Kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) pročešljali su 626 slučajeva privremene nesposobnosti za rad u Dubrovačko-neretvanskoj županiji do kolovoza ove godine. Zatvorili su čak 209, odnosno trećinu bolovanja tijekom tih redovitih kontrola. Istodobno, raste sumnja poslodavaca u otvaranje lažnih bolovanja svojih zaposlenika, iako je stopa bolovanja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji godinama među najnižima u državi, piše Dubrovački vjesnik.
Poslodavci su od HZZO-a ove godine tražili dodatnu provjeru za 159 osiguranika. Radi usporedbe, prije tri godine, HZZO je u ovoj županiji u pola godine obavio samo 18 kontrola, od toga nijednu na zahtjev poslodavca, a tada su zatvorili 11 bolovanja.
Privremenu nesposobnost za rad, tj. bolovanje utvrđuje izabrani doktor temeljem medicinskih indikacija, a sukladno svojoj stručnoj medicinskoj ocjeni. Kontrolori HZZO-a u većini slučajeva utvrde kako je liječnik imao pravo kad je svom pacijentu dao potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad, no nekad zaključe da je sve to trajalo više nego što je bilo potrebno. To što su bolovanja zatvorena ne svrstava ih odmah u kategoriju lažnih, za koja se liječnicima pišu kazne.
Dugotrajna bolovanja
– Nisu izrečene sankcije, opomena ni novčana kazna, u ovoj godini zbog otvaranja privremene nesposobnosti za rad osiguranim osobama za Dubrovačko-neretvansku županiju – odgovara glasnogovornička služba HZZO-a.
No, 2018. godine u ovoj je županiji dvoje liječnika dobilo opomenu, a izrečena je i jedna opomena uz naplatu štete. Iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine više su puta upozoravali kako nisu krivci za dugotrajna bolovanja.
– S kontrolama HZZO-a susretao sam se prečesto, ne samo po pitanju bolovanja. Nažalost, obiteljska medicina je u pravilu jedini dio zdravstvene zaštite koji je podložan kontrolama HZZO-a. Kontrolira se štošta, od stope bolovanja do potrošnje i smjernica za propisivanje lijekova, itd. Preko 90 posto kontrola odnosi se na primarnu zdravstvenu zaštitu i obiteljsku medicinu, dok u drugim sustavima, u kojima curi i koji su se pokazali kao problem, praktički nemate nikakvih kontrola HZZO-a, što je apsurdno.
Liječnici obiteljske medicine samo dijelom utječu na bolovanja koja, ovisno o postavljenim dijagnozama, rješavamo, no, na tzv. duga bolovanja često nemamo utjecaja. Liste čekanja za specijalističke preglede i dijagnostičke pretrage u bolnici su abnormalno duge, iz čega proizlazi činjenica da se bolovanja nekad neopravdano otegnu. Jednako tako, mjesecima se zna čekati na vještačenja liječničkog povjerenstva mirovinskog osiguranja. Stoga, kumuliraju se dugotrajna bolovanja – komentira dr. Orsat John, liječnik obiteljske medicine i predsjednik KoHOM-a Dubrovačko-neretvanske županije.
Neskloni bolovanju
Pacijenti često ne znaju da o otvaranju bolovanja liječnika i poslodavca trebaju obavijestiti unutar tri dana.
– Najčešći razlog za otvaranje privremene nesposobnosti za rad (najviše slučajeva) prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB) su bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva, te bolesti akutne infekcije gornjeg dišnog sustava – kažu u HZZO-u.
Stopa privremene nesposobnosti za rad u Područnoj službi HZZO-a u Dubrovniku za 2021. godinu, do 30. lipnja, bila je 2,73. Područni ured HZZO-a u Dubrovniku godinama je na popisu područja s najnižom stopom bolovanja. Pretpandemijske 2019. godine, stopa bolovanja bila je najniža upravo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, također 2,73, piše Dubrovački vjesnik.
