udruge BIOM koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom.
Radi se o obilježenoj ptici koju cijelo vrijeme prate u sklopu projekta njezine reintrodukcije u europske zemlje. Naime, populacije ove vrste na našem kontinentu su izumrle. Na stvaranju novih rade europski biolozi koji ih uče migrirati na jug tijekom zime. Ova ptica je tako stigla iz Austrije u Italiju gdje je trebala prezimiti. No svojeglavo biće odlučilo je preletjeti Jadran i doći u Dalmaciju.
– Fotografiju nam je poslala mještanka Opuzena. To je ista ptica koja je iz Italije doletjela u okolicu Zadra, a potom posjetila Šibenik, Brač pa potom stigla na rijeku Neretvu. Upravo s Brača nam se javila žena kod koje je nekoliko dana slijetala na balkon – rekao nam je Sven Kapelj, ornitolog iz BIOM-a.
S obzirom da prate njezino kretanje, o svakoj promjeni teritorija obavještavaju lokalnu javnu ustanovu i društva za zaštitu prirode.
Oni dalje javljaju lovcima i drugima da pripaze na nju, da je netko ne bi ustrijelio.
